PROTESTNI SKUP RADNIKA F BiH

UMJESTO "ZELENOG" PROLJECA - "CRVENA" JESEN

AIM, Sarajevo, 26.10.1999.
Dok je premijer Federacije BiH Edhem Bicakcic otvarao most u Aleksinom Hanu kod Jablanice, i to 40 dana prije nego je bio predvidjen zavrsetak radova, preko 30 hiljada radnika iz dijelova F BiH sa bosnjackom vecinom trazilo je "hljeba, kruha ili struce, zovite to kako god hocete, ali mi smo gladni". Radnici iz dijela sa hrvatskom vecinom nisu dosli jer - nemaju organizovan sindikat osim u Aluminijskom kombinatu u Mostaru.

Rijec je o protestnom skupu radnika, penzionera, demobilisanih boraca i ratnih vojnih ivalida koji je odrzan u Sarajevu 25. oktobra. Na ulicu su ih istjerali nezaposlenost, neredovne i niske plate, neuplacivanje penzionog i invalidskog osiguranja, neizvjesnost onih koji imaju status "na cekanju" Na ovom skupu ocekivalo se prisustvo 50.000 radnika. No, i u ovom manjem broju, uz podrsku sindikalaca, prije svih iz Republike Srpske, ali i iz Francuske, Belgije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske te Medjunarodne, Evropske i Svjetske konfederacije sindikata radnici su iznijeli svoje zahtjeve i postavili rokove.

Prije svega traze objavljivanje Zakona o radu u prvim narednim Sluzbenim novinama F BiH (Do sada je jedno od obrazlozenje za neobjavljivanje ovog Zakona bilo - nedostatak papira!? - op. aut), zatim socijalni program sa obezbjedjenim sredstvima finansiranja (rok 30 dana), potpisivanje opsteg kolektivnog ugovora sa Sindikatom BiH (15 dana) i granski kolektivni ugovori sa granskim sindikatima (30 dana), a smanjenje doprinosa i poreza na place - odmah i obracun neisplacenih plata I uplata zostalih doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje, takodje odmah.. Trazeno je da najkasnije do kraja godine Vlade i parlamenti na svim nivoima vlasti donesu programe ekonomskog razvoja u kojima ce decidno biti utvrdjeno da najvise sredstava ide u proizvodnju i povecanje zaposlenosti, da se izvrsi revizija dosadasnje privatizacije i poniste sve kupovine za koje se ustanovi da su izvrsene nelegalno. Ispunjenje bi trebalo da pocne odmah i bude trajni zadatak. Zatrazeno je i da se pojaca rad svih nadleznih institucija na otkrivanju i objavljivanju imena svih onih koji mitom i korupcijom postaju bogatasi i oduzimanju cjelokupne tako stelene imovine, i to odmah.

"Radnici pristaju na privatizaciju, ali ne i na pljacku. . . Neodazivanje vlasti opravdanim radnickim zahtjevima rezultirace 'vrucom zimom' i prijevremenim parlamentarnim izborima", porucio je predsjednik Sindikata BiH Sulejman Hrle. Direktorima koji su onemogucili da radnici njihovih preduzeca dodju na sarajevski skup porucio je da su "sitni mali misevi" i da ce sletjeti sa svojih pozicija, da ih nece spasiti niti jedan lokalni mocnik i feudalac Uz Hrleta, radnicima su se obratili i predstavnici kantonalnih sindikata, no medju govornicima nije bilo i samih radnika. Njihov glas osluskivali su mediji: "Ovako vise ne moze, vise smo gladni nego siti", mahom su govorili upitani strajkaci. Istovremeno su uocavali da ce se tesko ista promijeniti protestnim skupom: "Ne zavisi od nas, drugi odlucuju o nama, no mozda ce ovaj skup doprinjeti da dobijemo bar malo nade", govorili su radnici daleko od mikrofona govornice.

Radnicima se nije obratio federalni premijer od kog se ocekivalo najvise odgovora - vec davno je kazao da nece doci. Istovremeno, nekoliko dana ranije izjavio je da nikada nije vidio slicne proteste osim mozda svojevremo u Poljskoj. Ministrima u Vladi F BiH je porucio da sami odluce hoce li se pojaviti na skupu, a direktorima da nema besplatnog autobuskog prevoza, ni vanrednih vozova za nezadovoljne radnike ukoliko sve ne bude unaprijed placeno. Zatrazio je i angazovanje Ministarstva unutrasnjih poslova kako bi se provjerilo da li je sve placeno. Organizatori skupa su tada premijeru porucili da bi i on mogao odgovoriti iz kojih sredstava se isplacuju dnevnice ministrima kada se sjednice Vlade odrzavaju van Sarajeva ili da li se angazuje Ministarstvo unutrasnjih poslova kako bi se provjerilo da li ministri i njihovi zamjenici sami placaju putne troskove kada idu na sjednicu u Mostar ili to rade iz budzetskih sredstava. Sto se tice njihovog prevoza u Sarajevo - nesto su skupili sami, a nesto im je donirao Svjetski sindikalni pokret.

Ali, ne samo federalni premijer, nego niko iz struktura vlasti drzave BiH ili entiteta F BiH, nije se obratio radnicima. Samo je neustavni kopredsjedavajuci Vijeca ministara BiH, Haris SIlajdzic, odnekud, sa sluzbenog puta, poslao telegram podrske. Istina, govorkalo se da je bosnjacki clan Predsjednistva BiH bio preman na susret sa radnicima, navodno ih je htio naruziti, no, nakon nacelnog pristanka, Izetbegovica organizatori ga vise nisu zvali. Po jednom izvoru, onje cak i krenuo na skup, no organizatori su mu preporucili da ne dolazi, jer bi njegovo pojavljivanje moglo biti shvaceno kao politicki marketing. Istina, sami radnici, odnosno Sindikat BiH je nekoliko dana prije odrzavanja skupa porucio politickim i stranackim celnicima da ih ne zele da svom skupu - jer to nije politicki skup i ne zele da posluze kao propagandni poligon bilo kome. Istovremeno se govorka i o tome da su lokalni stranacki celnici vladajuce SDA sindikaliste u svojim sredinama ispratili u Sarajevo prijetnjama i lijepljenjem epiteta "crvena banda" i slicno.

Na kraju dana, kao da se nista nije desilo i kao da su radnici izasli u ugodnu praznicnu setnju. Premijer Bicakcic je za jedne sarajevske novine izjavio da je radnicke zahtjeve precizno i koncizno izlozene prvi put cuo u medijskim prezentacijama sarajevskog skupa: "Odgovorili bismo i ranije da smo umjesto uopstenih zalbi dobili konkretne zahtjeve", rekao je premijer i dodao nesto sto bi moglo znaciti da, zapravo nije bilo ni potrebe da izlaze na ulicu jer se aktivnosti Vlade krecu upravo u pravcu radnickih zahtjeva. Bice, kazao je, potpisan ugovor sa strukovnim sindikatima, zakon o radu bice objavljen "prema predvidjenoj dinamici", a Vlada vec razmatra i smanjenje doprinosa na plate i razgovara se o smanjenu poreza. Nadalje je kazao i da ce legalna privatizacija ukazati na nezakonite radnje, a onda ce zloupotrebe biti sankcionisane. Bicakcic je najavio i zahtjev o rekonstrukciji Sindikata, vjerovatno tek da se zna ko je gazda. Usput je naravno pojasnio da je u Aleksinom Hanu radio sve same vazne stvari - obisao put prema Blagaju, koji je u izgradnji i koji je investicija Kuvajcana u visini od 10 miliona USD, a obisao je i Srbe, Hravate i Bosnjake koji se vracaju u svoje domove u Hercegovacko- neretvanskom kantonu. Bas kao da se oni vracaju upravo tog dana i vise nikada!

Oni koji su ove godine najavljivali proljece obiljezeno radnickim socijalnim buntom i nemirima kasnili su sa prognozama za sest mjeseci. Vec za 27. oktobar najavljen je novi strajk u Sarajevu na kom se ocekuje preko 35.000 nezadovoljnih radnika industrije tekstila koze i obuce: "Trazicemo da nam kazu iz kojih sredstava se placaju vozni parkovi, mobiteli i reprezentacija dok mi gladujemo, da li iz direktorskih plata ili iz budzetskih sredstava", porucili su tekstilci u najavi svog strajka. Nakon ovog ocekivati je i nove strajkove - radnicko nezadovoljstvo moglo bi se pretvoriti u konacni obracun sa vladajucom strukturom, koja je Bosnu kroz rat i porat dovela tu gdje se nalazi sada - na rubu nicega i na putu za nigdje.

Hana BAJRAKTAREVIC (AIM Sarajevo)