BEOGRAD "USISAVA" MARKE PODGORICI?

Prekid platnog prometa

Zvanicna Podgorica odluku o prekidu platnog prometa Srbije sa Crnom Gorom smatra politicki motivisanom, s namjerom daljeg ekonomskog pritiska i destabilizacije Crne Gore

AIM Podgorica, 07.11.1999. godine

Nakon sto je crnogorska Vlada uvela njemacku marku kao legalno sredstvo placanja uslijedila je hitra reakcija Beograda. Narodna banka Jugoslavije je, kako je saopstio njen Guverner Dusan Vlatkovic, "preduzela mjeru kojom se sprijecava prijenos sredstava po nalozima pravnih lica iz Crne Gore, pravnim licima iz Srbije". U prevodu na obican jezik ovo znaci da preduzeca iz Crne Gore vise ne mogu dinarima placati robu preduzecima iz Srbije.

Obrazlozenje ovakve odluke je gotovo identicno onom kojim je pravdan prekid platnog prometa sa Republikom Srpskom novembra prosle godine. I tada je kao i sada prekid platnog prometa zvanicno pravdan potrebom "sprijecavanja eventualne nekontrolisane emisije novca". Ovakva briga o monetarnoj stabilnosti ostatka Jugoslavije dopunjena je i razlozima druge prirode: "Narodnoj banci Jugoslavije, odnosno Zavodu za obracun i placanja, kaze se u Vlatkovicevom saopstenju, nije omoguceno da izvrsi redovnu kontrolu kontrolu platnog prometa u ZOP na podrucju Crne Gore."

Prve komentare na ovakvu odluku NBJ objasnjenje dali su crnogroski monetarni strucnjaci. Dimitrije Vesovic direktor crnogorskog ZOP-a objasnjava onemogucavanje beogradskih kontrolora u njihovom poslu na sljedeci nacin. "Neposredno nakon odluke o uvodjenju paralelne valute u Zavod je doslo par kontrolora iz Beograda da izvrse kontrolu naseg trezora i svih racuna. Nijesam ih primio jer smatram da za taj posao oni nijesu nadlezni, vec Narodna banka Crne Gore", rekao je Vesovic.

• Radi se samo o izgovoru, forme radi, jer je apsurdno tvrditi da mi iz Crne Gore, sa nasom novcanom masom, mozemo izvrsiti upad u platni promet Srbije, kaze Vesovic, dodajuci da Crna Gora raspolaze sa svega pet procenata ukupne novcane mase. "Niti mi emitujemo dinare, niti marke. Zna se gdje je emisioni centar, pa je, ocito, rijec o veoma malicioznoj odluci".

I predsjednik tek formiranog Monetarnog savjeta Narodne banke Crne Gore dr Bozidar Gazivoda, inace, bivsi viceguverner NBJ i potpisnik novcanice sa najvise nula, kao po nekom dogovoru ukazuje na malicioznost saveznih monetarnih organa. Prema njegovom tumacenju odluka guvernera Narodne banke Jugoslavije o jednostranom prekidu platnog prometa sa Crnom Gorom je, ipak, bila ocekivana, ali, "zabrinjavajuce je i maliciozno obrazlozenje odluke guvernera NBJ, u kojem se tvrdi da se time sprjecava nekakva nekontrolisana emisija novca iz Crne Gore, iako se zna da se pare jedino stampaju u Beogradu". Gazivoda ukazuje da je Crna Gora upravo zbog stampanja novca u Beogradu bila primorana na uvodjenje dvovalutnog sistema. "Inflacija se proizvodi u Beogradu, gdje nema nasih ljudi, gdje Crnogorci odavno ne ucestvuju u kreiranju monetarne politike, niti njenom sprovodjenju", istice on.

Ni strucni krugovi u Beogradu nemaju mnogo razumijevanja za odluku guvernera Vlatkovica. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Nebojsa Savic smatra, u izjavi za RTV Crne Gore, da Narodna banka Jugoslavije, ogranicavanjem platnog prometa sa Crnog Gorom zeli da kaze da ce Srbija ubuduce iz Crne Gore prihvatati marke, ali ne i dinare. Mada, smatra Savic, realna opasnost od ulaska vece kolicine dinara iz te republike u Srbiju i ne postoji posto Narodna banka Crne Gore ne emituje dinare. I urednik MAP-a beogradskog Instituta ekonomskih nauka Stojan Stamenkovic je odluku NBJ ocekivao, ali je ne ocjenjuje narocito racionalnom.

Ozvanicavanjem marke kao legalnog sredstva placanja Crna Gora je, smatra Stamenkovic, samo de jure priznala ono sto vec postoji u cijeloj zemlji. "Crna Gora je samo uvela fluktuirajuci kurs, zasta se ja odavno zalazem, i sad zaista imamo dva kursna rezima: fluktuirajuci u Crnoj Gori i fiksni kurs u Srbiji, ali po kome niko nista niti prodaje niti kupuje".

U raspravu se, ukljucio i crnogorski premijer Filip Vujanovic. "Ocigledno je da je ta odluka iskljucivo politicki motivisana. Ona nema nikakvog monetarnog rezona i svima koji se elementarno razumiju u nase novcano trziste apsolutno je jasno da ne postoji nikakve opasnost da se napravi monetarni udar iz Crne Gore, na prostoru Srbije", rekao je premijer Vujanovic, u izjavi za londonski Bi-Bi-Si.

Vujanovic smatra da je odluka guvernera NBJ Dusana Vlatkovica da jednostrano prekine platni promet Srbije sa Crnom Gorom iskljucivo politicki motivisana, s namjerom daljeg ekonomskog pritiska i destabilizacije Crne Gore. Ipak, on ocjenjuje da ta odluka nece ostaviti teze posljedice i da ce biti kratkog vijeka, jer ce unutrasnjim pritiskom u Srbiji biti ukinuta.

• Mi cemo nastaviti svoj projekat monetarne zastite, a nesumnjivo je da se on pokazuje potpuno opravdanim, jer se i ovim cinom potvrdilo da je Centralna banka u Beogradu pod potpunim pritiskom i uticajem politike", naglasio je crnogorski premijer.

Pretpostavljajuci da ce odluka Beograda znaciti i prekid robnog prometa iz pravca Crne Gore prema Srbiji, Vujanovic je rekao da je robni promet iz pravca Crne Gore prema Srbiji i dosad bio veoma reduciran, prije svega zbog losih saobracajnih veza. "Mi smo, u medjuvremenu, obezbijedili i alternativna trzista i u znacajnoj mjeri tu zavisnost prema Srbiji reducirali. Medjutim, mislimo da ce to biti jednaka, ili veca steta i za Srbiju, koja jedino sa nama komunicira. Vjerujem, stoga, da oni nece dugo izdrzati svoj unutrasnji pritisak i da ce se brzo obnoviti robni promet sa Crnom Gorom", rekao je Vujanovic.

Nesto manje naglasenog optimizma pokazao je jedino predsjednik Skupstine Crne Gore Svetozar Marovic upozoravajuci na opasnost "usisavanja" crnogorske marke kako bi se oslabio devizni potencijal Crne Gore. U intervjuu podgorickom listu "Polis", on je procijenio da ce biti raznih pokusaja da se uvodjenje paralelne valute dovede u pitanje, prvenstveno od "onih kojima je manje stalo do interesa naroda, a vise kako da destabilizuju vlast". Po njegovim rijecima, "moguce je, radi kompromitovanja vlasti, ubacivanje novoproizvedenog dinara, zasto postoje vec pripremljeni mehanizmi".

Tako zvanicna Crna Gora sinhronizovano pokusava razviti optimizam, umanjiti znacaj donijetih mjera i relaksirati gradjane dodatnih briga i nervoze koja se tek pocinje osjecati. Marka u Crnoj Gori, fakticki, jos nije ni pustena u promet, tako da gradjani rezultate monetarnih sukoba dveju republika ne vide ni u prodavnicama niti u svojim novcanicima. Otuda se i najave novouspostavljene crnogroske monetarne vlasti o uvodjenju reciprociteta, tj zabrane prijema dinara iz Srbije za placanje roba preduzecima iz Crne Gore, ne dozivaljavaju kao neki narociti problem. Uostalom, njemacka marka je i ranije bila jedino mjerodavno sredstvo placanja, kako u Crnoj Gori, tako i u Srbiji.

Dragan DJURIC (AIM)