KOOPERATIVNOST POD PRITISKOM
Italijansko-crnogorska policijska saradnja
Za posljednja tri mjeseca, Crna Gora je Italiji isporučila devet bjegunaca od njenog zakona koji su utočište našli u Baru i okolini. Da li će i nakon potpisivanja medjupolicijskog sporazuma u Bariju uslijediti ista efikasnost za one koji su preostali
AIM Podgorica, 14.12.1999. godine
TXT: Podsekretar italijanskog ministarstva unutrašnjih poslova Italije, Djanluka Sinizi i pomoćnik crnogorskog ministra policije, Vuk Bošković, 10. decembra u Bariju, potpisali su sporazum o saradnji dvije policije. Memorandum o saradnji dvije policije, pak, parafiran je posljednjeg dana septembra, u Podgorici. Bošković je priliku u Bariju iskoristio da uruči poziv crnogorskog ministra unutrašnjih poslova, Vukašina Maraša, njegovoj italijanskoj koleginici, Rozi Ruso Jervolino, da krajem decembra posjeti glavni grad Crne Gore.
Da li će ovaj gest proklamovane spremnosti na saradnju od strane Crne Gore biti potkrijepljen i konkretnim dokazima na planu borbe protiv kriminala? Potpisivanje podgoričkog memoranduma, realno je takav znak. Uprkos tradicionalnoj zatvorenosti crnogorskog MUP-a za davanje informacija javnosti, uglavnom iz italijanskih izvora se saznaje da je samo u tri mjeseca, tokom septembra, oktobra i novembra Italiji isporučeno devet "latitanata", bjegunaca od italijanskog zakona, koji su godinama utočište nalazili u Crnoj Gori, mahom u Baru i okolini. Medju njima je bilo i važnih imena, visokokotiranih članova puljeske Sakre korone unite, kao što su Franćesko Sparaćo i Mauricio Kofa. Italijanska policija i tužioci izuzetno značajnim smatraju izručenje Donata Laraspate, ozloglašenog člana klana Laraspata. Enriko Rispoli bio je član napuljske kamore.
O visini ažurnosti i kooperativnosti crnogorske policije dovoljno govori podatak da su u svih šest prethodnih godina, otkada počinje selidba italijanskoh bosova u Crnu Goru, Italiji isporučena - samo trojica vodja organizovanog kriminala, od kojih je najznačajniji bio Djuzepe Ćelamare.
Prema tvrdnjama italijanskog tužioca u borbi protiv mafije, Djuzepea Šelsija iz Barija, koji koordinira procese koji se tiču kriminalaca iz crnogorske "kolonije" Italijana, njihov broj u Crnoj Gori je sada značajno smanjen. Ne treba sumnjati da je ovo rezultat i izuzetno snažne kampanje koja se posljednjih mjeseci vodila u italijanskim medijima, gdje se često i senzacionalistički pretjerivalo u prikazivanju Crne Gore kao duboko kriminalizovanog i korumpiranog društva.
Ali, bilo je i nepobitnih istina. Ni crnogorska vlast ne negira da su godine ekonomskog embarga i rata prevazidjene "zahvaljujući" tome što se Crna Gora uključila u internacionalni šverc cigaretama, koje su iz Holandije, Švajcarske, zemalja istočne Evrope, prebacivane u Italiju i ostale zemlje Evropske unije. Prihodima od ove visokoprofitne robe u ovoj republici su godinama isplaćivane plate i penzije, punio budžet, mada i privatni džepovi ograničenog broja privilegovanih ljudi koji su u njega bili uključeni. Šverc cigaretama štitila je i organizovala država, ustupajući magacine u barskoj luci i Zelenici, kao i transakcione poslove nekim državnim firmama.
Medjutim, ono što je u Crnoj Gori bio polulegalni, ali svakako zaštićen posao, kod susjeda Italijana je strogo zabranjen, mada decenijama ne i strogo sankcionisan. Posljednjih godina, na njega su stavile šapu snažne organizacije kriminala, kao što su Sakra korona unita i Kamora, koje su od tog novca i dodatno ojačale. Beskrupuloznost koju su počele da pokazuju u borbi sa italijanskom policijom i karabinjerima, ne bi li zaštitile svoje dragocjene tovare, postala je problem i za javnu bezbjednost u nekim područjima Apenina. Mada ostaje i fakat da od ovog posla već decenijama živi siromašni jug Italije.
Uz to, ono što je godinama predstavljalo veliki kamen spoticanja u italijansko-crnogorskim odnosima, jeste što je na desetine značajnih imena italijanskog kriminala našlo utočište u Baru i okolini. Riječ je o teškim prestupnicima na čiju se dušu stavljaju kradje, ucjene, pa i višestruka ubistva.
U Crnoj Gori, oni su se uključili u posao sa cigaretama, uz jedini uslov od crnogorske policije - da budu mirni i neupadljivi. U Baru i okolini iznajmljivali su najluksuznije vile, spremni da plate izuzetno visoke kirije. Prema onome što kroz istražne postupke pred italijanskim sudovima počinje da isplivava na površinu, za njihov miran boravak u Crnoj Gori, bilo je dovoljno da se policiji kaže neka "lijepa riječ" od onih koji su se već bili "odomaćili". Nije dokazano da su kao protivuslugu davali novac. Novac su zaradjivali, ulažući ga kasnije, poput Djuzepea Šelamara, dugogodišnjeg nekrunisanog kralja cigareta u Baru, u razne poslove preko fiktivnih firmi u Italiji.
Ponekad je, kako kaže tužilac Šelsi u nedjeljniku "Monitor", sa tovarima cigareta, koji su skoro svake večeri iz barske luke i Zelenike brzim gliserima putovali do puljeske obale, stizale i pošiljke kalašnjikova jugoslovenske proizvodnje. Oni su kasnije korišćeni u uličnim obračunima medju puljeskim kriminalcima i sa italijanskim organima reda. Droga, kaže, u sve ove godine je u Italiju iz Crne Gore stigla samo par puta, tako da se ne može govoriti o organizovanoj i konstantnoj trgovini.
Koliko je latitanata u sve ove godine koristilo crnogorske blagodeti, nemoguće je znati. Oni su dolazili i odlazili. Dovoljno je bilo da se protiv njih podigne nalog za hapšenje, da se već iste večeri ukrcaju na neki od glisera za Crnu Goru i - nestanu. Razudjenu puljesku obalu, prepunu skrovišta nemoguće je kontrolisati.
Medjutim, nepisani ugovor sa crnogorskom stranom o uslovima boravka, nije uvijek bio i poštovan. U Baru je zapamćeno nekoliko uličnih vatrenih obračuna u borbi za prestižna mjesta u hijerarhiji organizacije. Jedan od značajnih bosova mladje generacije, Santo Vantadjato je i ubijen u Baru. Ista sudbina zadesila je 1995. godine i jednog Crnogorca, koji je pokušao da udje u značajne krugove organizovanog kriminala i uključi se u šverc cigaretama.
Dakle, Crna Gora je odlučila da se oslobodi neprijatnih i kompromitujućih gostiju. Iznenada? Biće da se ne radi o naprasnoj kooperativnosti crnogorskih vlasti. Medjunarodna zajednica odavno pritiska Djukanovića i koalicionu vlast da se mora stati sa internacionalnim "reeksportom" cigareta i ko zna čega još. Očigledno da su u Podgorici procijenili da je to neophodan uslov da bi na medjunarodnoj sceni predstavljala ozbiljnog saradnika i sagovornika. Ostalo je samo stvar tehnike i dobre volje.
Gordana BOROVIĆ (AIM)
</body>