RATNI ZLOCINCI I DIPLOMATIJA

POD ZASTITOM NEPOSTOJECIH ODNOSA

AIM, SARAJEVO, 26.11.1999. Veselin Vlahovic, zvani Batko, za cije se ime vezu mnoge ratne strahote u sarajevskom naselju Grbavica, kako stvari stoje, jos dugo vremena ce ostati izvan domasaja sudskih organa Federacije BiH. Ovaj zlocinac se trenutno nalazi u crnogorskom zatvoru Spuz, zbog kriminalnih djela koje je pocinio na teritoriji manje jugoslovenske republike.

Prije nesto vise od mjesec dana bh. mediji su objavili vijest o trenutnom "mjestu stanovanja" Veselina Vlahovica - Batka, odnosno da se trenutno nalazi na izdrzavanju kazne u Crnoj Gori. Nedugo nakon toga i predstavnici Ministarstva za civilne poslove i komunikacije BiH su reagovali tako sto su najavili da ce jugoslovenskim, odnosno crnogorskim vlastima uputiti zahtjev za njegovu ekstradiciju.

Medjutim, nastao je problem - ovdasnji politicari nikako nisu uspijevali da "pronadju" nacin na koji bi zahtjev bio proslijedjen s obzirom na to da se isprijecila jedna "sitnica": BiH i SRJ nemaju diplomatske odnose. U cijeli slucaj umijesale su se Ujedinjene nacije, odnosno njihova Misija u BiH, na cijem celu se nalazi Jacques Poul Klein (Zak Pol Klajn). Naime, ovaj diplomata se ponudio da bude posrednik pri upucivanju zahtjeva jugoslovenskim vlastima za Batkovo izrucenje. Bh. politicari su se, sto im inace nije praksa, veoma brzo dogovrili. Marko Asanin, Valentin Coric i Nudzeim Recica su stavili svoje potpise na zahtjev za ekstradiciju i urucili ga americkom diplomati.

Ali, nakon toga slijedi "hladan tus" - zvanicna politika Ujedinjenih nacija je da saradjuju i u zvanicnoj prepisci komuniciraju iskljucivo sa drzavama clanicama. S obzirom na to da Crna Gora nije nezavisna drzava, a samim tim nije ni clanica UN-a, zahtjev za ekstradiciju Veselina Vlahovica - Batka je urucen Ministarstvu inostranih poslova SRJ. Konkretnije, zahtjev je prvo iz sarajevske Misije UN-a proslijedjen Misiji svjetske organizacije u SRJ, cije je sjediste u Beogradu. Iz beogradske Misije su obavijestili svoje kolege po zvanju u Sarajevu da su u ponedjeljak, 15. novembra, zvanicno urucili zahtjev predstavnicima MIP-a SRJ. No, bar prema izjavama predstavnika Misije UN-a u BiH, ostalo je prilicno nejasno kome tacno, niti koliko ce se cekati na bilo kakav odgovor jugoslovenskih vlasti. Istovremeno, sto se proteklih dana moglo procitati u bh. stampi, zvanicnici MIP-a SRJ negiraju da su zahtjev uopce primili. Konkretno, neimenovani izvor iz Odjeljenja jugoslovenskog MIP-a za poslove sa BiH MIP-a SRJ je negirao postojanje takvog zahtjeva u ovoj institutciji. Pri tome nije zaboravio napomenuti da do ekstradicije, cak i ako zahtjev postoji, nece vjerovatno biti nista s obzirom na vec pomenutu cinjenicu da BiH i SRJ nemaju uspostavljene diplomatske odnose.

Cijeloj ovoj prici, kao dokaz tvrdnji da Batko nikada nece ponovo krociti na tlo Federacije BiH, bar ne kao osoba kojoj prijeti sudjenje i visoka kazna, moze se dodati i sljedeca cinjenica. Zahvaljujuci tvrdokornoj birokratskoj politici UN-a, zahtjev je proslijedjen na krivu adresu. Svima u svijetu je vec poznato da Srbija, odnosno savezne vlasti i Crna Gora trenutno nemaju odnose koji bi se mogli nazvati prijateljskim. Iako zvanicno beogradski rezim i dalje priznaje Crnu Goru kao konstitutivni dio SRJ, zemljom u potpunosti upravlja klan na cijem se celu nalazi bracni par Milosevic - Markovic, uticaj Crne Gore je minimaliziran. Stoga je tesko povjerovati da ce zahtjev za izrucenjem Batka ikada biti proslijedjen crnogorskim vlastima. Prije svega, s obzirom na to da Srbiji nikako ne bi odgovaralo sudjenje Batku i njemu slicnim zlocincima, koji su ubijali civile u BiH u toku rata.

Cak i ako bi se takvo cudo dogodilo, pa Beograd proslijedi zahtjev bh. vlasti Podgorici, i dalje postoji veoma mala mogucnost da do izrucenja dodje. Naime, crnogorski zakoni ne dozvoljavaju ekstradiciju njihovih drzavljana, a Batko, sa jugoslovenskim pasosem u dzepu i prijavljenim mjestom stanovanja u Crnoj Gori, spada u tu grupu.

Ipak, i pored takvih zakona, ako bi crnogorske vlasti dobile zahtjev, veca je sansa da Batko bude izrucen, nego ako bi se o pitanju njegove ekstradicije raspravljalo u Beogradu. Inace, Veselina Vlahovica-Batka su pravosudni organi Federacije BiH osumnjicili za ozbiljno krsenje humanitarnog prava, zbog zlocina koje je pocinio. On, je, prema tvrdnjama ovdasnjih vlasti, ali i brojnih svjedoka, u toku rata u BiH, u sarajevskom naselju Grbavica sam ubio, ili je ucestvovao u ubijanju vise od 50 osoba (radi se iskljucivo o civilima), koje po nacionalnosti nisu bili Srbi. Medju njegovim zrtvama, prema tvrdnjama ocevidaca, bila su i malodobna djeca. Osim ubistava, Batko se pripisuje da je vrsio silovanja, te druge vrste mucenja. Ove optuzbe federalnih sudskih organa potvrdio je i Haski tribunal za ratne zlocine pocinjene na prostoru bivse Jugoslavije, okaraktrisavsi ih kao osnovane.

Sto se tice zahtjeva za njegovo izrucenje, na kraju ostaje pitanje da li su ovdasnje vlasti, konkretno celnici Ministarstva za civilne poslove i komunikacije uopce predvidjeli i ovakav razvoj dogadjaja, a ako jesu zasto nisu na vrijeme o tome obavijestili Misiju UN-a u BiH i ambasadora Kleina. Ovako, postoji mogucnost da se cijeli problem oko Batkovog izrucenja federalnim institucijama pretvori u jos jednu farsu, sto bi predstavljalo dodatno povredjivanje i omalovazavanje prezivjelih zrtava, odnosno porodica onih koje je ubio Veselin Vlahovic-Batko i njemu slicni.

Saira PRSES (AIM, Sarajevo)