KRIZA USTAVNOG SUDA

AIM, ZAGREB, 20.11.1999. Pat pozicija u kojoj se nasla Hrvatska, jer zbog Tudjmanove bolesti nema tko raspisati parlamentarne izbore - koje je predsjednik, dok je jos funkcionirao, najavio za 22. prosinca - upire oci javnosti u Ustavni sud. Ako Tudjman danas, u subotu, naime, ne raspise izbore, a malo je vjerojatno da ce to biti u stanju uciniti, unatoc navodnom poboljsanju njegova zdravstvenog stanja, izbori se nece moci odrzati kako je predvidjeno. Iako, sto se zakonskih rokova tice, izbori za Sabor mogu cekati od 27. sijecnja 2000., ipak ih netko mora raspisati. Umjesto Tudjmana to moze uciniti predsjednik Sabora, Vlatko Pavletic, no tek ako Ustavni sud - na osnovu zahtjeva Vlade - prosudi da Tudjman vise nije sposoban obavljati svoje duznosti, odnosno ukoliko nastupi predsjednikova smrt. Zadesi li Tudjmana duga agonija, kakva je vise mjeseci pred smrt pratila Josipa Broza Tita, Ustavni ce sud morati donijeti odluku o Tudjmanovoj nesposobnosti. No, da paradoks bude veci, mandat sadasnjeg sastava Ustavnog suda istjece 6. prosinca, a novi mora prisegnuti pred predsjednikom Republike. Ta klasicna "kvaka 22" u ovom trenutku jos nema i odgovor kako ce ta operacija biti izvedena.

Dakako, problem nije u tome sto ce jedan sastav Ustavnog suda uskoro biti zamijenjen drugim sucima, vec u tome sto je ovaj sadasnji, na celu s Jadrankom Crnicem, predstavljao gotovo jedinu vaznu autonomnu instituciju kojom vladajuci HDZ nije mogao manipulirati. Hoce li tako biti i s novim sazivom, nije lako odgovoriti, no sudeci po skandalima koji su pratili njegov izbor, a narocito po sucima koji su usli u novi sastav Ustavnog suda (ili su bili kandidirani), stanovite bojazni postoje. Tim vise, sto se zbog Tudjmanove bolesti Hrvatska nalazi pred ozbiljnom ustavnom krizom, pa ta institucija u neizvjesnom razdoblju koje slijedi ima iznimnu vaznost za sudbinu zemlje.

Jedna od najkontroverznijih osoba hrvatske politicke scene, HDZ- ov desnicar i nacionalisticki ekstremist Vice Vukojevic - novi clan Ustavnog suda - daje najvise razloga za takve bojazni. Vukojevic ce ostati upamcen po svom predsjednikovanju Povjerenstvom za istrazivanje zrtava rata i poraca, koje je svoj rad okoncalo skandaloznim izvjescem o broju ustaskih zrtava pocinjenih za vrijeme Drugog svjetskog rata. Vukojevic je taj broj toliko umanjio da je Vladimir Seks, nadugo i nasiroko morao objasnjavati izraelskom veleposlaniku u Republici Hrvatskoj Nathanu Meronu kako ce Sabor Vukojevicevoj komisiji vratiti izvjesce u kojem stoji da su u Jasenovcu za cetiri ratne godine ubijena samo 203 Zidova! Ugledni intelektualac Slavko Goldstein pak tvrdi da je u Drugom svjetskom ratu u Hrvatskoj poginulo najmanje sest tisuca Zidova, a ta se brojka i u dosadasnjim povijesnim istrazivanjima najcesce spominjala.

No, skandali oko Vukojevica time ne prestaju. Istodobno s njegovom kandidaturom i saborskim imenovanjem u Ustavni sud, u novinama su se pojavili tekstovi koji tesko kompromitiraju Vukojevicevu ulogu u muslimansko-hrvatskom ratu. Prema svjedocenju jedne 22-godisnje Bosnjakinje, koje je objavljeno u knjizi "Molila sam ih da me ubiju" - ispovijestima zena u Bosni i Hercegovine koje su bile zrtve rata, Vukojevic ju je silovao u logoru Vojno, nadomak Mostara. Knjigu sa spomenutim svjedocanstvom izdao je Savez logorasa Bosne i Hercegovine. Ta nevladina udruga podnijela je 15. lipnja ove godine Medjunarodnom sudu za ratne zlocine zahtjev za podizanjem tuzbe s pripadajucom dokumentacijom protiv sestorice osoba medju kojima je i Vice Vukojevic. Vukojevic se doista u vrijeme postojanja Herceg-Bosne, znao na Hrvatskoj televiziji pojavljivati u casnickoj uniformi Hrvatskog vijeca obrane (HVO). Bude li Haski sud ocijenio dokaze dovoljnim za pokretanje istrage, Hrvatska bi se mogla naci u vrlo neugodnoj situaciji, da jedan clan njenog Ustavnog suda bude pozvan pred Medjunarodni sud za ratne zlocine!

No, skandali s Vukojevicem time ne prestaju. Istrazivanja jednog hrvatskog dnevnika pokazala su kako nije bilo moguce pronaci dokaze da je Vice Vukojevic, koji se predstavljao apsolventom prava na Medjunarodnom fakultetu za ustavno pravo u Parizu ondje polozio ijedan ispit! Isticuci svoje strucne kvalitete koje mu omogucavaju da obavlja zahtjevnu duznost suca Ustavnog suda, Vukojevic je naime, ustvrdio: "Iako su me zatvarali kao studenta, zavrsio sam pravni fakultet. Apsolvirao sam na Medjunarodnom fakultetu za ustavno pravo u Parizu, imam polozen pravosudni ispit, bio sam clan Ustavnotvorne komisije Sabora RH, sudjelovao sam u izradi Ustava, bio sam clan Ustavnotvorne komisije Predsjednistva RH i vodio sam u dva mandata Odbor za zakonodavstvo". Ali, novinarsko je istrazivanje pokazalo da Vukojevic ne samo sto nikad nije upisao Medjunarodni studij za ustavno pravo (upisao je studij javnog prava), vec da nema dokaza da je ondje ikada polozio ijedan ispit.

Iako bi se i o drugim clanovima novog sastava Ustavnog suda mogle ispricati razne zanimljive price, kao sto je ona da je Ivan Matija, suprug Mirjane Kasapovic koja je bila clanica strucne skupine za prijedlog novog izbornog zakona, naplatio trud svoje supruge ulaskom u Ustavni sud. Ili ona o Smiljku Sokolu, tvorcu ranijih izbornih zakona, koji su uvijek bili prilagodjivani onako da najvise odgovaraju HDZ-u i osiguraju mu pobjedu. No, slican skandal - doduse ipak manjih razmjera od onih koji se vezu uz Vukojevica - mogao se dogoditi da je u Ustavni sud usao jedan od kandidata oporbe, onaj kojeg je predlagala Djapiceva Hrvatska stranka prava (HSP) - Boris Kandare. Ovaj saborski zastupnik i duznosnik HSP-a nasao se zajedno sa svojim stranackim kolegom Antom Djapicem u sredistu plagijatorske afere izazvane magistarskom titulom kojom se okitio predsjednik Hrvatske stranke prava. Novine su naime otkrile da je magistarski rad Ante Djapica "Pravna sredstva protiv arbitrazne odluke" tezak plagijat knjige Borisa Kandarea "Pobijanje arbitrazne odluke", koju je ovaj objavio u Splitu 1992. godine. Djapic je doslovce prepisao 114 stranica spomenute knjige, s cim Kandare dakako ne bi imao nista da nije bio Djapicev mentor kad je ova branio i obranio svoj magistarski rad. Politicki kuloari govore da je Kandare dakako, znao za Djapicevo plagiranje, ali je zazmirio na oba oka u zamjenu da ga Djapic predlozi za Ustavni sud.

U nizu pravosudnih skandala koji su proteklih godina potresali Hrvatsku, ovaj s izborom Ustavnih sudaca, mozda je jedan od najvecih. Najzalosnije je medjutim sto ce upravo taj sud za nekoliko dana odlucivati o presudnim stvarima koje se ticu cijele Hrvatske i svih njenih gradjana.

DRAGO HEDL