CRNA GORA, MOJA DEZELA
Nove crnogorsko - slovenacke veze
Zbog svoje razvijenosti, uspješne tranzicije i poodmaklosti procesa integracije u evro - atlantske strukture, Slovenija ne samo da je postala neka vrsta uzora proevropskoj Crnoj Gori, već i poželjan pomagač i partner
AIM Podgorica, 06.12.1999.godine
TXT: "Mlijeko z bregov", sokovi "Fruktala", majoneza "Tomi"...Liči na povratak u 1989. godinu: crnogorske prodavnice odnedavno prepune su slovenačkih proizvoda. Crna Gora ponovo otkriva Sloveniju - i obrnuto.
Sve bolji zvanični odnosi Podgorice i Ljubljane krunisani su nedavnom posjetom državno - privredne slovenačke delegacije Crnoj Gori, kada je i ozbiljno nagovješteno obnavljanje privrednih i drugih veza, na novim osnovama. Imajući na umu aktuelne probleme sa braćom Srbima, nije onda čudno što se Crnogorci - za razliku od desetak godina unazad - sada ugodnije osjećaju na ljubljanskom Tromostovju, nego na beogradskim Terazijama.
Radikalnim političkim zaokretom, izvedenim prije par godina, zvanična Podgorica se nije samo legitimisala kao proreformska i prozapadna, nego je - nekad manje, a nekad više otvoreno - nastojala da prevrednuje svoja ranija stanovišta o uzrocima raspada SFRJ i bivšim jugo - republikama. Izraz toga je bila i strateška orijentacija na obnavljanje privredne i svake druge saradnje sa državama nastalim iz bivše jugoslovenske zajednice. Zbog svoje razvijenosti, uspješne tranzicije i poodmaklosti procesa integracije u evro - atlantske strukture, Slovenija ne samo da je postala neka vrsta uzora proevropskoj Crnoj Gori, već i poželjan pomagač i partner.
Zvaničnici u Podgorici ne kriju očekivanja da }e se Slovenija zauzeti kod država EU za finansiranje značajnih investicionih projekata u Crnoj Gori. Nadaju se, takodje, i uključenju u neke projekte EU preko Slovenije. Slovenci su te nade podhranili tako što su izrazili spremnost da u Savjetu bezbjednosti, OEBS-u i u drugim važnim me|unarodnim organizacijama i institucijama podrže crnogorsku državnu politiku i pomognu u ostvarivanju vitalnih ekonomskih i političkih interesa Crne Gore.
"Slovenija je Crnoj Gori i na medjunarodnom planu bila važan oslonac. Pomogli smo, i pomažemo, da medjunarodnu zajednicu i javnost ubijedite u svoje namjere", kazao je, prilikom boravka u Podgorici, ministar za evropske poslove u Vladi Slovenije Igor Bavčar.
Možda je slovenačko lobiranje za crnogorsku stvar motivisano i izvjesnim simpatijama, ali su, ipak, pragmatični razlozi mnogo važniji. Crna Gora, naravno, nije slovenački prioritet kada je riječ o Balkanu, ali ona dobro dodje kao pogodna baza za dalju slovenačku ekspanziju diljem Jugoistočne Evrope. Slovenački privrednici, za razliku od tamošnjih političara, odavno znaju da upravo ovo područje pruža dobru priliku za povećanje slovenačkog izvoza. Uz to, uloga Slovenije u Paktu stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, nije samo donatorska, na čemu je, u početku, insistirala tamošnja politička elita.
Tako slovenački privrednici, kada je o Crnoj Gori riječ, ne računaju samo na saradnju koja bi se bazirala na razmjeni roba, već i na proizvodne kooperacije, tehnološku razmjenu i zajednički nastup na treća tržišta. Sadašnja medjunarodna pozicija Slovenije i njeno zakonodavstvo ograničavaju i usporavaju proces obnove poslovne saradnje sa Crnom Gorom, ali je jasno nagoviješteno da se ta ograničenja namjeravaju smanjiti. Slovenačko Ministarstvo za ekonomske odnose i razvoj najavilo je da će predložiti Vladi pragmatičniju politiku pri osiguravanju poslova slovenačkih preduzeća u Crnoj Gori i na Kosovu. Takodje je najavljena izmjena Zakona o slovenačkom izvoznom društvu, kako bi se olakšala poslovna saradnja.
Dr Božidar Šišević, naučni saradnik podgoričkog Instututa za društveno - ekonomska istraživanja, navodeći drastične razlike izmedju Slovenije i Crne Gore, upozorava na opasnost - da Crnogorci ne pomisle kako je dovoljno da se ovdje presadi slovenačko tranziciono iskustvo. "Naši su problemi drugačiji. Mi smo tek na startu društvenih promjena", kaže dr Šićević, koji je i sam nedavno bio u posjeti Sloveniji kao član jedne zvanične crnogorske delegacije.
U vrijeme kad su egzistirale u istom, jugoslovenskom državnom okviru, na Sloveniju je otpadalo deset posto ukupnih transakcija Crne Gore sa svim republikama. Iako nekoliko preduzeća nikada nije prekidalo saradnju, ona je, sve do prije tri godine, bila maksimalno redukovana. Do 1996. iz Slovenije se samo uvozilo, a tek od tada i ponešto tamo izvozilo. Prošlogodišnji uvoz iz Slovenije vrijedio je 4,2 miliona dolara, dok je crnogorski izvoz u Sloveniju iznosio 811 hiljada dolara. Podaci za devet ovogodišnjih mjeseci pokazuju pad izvoza, a porast uvoza. Zbog ograničavanja, a potom i prekida robnog i platnog prometa izmedju Crne Gore i Srbije, manje ravnopravna članica odumiruće dvojne jugoslovenske federacije bila je primorana da neophodne proizvode kupuje i u Sloveniji.
Ono što u dogledno vrijeme treba očekivati nije, medjutim, samo povećavanje robne razmjene. Slovenci su zainteresovani za crnogorske hotele, gradnju mosta preko Bokokotorskog zaliva, remontovanje HE "Perućica", investiranje u brodogradilište "Bijela"...
Kao maltene gotova stvar pominje se kupovina hotela "Maestral" od strane jedne slovenačke firme, koja je, uz to, zainteresovana i za ugovore o dugogogodišnjem upravljanju ekskluzivnim hotelima "Sveti Stefan" i Miločer". Mariborski "Gradis" već je odranije "probio led" dokapitalizacijom JP "Crnagoraput" i radom na projektu mosta "Verige", a sada očekuje da će mu biti povjerena i njegova izgradnja. "Gradis" je kao posebnu povoljnost u svojoj ponudi istakao to da je novoosnovana mariborska kreditna banka spremna da finansira kompletnu gradnju mosta preko Bokokotorskog zaliva. I još pride, da je spremna investirati u crnogorsko brodogradilište, pod uslovom, naravno, da "Gradis" dobije posao gradnje pomenutog mosta.
"Crna Gora je zemlja u razvoju, s naglašenom potrebom za bržom tehničko-tehnološkom modernizacijom, a vrlo izraženom oskudicom kapitala, i ima interes da inostrani partneri koji ulaze u našu privredu, naročito industriju, ulaze sa proizvodnim programima, novom tehnologijom, proizvodnom kooperacijom, kapitalom u raznim vidovima i proizvodnjom za treće tržište. Ovakvi partneri su dobrodošli, i nijesu ravni, niti smiju biti ravni, onima koji bi samo da prodaju kod nas", kazao je, obraćajući se gostima iz Slovenije, predsjednik crnogorske Privredne komore Vladimir Vukmirović.
Od Slovenaca se, dakle, upravo ovako nešto očekuje, pogotovo što su oni ovdje stari znanci. U neku ruku, dio slovenačkih preduzeća dolazi na svoje. Sa crnogorske strane pokrenuta je inicijativa za sporazumno rješavanje medjusobnih potraživanja i regulisanja vlasničkih odnosa na nekretninama, ustanovljenih u vrijeme postojanja zajedničke države. Tu je, prije svega, neriješeni problem prostorija slovenačkih preduzeća u Crnoj Gori, koja su svojevremeno "oteta" od domaćih crnogorskih preduzetnika. Sada, izgleda, dolazi vrijeme da se i taj spor mirno riješi.
"To je veoma rijetka pojava na Balkanu, i mi to posebno cijenimo", prokomentarisao je ponudu slovenački ministar Igor Bavčar. Laskavo priznanje za Crnogorce, koji uživaju u tome da budu prvi.
Dragoljub VUKOVIĆ (AIM)
</body>