PREKO IZBORA DO NACIONALNIH PRAVA

Zagreb Dec 15, 1999

INTERVJU: DR MILORAD PUPOVAC

AIM, ZAGREB, 15.12.1999. Dr Milorad Pupovac kandidat je Samostalne demokratske srpske stranke na predstojećim izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog Sabora. Pupovac je kandidiran kao predstavnik srpske nacionalne manjine, koja je u Saboru umjesto dosadašnja tri dobila samo jedno mjesto. Njegova stranka, međutim, ima veće aspiracije u Saboru. Oni su - umjesto da se zadovolje samo s tim jednim mjestom - istakli svoje kandidate na (nemanjinskim) stranačkim listama u čak četiri izborne jedinice, što bi moglo značajno povećati zastupljenost srpske, još uvijek najbrojnije manjine, u Saboru.

  • S čim vi i vaša stranka izlazite na naredne izbore i što očekujete od njjih?

  • SDSS će na ovim izborima nastojati nadoknaditi manjak koji je nastao izbornim zakonom koji nam osigurava samo jedno mjesto u Saboru. Mi ćemo imati istaknute liste u svim onim jedinicama u kojima srpska nacionalna zajednica prelazi 11 posto stanovništva. To su obje slavonske izborne jedinice, to je banijsko-moslavačka i zagrebačka, te dalmatinsko-lička izborna jedinica. Uz to, ja sam kandidat stranke na manjinskoj listi.. Ukoliko bi se, u nekoj varijanti, odazvao dovoljan broj birača mi bismo mogli računati na pet mjesta u Saboru.

  • Je li to realno očekivanje?

  • Naši kandidati uživaju veliku podršku najšireg kruga srpskih organizacija, poput Prosvjete, Srpskog demokratskog foruma i drugih, a imaju i podršku u narodu, što su opravdani razlozi za optimizam.

  • Što predstojeći izbori, koje gotovo svi ocjenjuju prijelomnima, znače za srpsku zajednicu u Hrvatskoj a što za samu Hrvatsku?

  • Što se Srba tiče, ovi će izbori značit presudan korak u pokušaju da se odupremo smanjenju naših prava, kako kada je riječ o našoj zastupljenosti u Saboru, tako i kad se govori o našoj prisutnosti u javnosti. S druge strane, mi se želimo riješiti negativnih procesa straha, asimilacije, nerješavanja naših problema, nepriznavanja našeg identiteta, što se sve događalo ovih godina i događa se i danas. Hrvatska, s druge strane, također treba promjene. Hrvatska se mora osloboditi svoje etnocentričke vlasti, treba se osloboditi svoje neefikasne ideologije koja samo pogoduje daljnejm urušavanju države i društva. Hrvatska se mora usmjeriti njegovanju drugog tipa vrijednosti, građanskog društva, pravne države, otvaranja prema evropskim institucijama od kojih se može očekivati pomoć za revitalizaciju privrede. Ovi izbori bi također trebali rezultirati relokacijom centara moći, tako da vlada i parlament, a ne jedan čovjek ili jedna stranka, budu ti koji će upravljati državom.

  • To će se dogoditi čak i bez obzira na ishod izbora, jer jaki čovjek Hrvatske, Franjo Tuđman, s tim izborima više nema veze 

  • To je presudna promjena. Hrvatska od jedne personalne karizme prelazi na parlamentarnu, predstavničku vlast, na vladu koja će biti pragmatična i funkcionalna, na premijera koji će imati čvrste i jasne ovlasti - koje će na njega prijeći s predsjednika. I to će cijeloj Hrvatskoj predstavljati jednu jaku olakšicu. Hrvatska će u svakom slučaju dobiti pragmatičniju i operativniju vlast od dosadašnje.

  • Jeste li nudili predizbornu suradnju hrvatskim strankama, HDZ-u ili opoziciji? Zašto SDSS na izbore izlazi sam?

  • HDZ-u nismo nudili nikakvu koaliciju. Mi smo, sa vladajućom strankom i vlašću odradili, u mjeri u kojoj se to s njima moglo odraditi, posao oko mirne reintegracije istočne Slavonije, povratka izbjeglica, te stvaranja kakve-takve atmosfere tolerancije. S opozicijom razvijamo dobre odnose ali opozicija na žalost ima svoja ograničenja. Ona još uvijek nije dovoljno čvrsta i snažna da bi, bez ostatka, ušla u koštac s vladajućom strankom, da bi Srbe shvatila kao ravnopravne građane ove države, da bi ih priznala kao manjinu, kako bi HDZ-u onemogućila manipulaciju srpskim pitanjem u Hrvatskoj. U tom smislu, ta vrsta straha koja kod opozicije još uvijek postoji, onemogućila nam je da s opozicijom uspostavimo bliži kontakt.

  • U jednom se momentu činilo da su Srbi u Hrvatskoj posve iščezli kao politički faktor. Danas je ta konstatacija već upitna. Je li to točan dojam?

  • Sa svojom nacionalnom ukorijenjenošću u hrvatsko društvo, mi ćemo trajno biti faktor ne samo od kulturne nego i političke važnosti. Ne može narod koji je u posljednjih nekoliko stoljeća presudno sudjelovao i utjecao na formiranje političkih ideja u Hrvatskoj, na formiranje hrvatske države, na objedinjavanje hrvatskog državnog teritorija, na formiranje hrvatske nacionalne ideje, ne može taj narod preko noći izgubiti svoju političku relevantnost. Jednom sam rekao: i kad bi nas bilo manje nego što nas ima ovog trenutka, a ima nas oko šest posto, mi bi bili značajan faktor u hrvatskom političkom životu. Na drugoj, lokalnoj razini, nemoguće je čak i zamisliti obnovu ili organizaicju vlasti - u kninskom, gračačkom, lapačkom ili drugim prostorima - bez sudjelovanja Srba u tom procesu. Administracija ne može funkcionirati bez Srba. Pa ne mislite valjda da će ostati dovijeka situacija u kojoj će Srbi biti isključeni iz lokalne vlasti, da neće imati svoje ljude u poglavarstvima, da će biti oni koji imaju lične karte, plaćaju struju i porez, ali nemaju svoje predstavnike u organima i tijelima vlasti. Pa ako bude tako, a bit će, onda je jasno da će Srbi biti značajan faktor.

  • Kako komentirate ishod nedavnih izbora u Belom Manastiru?

  • Što se tiče srpske zajednice i SDSS-a, mi smo tu pobijedili.
    Pobijedili smo nakon što nas, više od godinu dana, pokušavaju razbiti i maknuti s političke scene, te dovesti poslušnike s lokalne scene, one koji će slušati HDZ iz Osijeka ili predstavnike centralne vlasti. S druge strane, mi smo izgubili zato što su nam podmetnuli jedno kukavičje jaje, jednu patuljastu satelitsku stranku koja je odvukla pažnju birača. Da se to nije dogodilo mi bi dobili i veći broj mandata nego što smo ga u ovom momenta osvojili, i da je tako bilo mi bismo s opozicijom mogli glatko formirati vlast u Belom Manastiru. Ovako, ti su nesretnici na čelu sa Simom Stuparom i drugima iz Baranjske srpske stranke, odradili posao za HDZ i onemogućili da se i tu formira odgovorna vlast sa ljudima iz opozicije i naše stranke.

  • Drugim riječima, Beli Manastir u kojemu je danas pobijedio HDZ, zahvaljujući promjeni etničke slike, sutra će se ponoviti u Kninu, Lapcu, Gračacu?

  • Da, svakako. U tim mjestima bez SDSS-a neće biti moguće oformiti lokalnu vlast.

  • Kako komentirate činjenicu da se župan Glavaš založio za oslobađanje tzv. Šodolovačke skupine?

  • Branimir Glavaš je političar koji je spreman na sve. I na obračun i na partnerstvo. On procjenjuje kako je za njegovu afirmaciju pred međunarodnom zajednicom, njegovu rehabilitaciju pred Srbima u predizbornom razdoblju i njegovu rehabilitaciju unutar HDZ-a, potrebno da postupi onako kako bi se jedino ispravno moglo postupiti, a to je da kaže: pustite te ljude iz zatvora, oni su nedužni. Na koncu, on je tu situaciju iskoristio i u obračunu s ljudima iz lokalnog HDZ-a poput Petra Kljajića a činjenica da se radilo o Srbima dobro mu je došla da pokaže kako se radi o ljudima koji ugrožavaju nacionalne interese i zlorabe pravosuđe izigravajući hrvatske zakone kao što je to činio Petar Kljajić.

  • Što je s Daljskom skupinom?

  • Taj predmet je u postupku rješavanja i trebao bi uskoro biti okončan. Nadam se da ćemo se, kad se oslobodimo obaveza koje nas sada pritišću, vratiti toj temi i da će to pitanje biti riješeno na isti način kako je riješeno i pitanje Šodolovčana.

  • Kako tumačite da je u Belom Manastiru HDZ ponudio koaliciju baš Hrvatskoj stranci prava Ante Đapića?

  • To će biti obrazac gdje god to bude bilo moguće. Na lokalnoj razini posvuda, a ako bude potrebe i na nacionalom nivou. To, dakako, nije iznenađujuće.

  • Anto Đapić ovih je dana najavio promjenu naziva mjesta Beli Manastir u Sveti Martin. Najavljena je i promjena naziva Srb u Šuškovo. Hoće li do toga doista doći?

  • Jedno je mjesto već promijenilo naziv, Vrginmost u Gvozd. Nisam, međutim, siguran da će to moći ostati tako. Prije svega, to je protivno konvencijama UNESCA, koje je Hrvatska potpisala a prema kojima su imena mjesta, toponimi, historijski spomenici. Ako nema opravdanih razloga da se ime vrati na ono što je nekada bilo, onda se to ne smije činiti. Beli Manastir i Srb su historisjki toponimi, važni za Hrvatsku. Bilo bi to protivno svim dokumentima, od Povelje UN do Kopenhaške povelje, i to bi izravno zadiralo u naš identitet. Beli Manastir je toponim, on nema nikakve druge konotacije jednako tako kao što je Belovar Moravče na putu od Zagreba prema Bjelovaru toponim kojega ne bi trebalo dirati. Takve inicijative nemaju budućnost.

  • Koliko će Srba u SRJ i BIH, posebno Republici Srpskoj, izaći na te izbore?

  • U moj ured svakodnevno se javlja, svakodnevno, značajan broj ljudi koji se raspituju kako će moći sudjelovati na izborima. Upravo pregovaramo s predstavnicima hrvatskog ministarstva vanjskih poslova, da se dva biračka mjesta koja su pripala Republici Srpskoj, smjeste tamo gdje se nalazi najveći broj izbjeglica. Predviđeno je da to budu Banja Luka i Trebinje, ali mi mislimo da je u Trebinju manji broj izbjeglica nego u području Bijeljine, Brčkoga i sjeveroistočne Bosne. Zato mislimo da bi konzularni ured, osim Banja Luke, trebao biti i u nekom drugom mjestu, Prijedoru ili Bijeljini. Osigurali smo i prijevoz birača autobusima od sredina u kojima oni žive prema ta dva biračka mjesta. Što se tiče SRJ, mi ćemo se potruditi da se biračima osigura prijevoz do konzularnih ureda u Beogradu, Subotici, i Kotoru, a sve one koji imaju hrvatske dokumente i nalaze se u Vojvodini - posebno one koji su iz istočne Slavonije - pozivamo da na dan izbora, dođu, u ime svog naroda, svog zavičaja i svojih uspomena, i glasaju za naše kandidate, kao građani Hrvatske.

BORIS RAŠETA

</body>