Njemacka marka u crnogorskom dzepu
**Crna Gora uvela paralelnu valutu
Da li se crnogorska Vlada odlucila na uvodjenje marke kao legalnog sredstva placanja da bi se politicki definitivno otrgla od Srbije ili da bi pomogla ekonomiju vlastite drzave
AIM Podgorica, 06.11.1999. godine
TXT: Konacno je ucinjen i prvi korak ka punoj monetarnoj suverenosti Crne Gore, toliko najavljivanoj za posljednjih cetiri - pet mjeseci. Pocetkom novembra, odlukom crnogorske Vlade, njemacka marka je dobila status legalnog plateznog sredstva.
Politicka opozicija i niz ekonomskih strucnjaka u Crnoj Gori i Srbiji, ocijenili su ovaj potez kao puko legalizovanje datog stanja, na stetu crnogorskih gradjana, ali i kao otvoreno odvajanje od Beograda i Srbije. Kriticari - a to su , sto se crnogorskih politickih stranaka tice, samo SNP i Liberalni savez - se uglavnom pozivaju na cinjenicu da je njemacka marka na teritoriji Crne Gore vec odavno postala obracunsko, a fakticki i platezno sredstvo.
Vlada je, medjutim, donijela tri odluke iz monetarne oblasti: o upotrebi njemacke marke kao zvanicnom sredstvu placanja, o preuzimanju ovlascenja NBJ u monetarnoj sferi i o najvisim cijenama osnovnih zivotnih namirnica, elektricne energije, derivata nafte i PTT impulsa. Na taj nacin suspendovala je savezne monetarne zakone, Zakon o deviznom poslovanju i druge federalne propise, koji su zabranjivali placanje u devizama na teritoriji Crne Gore. Osim toga, kako je ustvrdio premijer Vujanovic, Vlada ce ograniciti moguce divljanje cijena za najvaznije artikle.
Ali, iza ekonomskih odluka je politika: pomenutim potezima vlast u Podgorici napravila je najradikalniji rez u odnosu prema Beogradu u posljednijoj deceniji.
Novi Monetarni savjet, u cijoj je nadleznosti sada crnogorska monetarna politika, odredio je i novi pocetni kurs - 1 marka vrijedi 17 dinara. Domaci monetarni eksperti kreirace ubuduce monetarnu politiku u saradnji sa Vladom Crne Gore. A, prema odluci Vlade, kurs ce biti klizajuci i odredjivace se svakog dana.
Izvrsena je i nivelacija cijena. I tu se vec ne moze reci da su prvi efekti pozitivni: gorivo je u odnosu na zateceni nivo cijena poskupjelo od 10 do 21 odsto, a elektricna energija 9 odsto. Vise su i cijene zivotnih namirnica - hljeb kosta 30 pfeninga, a mlijeko 45. Opsti nivo cijena je, dakle, porastao. "Ali je to povecanje manje od rasta minimalne cijene rada, koja je odredjena na 50 maraka", kaze Miroslav Ivanisevic, ministar finansija. Sto je tacno: preracunato u dinare, crnogorski minimalac sada iznosi 850 dinara, u odnosu na 700 dinara ranije minimalne mjesecne cijene rada.
Obracajuci se crnogorskom Parlamentu, premijer Filip Vujanovic je rekao: "Morali smo zastititi gradjane i privredu od ekonomskog haosa". Vlada je, naime, ponovo optuzila beogradski rezim da nekontrolisanim stampanjem novca ugrozava i crnogorsku ekonomiju i preduzete ekonomske reforme. Ovako intonirano opravdanje crnogorske Vlade, medjutim, nije pobudilo i opste povjerenje medju gradjanima.
Prve reakcije su, doduse, u velikoj mjeri bile odredjene i politickim stavovima i partijskom pripadnoscu gradjana. Pripadnici i clanovi SNP-a, partije koju predvodi savezni premijer Momir Bulatovic, vladin potez ocijenili su kao "akt secesije". Njihov dnevnik "Dan", na naslovnoj strani najavljuje: "Vlada svojeglava, skupstina neobavijestena, gradjani uznemireni i zbunjeni, dileri na mukama, rijecju... haos". Oduzme li se dnevnopoliticki ton, najavljivanje haosa odrazava uvjerenja i strahovanja velikog dijela crnogorskih gradjana. "Crno nam se pise"; "eksperiment nece dugo trajati"; "bez cvrste ekonomske podloge nema jake valute"; "marka nece moci da stabilizuje cijene" - samo su neke od izjava.
Dimitrije Vesovic, direktor zavoda za obracun i placanja u izjavama drzavnim medijima pokusao je da uvjeri: "Nece biti problema. Gradjani ce moci slobodno da usitnjavaju marke i njima obavljaju sva placanja. Vec od cetvrtka (tri dana nakon donosenja vladinih odluka) raspolagace dovoljnom kolicinom svih apoena maraka - papirnih i kovanih, tako da ce sistem placanja biti bez problema".
Gradjane, medjutim, sudeci prema izjavama, ne brine sistem placanja, nego - cime ce da placaju. Visoka inflacija, koja je prethodila Vladinoj mjeri, oborila je ionako niska primanja, pa je razumljivo sto fiksne cijene u njemackoj marki nisu oraspolozile najsiromasnije slojeve gradjana. Odredjena minimalna cijena rada, uprkos pomenutom "povecanju", nije dovoljno velika da zapusi rupe u potrosackim dzepovima. Zato jos uvijek ne vjeruju svi u to da je u konacno zapoceto novo poglavlje u crnogorskoj ekonomiji.
Koliko su strahovanja opravdana, za sada je tesko reci. Mogucnost da se za neko dogledno vrijeme primanja gradjana povecaju cvrsto je povezana sa stepenom povjerenja u ovu i druge ekonomke reforme crnogorskih vlasti. A ono se klati na rubu rastuce potrebe za cvrstom valutom. Ocjena americkih eksperata da je za podrsku Djukanovicevim reformama potrebna injekcija od 30 - 40 miliona dolara, jasno govori o cemu se radi.
Vlada Crne Gore uzda se i u strukturu doprinosa koji se isplacuju na zarade. Naime, gotovo 30 odsto zaposljenih isplacuje se iz budzeta. Pa ce, logicno, "kruzni tok" njemacke marke kroz crnogorski platni sistem biti zapocet deviznom isplatom penzija i plata zaposljenima u zdravstvu, skolstvu i drzavnim sluzbama. Najavljeno je da ce za to biti obezbijedjeno 15 milona maraka. "Placanjem proizvoda i usluga ovaj novac ce uci u kanale platnog sistema", kaze Vesovic.
Iako sva privredna preduzeca ne mogu da placaju svoje obaveze prema drzavi u markama, racuna se da je nesto vise od 50 odsto privrede za to sposobno. Tako, uvjeravaju zvanicnici, podgoricki Kombinat aluminijuma i njegov reprolanac imaju sve preduslove da radnike i doprinose isplacuju u cvrstoj valuti. Doda li se tome nova zakonska obaveza da se doprinosi na devizna primanja isplacuju u markama, ocekuje se da ce se i fond penzijskog osiguranja, jedna od finansijski najzahtjevnijih institucija u Crnoj Gori, relativno lako ukljuciti u ovaj sistem.
Kada se jedanput sistem stabilizuje, tako se vjeruje, na cvrstoj osnovi njemacke marke - on ce takav i ostati. Gradjani ce biti zasticeni od inflacije, a njihova devizna primanja omogucice im da vec na pocetku mjeseca znaju koliko do njegovog kraja mogu da se protegnu.
Opasnosti, medjutim, jos vrebaju, tvrdi Slavko Drljevic, direktor Hipotekarne banke i bivsi potpredsjednik republicke Vlade. Hipotekarna banka ce sigurno biti daleko sposobnija od drugih da se snadje u novom dvovalutnom sistemu. Ali, postoji opasnost da se novo rjesenje pretvori u puku emisiju maraka, sto zavisi od toga koliko dobro ce funkcionisati drzavne sluzbe koje imaju kontrolnu funkciju", kaze Drljevic.
Drzava, naime, nije predvidjela i nacin da se isplate zaista izvrse u markama. Racuna se na trzisne pritiske i racionalnost privrednika i gradjana. Jer, dinar nema nikakvih izgleda u konkurenciji sa markom. Medjutim, kako to kaze Drljevic, "ako neko ne zeli da ucestvuje u cijelom procesu - moze se desiti 'usisavanje' maraka". Kada su gradjani u pitanju to, naravno, ne moze biti problem. Racuna se da ce, sto zbog malih primanja i iz nuzde, sto zbog interesa, ogromna vecina biti okrenuta marki. Prosto onako kao i do sada. Jer, sve privatne transakcije, prodaje i zaduzivanja bila su fakticki obavljana u markama.
Ali, neke velike firme, kao npr. crnogorska Elektroprivreda, vec odasilju signale da nece biti sposobne da zarade i druge obaveze isplacuju u cvrstoj valuti. Tako je najavljeno moguce iskljucenje iz ukupnog sistema i upozoreno da drzavna logika nije u svakom slucaju primjenljiva. Nabavke struje iz uvoza ovakav stav donekle objasnjavaju. Ali, istovremeno ukazuju na moguci veliki odliv deviza. Otuda i pitanje: kako pored negativnog bilansa sa inostranstvom i minusa u budzetu, ocuvati monetarnu bazu i stvarnu stabilnost u monetarnoj sferi.
I reakcija Beograda se ocekuje sa izvjesnom zebnjom. Najavljena rigorozna kontrola iznosenja maraka i unosenja dinara u Crnu Goru, mogla bi postojecim politilckim podjelama dodati nove tenzije. A strah da bi Beograd jos uvijek mogao da iskoristi unutrasnje naesporazume u Crnoj Gori, pociva na cinjenici, da je zajednicke drzave ostala jos samo zajednicka vojska.