MAKEDONIJA U NARKO-zagrljaju

AIM Skopje, 22.11.1999

Zemlja u kojoj je svaki hiljaditi stanovnik narkoman ili narko-diler, nije u stanju sama izaci na kraj s "opojnim bijelim prahom". Malo-malo pa se u makedonskim novinama pojavi poneki skroman napis o djelovanju narko-dilera, trgovaca ljudima ili svercerima oruzja. Tek u novije vrijeme novine pozivajuci se na policiju natuknu ponesto da se i Makedonija po nacinu obavljanja ovih mutnih poslova sve vise primice Siciliji ili Kolumbiji. Visoki policijski funcioner saopstio je nedavno da se sa sigurnoscu moze govoriti da u zemlji djeluju citave porodice koje se zahvaljujuci razgranatim vezama u susjedstvu bave visoko razvijenim oblicima kriminala.

U izvjestajima INTERPOL-a i njemacke policije sto ih je objavljivala lokalna stampa ne jednom su pominjana imena nekih "kumova" sa zapada Makedonije. U svajcarskim zatvorima trenutno zbog rasturanja droge nalazi se 100-ak makedonskih drzavljana koji pred tamosnjim istraznim organima tvde da su svercovali narkotike namjenjene za makedonsko a ne svajcarsko trziste; ovo moze biti olaksavajuca okolnost ali i podatak koji bi trebao alarmirati makedonsku javnost. Ono sto zabrinjava makedonske policajce, drzavna granica "suplja je" na sve cetiri strane svijeta: svaki od cetiri susjeda zanimljiv je na svoj nacin; ovoj nezavidnoj situaciji nedavno se prikljucio problem granice s Kosovom koju obezbjedjuje (ili bi to bar trebao ciniti) KFOR tako da efekti kriminalnog djelovanja tim putem tek ce se iskazati u vremenu koje dolazi.

Policijske analize sugerisu da je kosovska kriza poremetila privremeno transfer narkotika sa Istoka na Zapad u kome je Makedonija samo jedna od karika. Medjutim, stvari ponovo dolaze na ranije stanje. Saznanja policije govore da 80% droge u Makedoniju stize iz Turske pa se odavde jedan dio prebacuje dalje a dio ostaje na makedonskom trzistu. Prema drzavama Evropske unije droga putuje na dva nacina: preko Albanije a zatim Jadranskim morem do Italije i dalje ili (sto je zaobilazni put) preko Grcke.

Policijske statistike pokazuju da je u prosloj godini zaplijenjeno 91.672 grama heroina, 19.984 grama sirovog opiuma, 1.136 grama marihuane, 40,4 grama kokaina. U poredjenju s prethodnom 1997-om ovo predstavlja visestruko povecanje. Ista statistika veli da se "iza resetaka" naslo 145 osoba koje su ucestvovale u 105 slucajeva posjedovanja i preprodaje narkotika. U posljednjih pet godina u inostranstvu je uhapseno 264 gradjanina Makedonije. "Kriminalne mreze u Makedoniji nemaju strogu hijerarhiju i cvrstu organizacionu strukturu. Karakteristicno je da su grupe jednonacionalne i porodicno povezane" potvrdila je u jednom intervjuu prije nekoliko mjeseci Sladjana Taseva, glavni analiticar u Ministarstvu unutrasnjih poslova. "Odavno se zna da trase balkanskog "puta droge vode preko Bliskog istoka, Turske, Bugarske i Makedonije; heroin se prenosi do krajnjih korisnika u zapadnoevropskim zemljama" dodaje Taseva.

Na zalost, policija svoja saznanja bilo o narko-sefovima bilo o trgovcima ljudima nicim ne moze dokazati. Zakonska regulativa ne dozvoljava upotrebu sredstava kojim bi se to moglo uciniti: video-snimke, prisluskivanje, pracenje i slicno. U to ime Ministarstvo unutrasnjih poslova predlozice ustavne promjene koje bi to omogucile. Nije lako reci, koliko bi poslanici u Sobranju mogli biti impresionirani ovakvim prijedlozima nakon svega onog sto su policajci u proslosti cinili zloupotrebljavajuci tekovine savremene tehnologije za sasvim drukcije ciljeve. Politicke, razumije se. Takodje, na ruku im ne idu ni primjeri iz kojih se da naslutiti da su i sami policijski sluzbenici umjesani u narko-biznis. Ministar unutrasnjih poslova Pavle Trajanov objelodanio je prosle nedjelje da je na informativni razgovor u policiju pozvano devet osoba od kojih jedan pripadnik same sluzbe. Informativni razgovori odnose se na istragu povodom nestanka 28 kg droge iz policijskih depoa 1997. godine. No, ovaj slucaj ima duzu predistoriju.

Kada je na pocetku mandata vlade Koalicije za promjene tada novi ministar pravde Vlado Kambovski prvo najavio, zatim njegov kolega iz resora policije potvrdio nestanak chak 28 kilograma kokaina, ni manje ni vise - iz sefa Ministarstva unutrasnjih poslova. Javnost nenaviknuta na ovakve senzacionalne informacije najprije pomislila da se radi o revanshu nove vlasti; medjutim zahvaljujuci stampi kockice su se lagano pocele slagati: pomenuti narkotici nestali su iz policijskog depoa jos u novembru 1997. Radilo se o kolicini zaplijenjenoj daleke 1991. kada je droga, mozda i greskom stigla u Makedoniju. Jednim brodom s teretom banana stigla je u dubrovacko pristaniste ravno iz Kolumbije i sa istim tovarom dopremljena u Skoplje. Revnosni radnici tadasnjeg preduzeca "Bratstvo i jedinstvo" koje je bilo narucilac banana prijavili su slucaj policiji koja je konfiskovala narkotik i spremila ga u sef!!! Shest godina kasnije - kolumbijski kokain visokog kvaliteta nestao je bez traga!? Tadasnji policijski vrh propustio je podnijeti krivicnu prijavu makar protiv nepoznatog pocinioca a nije nasao za shodno da u javnost pusti bilo kakvu informaciju!? Dovoljno razloga za sumnju da stvari nisu sasvim ciste. Istraga bi trebala pokazati, da li je ukradena droga ilegalnim kanalima produzila put na Zapad ili je ostala na domacem terenu i za domace potrebe. No komentatori sugerisu da bi policijska ili mozda i politicka istraga trebala dokuciti, radi li se samo o kriminalnom ili, sto se cini vjerovatnijim, i politickom slucaju. Pretpostavke se krecu od one da je neko u policiji ko je posjedovao duplikat kljuca povjerljivog sefa stavio u dzep 4-5 miliona maraka (koliko je procjenjena vrijednost kokaina) do vrlo vjerovatne - da je policija uz politicki blagoslov popunjavala neke za sada nepoznate "crne fondove". Dvojica bivsih ministara unutrasnjih poslova mudro shute, bivseg podsekretara za javnu bezbjednost uz cije ime su i ranije povezivani ovakvi slucajevi odavno nema u javnosti.

Makedonija je godinama "crna rupa" u izvjestajima INTERPOL-a ali i Biroa za narkotike Evropske komisije. U vise navrata ti izvjestaji su ukazivali da medjunarodni narko-dileri imaju saradnike medju makedonskim policajcima. Izvjestioci visokih medjunarodnih instanci isticu da se transfer narkotika moze obaviti samo uz "zatvaranje jednog oka" od strane policijskih sluzbenika, radilo se o onima koji rade na granici ili onih ciji je posao da suzbijaju trgovinu narkoticima. Ali, osim sto je karika u lancu shverca narkotika sa Istoka na Zapad Makedonija sve vise postaje i cilj: Smatra se da u zemlji trenutno ima oko 20.000 korisnika sto predstavlja jedan promil stanovnistva cija starosna granica se spusta na nivo ucenika visih razreda osnovnih skola. Procjene upozoravaju da godisnje od pretjerane upotrebe droge umre 15-20 osoba uglavnom mladje zivotne dobi. Po smrtnosti od narkotika prednjaci Kumanovo u kome umre polovina svih umrlih u zemlji.Mediji navode da se krupni narko-bosovi ne nalaze u samoj Makedoniji i da konce vuku sa strane

• najcesce iz Turske ili eventualno Albanije. To, drugim rijecima, znaci da nisu dostupni makedonskoj polciji. U ruke policajcima padnu uglavnom "stinije ribe" (govoreci narkomanskim zargonom).

Vlada Ljubca Georgijevskog pompezno je na startu najavila borbu sa svim oblicima kriminala tako i narkomanijom. Sam premijer rukovodi ad-hoc-komisijom za suzbijanje narkomanije koja je pred televizijskim kamerama odrzala nekoliko sastanaka. Ipak javnost nije sasvim razumjela, koliko je ucinak jednog ovakvog vladiog tijela. Posla zaista ima mnogo: u zemlji ne postoji ni jedna specijalizovana institucija koja bi se bavila iskljucivo lijecenjem narkomana (to se obavlja pri lokalnoj psihijatrijskoj ustanovi), kaznena politika jos uvijek nije usaglasena s evropskom, zatvori nisu prilagodjeni za osudjenike koji su se "iza brave" nasli zbog droge.

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC