UCENJE NOVINARSKOG UMIJECA

Sarajevo Nov 20, 1999

UVIJEK IMA I NEKA DRUGA PRICA

AIM, SARAJEVO, 22.11.1999. Zelite li usavrsiti svoje novinarsko umijece? Zelite li to uraditi uz pomoc vrsnih, provjerenih novinarskih magova? Zvuci skoro nevjerovatno, ali u Sarajevu vam se zato nudi solidan izbor, zahvaljujuci jednoj povoljnoj okolnosti i jednoj losoj.

Prva je da su u prijestolnici BiH i dalje prilicno zastupljene medjunarodne organizacije - otud ideje i finansijska podloga. Druga okolnost, prilicno deprimirajuca: tokom rata, a i u poslijeratnim godinama, ovdasnje novinarstvo je znatno unazadjeno - otud vapaj za pomoc u novcu, kadru i strucnosti.

Americka organizacija IREX PRO MEDIA ima namjeru podici kvalitet bosanskog novinarstva. Realizacija programa obuhvata period od 1. septembra do najvjerovatnije Nove godine. "Ne radimo sa pocetnicima, vec s iskusnim ljudima", objasnjava IREX-ov trener Ivan Radovanovic. "Radimo sa generacijom velikog potencijala, ali nedovoljnog iskustva. Mnogi su postali urednici preko noci, tokom rata, u najgorim zivotnim okolnostima, te nisu imali priliku da steknu neophodno urednicko iskustvo. Ucimo ih pravilima igre, dakle organizaciji posla, koncipiranju novina, ukratko tajnama zanata."

"Novinari, razmisljajte svojom glavom, gledajte svojim ocima!", veli Ljiljana Zurovac, direktor skole novinarstva organizovane u okviru Media Plana, a u kooperaciji sa Visokom skolom za zurnalizam iz Lillea. Cilj je, dakle, obrazovati novinare da budu nezavisni.

Ko se zeli upisati u ovu skolu, ne smije biti stariji od 27 godina, a mora imati najmanje godinu radnog iskustva u nekom od medija ili zavrsen fakultet drustvenih nauka.

"Malo teorije, a puno prakse", glasi parola ove skole. U sjajno opremljenim kabinetima, drzi se prakticna nastava koja obuhvata sve medije (elektronske, on-line izvjestavanje, stampu, agencije), a takodje se stjecu znanja o novinarskoj etici, kulturi komuniciranja i kulturi govora. U conflict resolution radionici polaznici saznaju kako kao novinar posredovati, narocito u televizijskim emisijama, izmedju dvije ili vise sukobljenih strana. Nezaobilazno je i opismenjavanje kompjuterskih analfabeta (od paljenja masine do surfanja po internetu). Svi casovi se drze uglavnom na nasem jeziku. Medju predavacima su: Mirko Sagolj, Zlatko Dizdarevic, Zlatko Vukmirovic, Dzevdet Tuzlic i mnogi drugi. Jedino gostujuci predavaci-novinari iz Lillea predaju na francuskom. Radi se o top-novinarima u Francuskoj.

Skolovanje jednog studenta kosta 9.000 DM. Taj novac se dosad nabavljao od donatora: Evropske unije, Francuske vlade, kao i Westminsterove fondacije orijentirane na RS. Nastava traje devet mjeseci, triput sedmicno po osam sati. Ostala tri dana studenti provode u maticnim redakcijama. Nakon polaganja zavrsnog ispita, dobija se certifikat koji je prilicno cijenjen.

Skolu trenutno pohadja dvadesetak polaznika iz cijele BiH, od toga dvoje iz RS. Direktorica Zurovac ne krije ni ambiciozne planove za buducnost: od iduce godine program ce se prosiriti na regionalni nivo, zahvatice se podrucje bivse Jugoslavije, zatim Albanija, Bugarska i Rumunija. Od 2000. godine planira se i skola za profesionalne novinare, ali i za sve one koji imaju blizak dodir sa novinarstvom.

Obuka mladih novinara realizovana je i preko Alternativne informativne mreze, a namjera joj je osposobiti mlade ljude da objektivno, jasno i jednostavno pisu u profesionalnim nezavisnim medijima. AIM je narocito usmjerio angazman prema Unsko-sanskom, Srednjebosanskom, Hercegovacko-neretvanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu. Svi ti kantoni specificni su po tome sto su za vrijeme rata bili apsolutno iskljuceni iz otvorenog medijskog zivota, te su bili snazno izlozeni bespostednoj ratnoj propagandi. Pored toga, pojavili su se u mnogo vecem broju nego prije rata, lokalni mediji, kojima je potreban svjez kadar. Studenti, zainteresovani za rad u nezavisnim medijima, kaze trener Nada Salom, se u novinskim radionicama, kao i redakcijama, upucuju u kljucne elemente novinarskog posla: kako sastaviti vijest, kako pisati interesantno, jednostavno i jasno, a izbjeci pompeznost i izvjestacenost. Polaznici, po cetvero u jednom ciklusu, dobivaju simbolicnu novcanu nadoknadu za boravak u Sarajevu. Obuka se paralelno (trener Branko Peric) odvija i u Republici Srpskoj

"Ne treba teziti skandalu po svaku cijenu: nijedna prica ne vrijedi ljudskog zivota, uvijek ima i neka druga prica", naglasava Dominic Medley, trener u BBC skoli novinarstva. "Cilj naseg programa je pomoc novinarima u BiH, pogotovo mladima. Mi ih osposobljavamo da izvjestavaju istinito, da postavljaju pitanja u ime javnosti, ucimo ih ne da namecu svoje misljenje, nego da daju sugestije."

BBC skola novinarstva u Sarajevu proizvod je saradnje izmedju Soros Media Centra, britanskog Know-How-Fund-a i ugledne britanske medijske kuce BBC. Predavanja drze glavom i bradom novinari BBC-ja, a mladim novinarima se pruza izuzetna prilika da prodju obuku za koju inace vlada veliki interes u svijetu. Mogu birati izmedju dva sasvim odvojena kursa: televizijskog i radijskog. Svaki kurs, koji se organizuje triput godisnje, traje deset sedmica, a nastava je svakodnevna (5 dana) i trazi potpuno zalaganje. U fokusu je pravljenje informativnog programa, a nisu zanemareni ni drugi domeni: dokumentarni i reklamni program, rukovanje kamerom, montaza i sl. Skola posjeduje jednu pravu radio-televiziju ukljucujuci i cjelokupnu opremu, koja se koristi samo za edukativne svrhe. Dakle, sacinjene vijesti se ne emituju u eter.

Nakon deset sedmica pomnog ucenja, kandidati izlaze na vrlo ozbiljan trodijelni ispit te po polaganju dobijaju certifikat BBC-ja o uspjesno zavrsenom kursu. Dosad je skolu zavrsilo vise od 150 studenata (od Sarajeva do Lusci Palanke), a u toku je obuka desete generacije koju cini 20 mladih novinara.

Razlozi pohadjanja ove skole se mogu lako naslutiti. Dalibor Radic, Bijeljina, student II godine politickih nauka u Beogradu zali se da "na njegovom fakultetu ima puno pisane prakse, sve je usmjereno na novine, a zanemarene su elektronske forme izvjestavanja", dok Amra Avdic, student IV godine zurnalistike u Sarajevu, kratko pojasnjava: "Nemamo prakticne nastave iz novinarstva na Fakultetu".

Pravo ucesca imaju novinari iz cijele BiH, a novi BBC-jev kurs pocinje u drugoj polovini januara 2000. godine. Prilikom upisa, uplacuje se simbolicna participacija u iznosu od 30 KM. Ko voli, nek' izvoli.

Nihad HASANOVIC (AIM, Sarajevo)