SEZONA LOVA NA DILERE I DEVIZE

Podgorica Dec 7, 1999

Mjesec dana paralelne valute u Crnoj Gori

AIM Podgorica, 07.12.1999.godine

TXT: Svaki putnik koji na aerodrome u Podgorici i Tivtu doputuje iz Beograda, odmah po izlasku iz aviona sa kompletnim prtljagom prolazi posebnu rentgensku kontrolu kako bi crnogorska policija provjerila da slučajno ne nosi veću količinu jugoslovenskih dinara. Sa sličnim problemima susrijeću se ovih dana putnici i na drugim prelazima izmedju manje i veće članice SRJ federacije.

Naime, prema propisima koji su u Podgorici donijeti nakon ozvaničenja dvovalutnog sistema u Crnoj Gori (njemačka marka je, uz SRJ dinar, postala legalno sredstvo plaćanja početkom prošlog mjeseca) dolaznik iz Srbije u Crnu Goru može u gotovini unijeti najviše tri hiljade dinara. Dok u suprotnom smjeru, iz Crne Gore u Srbiju, smije iznijeti devize u protivvrijednosti 200 DEM!

Ovo je tek jedna od posljedica odluke vlasti u Beogradu o prekidu platnog i robnog prometa izmedju Srbije i Crne Gore. A, o konfuziji koja već odavno vlada u federalnom monetarnom sistemu možda najbolje govore sljedeći podaci: pomenute tri hiljade dinara vrijede, prema kursu koga se drže savezna i srpska vlada, tačno 500 DEM (1 DEM - 6 dinara). Isti iznos u Crnoj Gori, prema kursu koji utvrdjuje republički Monetarni savjet, vrijedi 172 marke (1 DEM - 17,5 dinara). Medjutim, da bi tri hiljade dinara, ili bilo koji drugi iznos, zaista konvertovali u neku stabilnu valuti, morate izaći na ulicu i obratiti se dilerima. A kod njih za ovu svotu možete dobiti svega 154 marke u Podgorici (1:19,5) odnosno 150 u Beogradu (1:20).

"Tačno je da su neke poslovne banke nastavile raniju praksu zamjene dinara za devize na crnom deviznom tržištu, ali te aktivnosti, koliko god bile destruktivne, ne mogu da ugroze naš monetarni projekat", potvrdio je i crnogorski premijer Filip Vujanović.

Trostruka razlika izmedju beogradskog zvaničnog i tržišnog kursa ne čudi nikog - NBJ je odavno izgubila kredibilitet samostalnog kreatora monetarne politike SRJ. Problem je, medjutim, mnogo ozbiljniji u Crnoj Gori. Tek što se zakoračilo u dugo najavljivanu monetarnu reformu, a projekat je već doveden u sumnju. Jer, i ako vlasti tvrdi drugačije, ni jedan od ciljeva proklamovanih uvodjenjem ove mjere za sada nije ni blizu realizacije.

"Monetarne suverenosti" Crne Gore nema. Ukliješten pod pritiskom crnogorskog dužničkog lobija, koji reprezentuju politički eksponirani direktori velikih državnih preduzeća - Željezare u Nikšiću na primjer, s jedne, i konstantnog štampanja dinara bez pokrića za račun vlasti u Beogradu s druge strane, crnogorski Monetarni savjet našao se na velikim iskušenjima. I umjesto da utvrdjuju zvanični odnos dinara i marke po isključivo tržišnim principima, članovi ovog tijela za sada se priklanjaju zahtijevima da dinar bude i ostane precijenjen u odnosu na strane valute. Tako se, naizgled, čini usluga velikom dijelu osiromašenih, obesposlenih i obeznadjenih stanovnika Crne Gore - stvaranjem iluzija da dinarska apanaža za preživljavanje, koju država na ovaj ili onaj način daje gotovo svakom drugom Crnogorcu, ima vrijednost veću od stvarne.

Ali, s druge strane, ulično i žiralno crno devizno tržište i dalje besprijekorno funkcionišu. Veliki dio ekonomskog života Republike još uvijek se odvija u sferi sive (ilegalne) ekonomije, bez naznaka da bi se pri ovim uslovima bilo šta moglo promijeniti. Što više, zahvaljujući nespremnosti Monetarnog savjeta da prihvati i ozvaniči konstantni pad vrijednosti dinara na slobodnom tržištu, gradjani Crne Gore se suočavaju sa fenomenom koji bi se pojednostavljeno mogao nazvati - devizna inflacija. A to znači sve drugo, samo ne "stvaranje stabilnog makroekonomskog ambijenta i zaštita standarda gradjana", kako je obećala crnogorska Vlada.

Uprošćeno, ono što je do sredine prošlog mjeseca koštalo sedam, danas staje 10 DEM, umjesto 10 -12, umjesto 20 - 25 maraka... I dok potpredsjednik Vlade CG Asim Telaćević tvrdi da porasta cijena u markama nema, njegov kolega, ministar finasija Miroslav Ivanišević objašnjava da je do poskupljenja došlo iz dva razloga: "Zbog monetarnog udara i nestabilnosti kursa koji se desio neposredno prije početka primjene crnogorskog monetarnog projekta, i iz razloga psihološke prirode"!

A u čemu je zaista problem, najjednostavnije je objasnila vlasnica male privatne trgovine, pošto je od ponudjenih 25 maraka za robu na kojoj je stajala cijena 25 DEM - vratila tri marke kao kusur:

Ne želim da pljačkam stalne mušterije. Roba koju kupujete košta 22 marke, ali, i ja želim da za novac koji mi mušterije daju dobijem zaista 22 marke. Pošto smo svi u trgovinama obavezni da cijene istaknemo u markama, a da vrijednost robe u dinarima računamo po zvaničnom kursu, primorani smo na sljedeće - stvarnu cijenu našeg proizvoda X (neka to bude 10 DEM) pomnožimo sa stvarnom (uličnom) vrijednošću dinara. Tako dobijenih 195 dinara podijelimo sa zvaničnim kursom dinara (17,5) i dobijemo 11,2. To bi mogla biti cijena robe u izlogu, izražena u markama. Ali, još uvijek nije. Većina nas će cijenu proizvoda X zaokružiti na 12 DEM. Prvo, da bi preduprijedili eventualne nagle promjene kursa, i drugo, da bi izbjegli probleme sa sitnim deviznim apoenima. Njih u Službi platnog prometa, kažu, ima dovoljno, ali je procedura za usitnjavanje deviznog novca isuviše komplikovana. Istovremeno, ni jedna ovdašnja banka na vrši taj posao...

Dakle, posmatrano iz ugla potrošača, proizilazi da je najveći dosadašnji domet crnogorske monetarne reforme, to što oni koji robu i usluge plaćaju markom troše više novca nego što bi stvarno morali. Otuda je razumljiv zahtijev Saveza samostalnih sindikata CG da se vrijednost minimalne zarade u Republici poveća sa sadašnjih 50 na 93 marke. "Toliko je ona, uostalom, iznosila u martu prošle godine", podsjećaju čelnici SSS CG.

Ipak, prema podacima crnogorske Službe platnog prometa, već se polovina legalnog (registrovanog) novčanog prometa u Republici odvija u markama. I to je ono što autorima ovog projekta daje nadu u uspjeh uz, političkim jezikom rečeno, "otklanjanje uočenih slabosti u hodu". A u njih svakako spada i već pomenuto "obezvrjedjivanje" marke i primjetno nezadovoljstvo koje je ono izazvalo u javnosti.

Ali, čine se da dugoročno gledano, crnogorske vlasti još više brine spoznaja da se na ovaj način, bez dodatnih (ne)ekonomskih mjera, u legalne tokove novca ne može uključiti novac koji je još uvijek u sferi sive ekonomije. Prema procjenama koje je prezentovao Predsjednik Crne Gore Milo Djukanović, riječ je o sumi od oko 200 miliona maraka. Značaj tog iznosa može se sagledati uz podatak da je realna vrijednost novca u legalnim kanalima platnog prometa u Crnoj Gori oko 45 miliona maraka.

Zato je krajem prošle nedjelje, mjesec dana po uvodjenju njemačke marke kao zvaničnog sredstva plaćanja u Crnoj Gori, ovdašnja vlada najavila policijski "lov" na ulične preprodavce deviza. Istovremeno, sa sjednice Vujanovićeve Vlade upućen je "apel" ovdašnjim poslovnim bankama da se "okanu prakse iznošenja dinara na crno devizno tržište", te da "što prije" omoguće gradjanima i privredi da na legalan način, u okviru banaka, vrše devizne transakcije. Kao svojevrsna "protivusluga" poslovnim bankama je ponudjeno formiranje medjubankarskog tržišta deviza, na kome bi se, na osnovu ponude i tražnje formirao paritet za razmjenu valuta.

Član Monetarnog savjeta Dimitrije Vešović precizirao je da bi "medjubankarsko tržište bilo jedan od parametara na osnovu kojeg bi Monetarni savjet odredjivao kurs. Pored njega na paritet koji će objavljivati ova institucija uticaće i kretanje cijena, kao i odnos dinara i marke u drugoj federalnoj jedinici...".

Da li }e politika štapa i šargarepe dati očekivane (pozitivne) efekte ostaje da se vidi. Sada, vratimo se na početak ove priče. Bojazan od najezde dinara iz Srbije, po svemu sudeći ima realno utemeljenje. Tamnošnja privreda, ali i vladajući establišment vape za zdravim novcem, kojim bi podmirili narastajuće uvozne potrebe. A jedino mjesto gdje ih, pritiješnjeni sankcijama, mogu naći jeste - Crna Gora. I pošto platni promet ne funkcioniše, a putnici se temeljno kontrolišu, novac se iz Srbije u Crnu Goru, prema tvrdnjama crnogorskih zvaničnika, prebacuje - helikopterima VJ!

U medjuvremenu, neposredno pred zaključenje ovog teksta, stigla je informacija - Monetarni savjet Crne Gore donijo je odluku po kojoj od danas (ponedjeljak) 1 DEM vrijedi 20 dinara. Istovremeno, dileri u Bijelom Polju počeli su marku plaćati 20,5 a prodavati za 21 dinar. Igra se, dakle, nastavlja.

                # Zoran RADULOVIĆ (AIM)

</body>