RACUN BEZ KRCMARA

Izgradnja zgrade Vlade i Parlamenta RS

Banjaluka, 5. novembar 1999. (AIM)

Pocetak radova na izgradnji zgrade vlade i republickog parlamenta Republike Srpske izazvao je u javnosti mnoga reagovanja. Na njih Jovo Basic, ministar za urbanizam, gradjevinarstvo, stambeno-komunalne poslove i ekologiju, odgovara lakonski:"Ako hocemo naprijed, ako hocemo da nam drzava kvalitetno djeluje, mi za to moramo stvoriti i adekvatne uslove".

Radovi, cija investiciona vrijednost premasuje 40 miliona maraka, izvode se od 23. septembra. Na pitanje kako ce se projekat finansirati, ministar Basic odgovara:"Pola sredstava ce biti obezbjedjeno iz budzeta RS, a druga polovina po osnovu donacija". Prema ministru, kao donatori ce se pojaviti vlade Sjedinjenih Americkih Drzava, drzava zapadne Evrope i Japana. Nije mogao precizirati koliko ce koji donator uloziti, "jer su neki razgovori okoncani, neki su u toku, a neki su tek otpoceli". Uz to, pojasnio je Basic, postoje "direktne i indirektne donacije, dakle one u funkciji izgradnje same zgrade, te one koje su kao pomoc budzetu RS namijenjene za rjesavanje infrastrukturnih pitanja grada Banja Luke". Isto tako, za ovu namjenu, nece biti koristena kreditna sredstva.

Zgrada parlamenta i vlade RS, nalazice se na jednoj od centralnih gradskih lokacija, zvanoj Paskulina ciglana. Na tom mjestu, jos od zemljotresa 1969. godine, privremeno je bilo smjesteno niz preduzeca i ustanova. Kako je u pitanju gradjevinsko zemljiste u vlasnistvu grada Banjaluke, sa kompletno provedenom infrastrukturom ova lokacija se, prema procjeni strucnjaka, pokazala najpogodnijom za izgradnju jednog ovakvog objekata. Preduzeca, koja su na Paskulinoj cigliani imala svoje poslovne prostore, znala su da je rijec o privremenim lokacijama pa su i ugovorima bili obavezani da se isele bez nadoknade. Inace, barake koje su bile na ovoj lokaciji podigla je SO Banja Luka, i vec godinama su, prema misljenju urbanista i gradana, kvarile izgled samog centra grada. Ministar Basic kaze da je kao nadoknadu za ustupanje ove lokacije, grad dobio sredstva za izgradnju kanalizacionog kolektora, neophodnog za nesmetano funkcionisanje gradske infrastrukture.

Projekat buduceg administrativnog centra RS, ukupne povrsine 23 hiljade kvadratnih metara, izradio je beogradski arhitekta profesor Brana Mitrovic. Na otvorene zamjerke gradskih vlasti da je pri izboru projektanta izbjegnut javni konkurs, ministar Basic kaze da su "kvaliteti profesora Mitrovica nesporni, te da su predstavnici vlade zbog kratkoce vremena nasli da je direktan izbor projektanta bio najadekvatniji". U izjavi za magazin "Reporter", profesor Mitrovic nije zelio da komentarise koliko ce novca biti ulozeno u izgradnju zgrade parlamenta i vlade. "Moje je bilo da napravim zgradu drzave koja se stvara. Ni najbogatiji se ne razbacuju, kaze Mitrovic i objasnjava: "Trudimo se da na osnovu onog sto nam je dato izvucemo maksimalno". Ni od beogradskog profesora, a ni od nadleznih u vladi, nismo mogli saznati koliko je "arhitekta sa pedigreom", kako ga nazva ministar Basic, placen za svoje usluge.

Na isti nacin postupljeno je i pri odabiru izvodjaca radova. "Vlada je zakljucila da to moraju biti domace firme", kaze ministar Basic, pa je izbor pao na GP "Krajinu" Banja Luka, "Vrbas" i "Invest expot group" iz Laktasa, te "Unu" iz Kozarske Dubice. Uz ova preduzeca, u drugoj fazi izgradnje objekta, na finalnim radovima, angazovace se jos dvanaest preduzeca iz RS. U narednih dvadeset mjeseci, za koliko bi zgrada trebala biti zavrsena, posao ce biti obezbijedjen za hiljadu radnika, sto, prema Basicevim rijecima, dodatno opravdava ulazak u ovu investiciju.

Kako znacajnu ulogu u obezbjedivanju krhkog socijalnog mira, u RS, i u cijeloj Bosni i Hercegovini, igra medunarodna zajednica, misljenje o opravdanosti ovakve investicije potrazili smo od Ureda visokog predstavnika. "Vasoj javnosti nije jasno kako to da medjunarodna zajednica pomaze budzet RS, a onda se sredstva iz budzeta trose na izgradnju jedne lijepe zgrade i to je dobro pitanje", izjavio je Dzejms Ferguson portparol OHR-a. "Iako medjunarodna zajednica pomaze budzet RS, mi nemamo kontrolu nad nacinom na koji vlada taj novac koristi i to je nesto o cemu ona sama odlucuje", nastavio je portparol OHR. Prema njegovim rijecima, ovo je "jedan od primjera gdje se mi ne slazemo o uspostavljanju prioriteta u smislu potrosnje novca, ali pred gradanima RS je da svoje nezadovoljstvo nacinom na koji se ponasa aktuelna vlast iskazu na predstojecim izborima".

Carsten Groop, savjetnik za ekonomska pitanja OHR-a, istice da "vlada RS treba da bude svjesna da u ovom vremenu, kada jos uvijek dobija znacajnu pomoc za budzet i u vrijeme kada prosvjetni radnici cekaju na isplatu avgustovskih plata, izgradnja zgrade vlade ne bi trebala biti prioritet". "Ljudi iz SAD, koji placaju porez, pitace se da li je to pravilana raspodjela novca", istakao je Groop. "OHR nije konsultovan vezano za ovu investiciju", kazao je Groop i naglasio da je "daleko vaznije da li je vlada RS o ovom pitanju konsultovala ovdasnju javnost". Ovaj ekonomski ekspert OHR-a posebno zamjera sto pri odluci o projektantu ovog objekta kao i pri izboru izvodjaca radova nije postovana procedura uobicajena u svijetu kada su u pitanju tako velike investicije. "To je zaista grozno, jer ne mozete zamisliti da bi i u jednoj zapadnoj zemlji moglo da se otpocne sa takvim radovima, a da se prethodno ne objavi javni oglas pa tek potom donese odluka o najpovoljnijoj ponudi. RS jos oklijeva u dovodjenju stranih investitora, a upravo je na zapadu vladalo interesovanje za ovakve vrste radova", kazao je Groop. To je rezultat veoma netransparentnog rada vlade, isticu u OHR-u i naglasavaju da, ako ova zemlja misli da postane punopravan clan evropske porodice, ovakav nacin rada se mora promjeniti".

Izjave celnih ljudi RS o finasijskoj pomoci SAD dematovala je ambasada ove zemlje u BiH. "Vlada SAD ne obezbjedjuje sredstva za izgradnju nove zgrade vlade RS", kaze se u odgovoru na ovo pitanje i navodi da se "Vlada SAD u julu slozila da obezbjedi odredjenu svotu kao budzetsku pomoc, kroz USAID, da se nadoknade zarade i plate izgubljene tokom konflikta u SRJ". "Do sada je isplaceno otprilike oko 5 miliona dolara kao podrska budzetu kroz donacije OHR-a, da se isplate zarade strucnom osoblju u ministarstvima obrazovanja i izbjeglih i raseljenih lica", navodi se dalje u pomenutom odgovoru i dodaje da su "ta sredstva pazljivo kontrolisana od USAID-a i OHR-a."

Moze li zaposljavanje hiljadu radnika, kroz dvadeset mjeseci, poboljsati ukupni ekonomski polozaj gradjana RS i da li se cetrdeset miliona KM moglo i drugacije utrositi pitaju se i sindikat, i izbjeglice, i demobilisani borci. "Za mene je bilo iznenadjenje odluka o ulasku u taj poduhvat i volio bi da su ta sredstva upotrebljena u druge namjene. Cak i da su u pitanju samo donacije, taj se novac trebao upotrijebiti ili u pokretanje proizvodnje ili u zbrinjavanje 4 hiljade radnika "Incela", "Celpaka", "Rudi Cajaveca" i rudnika "Ljubija", za koje je potpuno izvjsno da ce ostati bez posla. Uostalom, kako neka resorna ministarstva rade, prije bi ih trebalo smjeniti, nego im graditi nove zgrade", zakljucio je predsjednik Saveza sindikata RS Cedo Volas.

Slicno misljenje iznio je i Borislav Bojic, predsjednik Boracke organizacije RS. "Demobilisani borci su bez posla, licne i porodicne invalidnine ne mogu obezbjediti ni golu egzistenciju, i mislim da se novac, koji ce biti ulozen u izgradnju zgrade vlade, mogao i bolje utrositi", zakljucio je Bojic. Iako je svaka gradnja u principu dobra, krajnje je cinicno graditi jedan takav objekat dok u RS preko sest hiljada ljudi zivi u kolektivnim centrima" smatra Boris Martinovic, predstavnik udruzenja izbjeglih i raseljenih lica "Ljudi bez krova nad glavom". Martinovic se zapitao koliko je izbjeglickih porodica za taj novac moglo trajno rijesiti svoje stambeno pitanje. Sto se tice predstavnika politicke javnosti RS , prema rijecima potpredsjednika Republike Mirka Sarovica, "politicke partije o ovom pitanju postigle su konsenzus, kao i o izgradnji zgrade zajednickih organa BiH u Lukavici". Taj konsenzus ipak "kvare" stavovi dijela parlamentarnih stranaka.

Srpska radikalna stranka postavila je pitanje da li je bilo bolje ova sredstva mozda uloziti u izgradnju stambenih jedinica, u cilju rjesavanja pitanja izbjeglog i raseljenog stanovnistva. Potpredsjednik SDP BiH Mirsad Dapo smatra da u ovom trenutku i u RS i Federaciji BiH sredstva treba usmjeravati na ozivljavanje privrede i stvaranja uslova za dvosmjerni povratak izbjeglih i raseljenih lica. "Za izgradnju nove zgrade vlade nit je vrijeme nit je potreba", dodaje potpredsjednik SDP-a i naglasava "da ce se u cijeloj BiH u narednom periodu morati ici na racionalizaciju drzavne uprave, pa su nove zgrade i sa tog aspekta nepotrebne".

Za potrebe administrativnog aparata, koji se po dolasku premijera Milorada Dodika na celo vlade, premjestio sa Pala u Banja Luku prvo su izvrsena "dotjerivanja" Banskog dvora, a potom potpuno obnovljena zgrada Komande grada. Prema informacijama dostupnim javnosti kroz donacije koje su po tom osnovu dobijene, za stavljanje u funkciju tog objekta utroseno je preko 9 milona DM. Ministar Basic kaze da je "rijec o upola manjoj svoti novca" "Kada se uporede takvi objekti u zapadnim zemljama zgrada vlade RS vrlo je skroman objekat". Ta zgrada, kaze ministar, opremljena je konfekcijskim namjesajem "Lignospera" i samo je prvi sprat nesto luksuznji, poplocan sa stotinjak kvadratnih metara mramora. " Rijec je o pristojnom kamenu, neki procenat iznad prosjeka", objasnjava Basic i dodaje da su "mnoga privatna preduzeca znatno luksuznije opremljena".

"Mozda se trebalo odmah razmisljati o izgradnji novog objekta, ali ce i postojeca zgrada biti i dalje u funkciji rada vlade. Sadasnja zgrada nedovoljna je da bi se u nju smjestila sva ministarstva, jer je veci dio njih smjesten na nekoliko lokacija", tvrdi ministar Basic. Medutim, on nije bio voljan da objasni zasto se, paralelno s izgradnjom novog objekta u koji ce uz vladu biti smjesten i parlament RS sa svojim strucnim sluzbama, sada otpocinje sa renoviranjem zgrade Doma vojske u koji ce se preseliti parlament RS.

Oni koji misle da je ovom zgradom zavrseno sa "dostojnim reprezentiranjem drzavnosti RS" varaju se. U ministarstvu za urbanizam kazu da ce se u Banjaluci, koja pretenduje da postane glavni grad RS, izgraditi i predsjednicka rezidencija, te stambeni blok namjenjen za republicke cinovnike koji bi u njima zivjeli tokom vrsenja svog mandata.

Gordana Katana (AIM)

b