Monetarno osamostaljenje Crne Gore

***Monetarno osamostaljenje Crne Gore

Bijeg ispod topciderske prese

Umjesto vlastite monete crnogorska vlast se odlucila za uvodjenje marke kao paralelne valute. Da li je to prelazno rjesenje ili legalizovanje dosadasnje vec odomacene prakse koriscenja marke

AIM Podgorica, 25.10.1999. godine

TXT: Manja clanica srpsko-crnogorske federacije sve je bliza monetarnoj suverenosti. Prema nezvanicnim najavama, ovdasnja Vlada ce u cetvrtak,

1. oktobra, usvojiti paket mjera na osnovu kojeg ce njemacka marka postati i zvanicno sredstvo placanja u Crnoj Gori. Naravno, u opticaju ce zasad ostati i jugoslovenski dinar, ali ce njegov kurs, umjesto Narodne banke Jugoslavije, odredjivati ona crnogorska finansijska institucija koja od Vlade Crne Gore dobije ovlascenje za obavljanje tog posla.

Dobro upuceni spekulisu sa dodatnim podacima. Prema njima, u projekat uvodjenja paralelne valute Crna Gora ulazi sa deviznim rezervama od priblizno 150 miliona maraka, a pocetni kurs ce biti odredjen na nivou izmedju 16 i 20 dinara za jednu marku. Brzo ce se vidjeti koliko su ove najave ozbiljne, odnosno, nece li crnogorske vlasti ponovo, u posljednjem trenutku, odustati od nauma da konkretnim ali i "radikalnim" mjerama zastite gradjane Crne Gore od stetnih posljedica politike koju vodi rezim u Beogradu.

Dosadasnja iskustva opominju na oprez. Predsjednik Djukanovic i vladajuca koalicija Da zivimo bolje pokazali su u protekloj godini zelju da posto poto izbjegnu dodatnu konfrontaciju i zaostravanje i onako zategnutih odnosa izmedju zvanicnog Beograda i Podgorice. Ipak, cini se da je pod presijom strmoglavog obezvrjedjivanja dinara (za posljednjih mjesec dana izgubio je vise od trecine svoje vrijednosti pa je sada njegov trzisni kurs dva i po puta veci od zvanicnog) i crnogorska vlast odlucila da konacno krene u dugo pripremani projekat monetarne samostalnosti. Mozda to nece biti vec ove nedjelje, ali je gotovo izvjesno da vrlo uskoro

• hoce.

Predsjednik Crne Gore Milo Djukanovic, prvi je od visokih drzavnih zvanicnika najavio ovaj iskorak. "Siguran sam da ce vec narednih dana Vlada CG izaci sa novim paketom mjera kojim ce se ustanoviti monetarna suverenost Crne Gore", saopstio je Djukanovic krajem prosle nedjelje.

Potom je lavina krenula. "Pitanje je dana kada ce se donijeti i politicka odluka o uvodjenju neke paralelne valute u Crnoj Gori", saopstio je i direktor podgoricke ekspoziture Zavoda za obracun i placanje Dimitrije Vesovic precizirajuci da se ZOP vec odavno sprema za izmjenu monetarnog sistema i "eventualnu monetarnu samostalnost Crne Gore". "Sve tehnicke radnje koje prethode tom cinu su zavrsene, pa ukoliko bi takva odluka bila donijeta vec sjutra ZOP, glavna filijala za Crnu Goru, je spreman da je sprovede", kaze Vesovic.

Najoprezniji je bio premijer Filip Vujanovic. I on je potvrdio da ce Vlada "pronaci nacin da zastiti interes gradjana Crne Gore", ali nije zelio da precizira kada ce Vlada donijeti mjere monetarne zastite. "Takva odluka ce zavisiti od nekih drugih okolnosti i zbog toga ne mogu reci tacno kada ce to biti", objasnio je Vujanovic, ciju suzdrzanost nije tesko razumjeti.

Jer, nepoznanice vezane za ekonomske dimenzije monetarnog osamostaljenja Crne Gore jos su brojne. Za sada nema adekvatnog odgovora na pitaje - da li je Crne Gora u stanju da isfinansira svoju monetarnu samostalnost? Proslogodisnji deficit u razmjeni sa inostranstvom iznosio je 209 miliona dolara. Slicno je i ove godine. A zdrav novac donosi dodatna ogranicenja. Uz to, buducnost monetarnih i ekonomskih odnosa sa Srbijom predstavlja veliku napoznanicu, i potencijalnu prepreku uspijehu crnogorskog projekta dvostruke valute. Jer, odlucili se Srbija da kao kontramjeru, prema Crnoj Gori uvede neku vrstu ekonomskih sankcija, mnoga preduzeca, poput niksicke Zeljezare, bice makar privremeno u velikim nevoljama.

Da li je ovdasnja vlast spremna da nametne i istrpi brojne socijalne probleme koje bi donio ovakav korak? Iskustvo istocnoevropskih zemalja upozorava - vlast koja krene u ozbiljne ekonomske reforme, skoro po pravilu, gubi naredne izbore. "Necemo proci kao Mihail Gorbacov", hrabre se predstavnici ovdasnjeg politicko - ekonomskog establismenta, podsjecajuci na sudbinu covjeka koji je zapoceo reforme u bivsem Sovjetskom Savezu, da bi potom u svojoj zemlji pao u (politicki) zaborav.

Ipak, ovdasnji Sindikat insistira na stavu da najniza mjesecna zarada u Crnoj Gori bude u visini od 50 DEM. I sada, uz latentnu puzajucu inflaciju, crnogorska privreda nije u stanju da odgovori ovom zahtijevu. Primjera radi, danas najveci crnogorski drzavni funkcioneri primaju platu u protivvrijednosti 320 (preracunato po kursu 16:1), odnosno 217 DEM (racunato po kursu 20 dinara za jednu njemacku marku). Sta ce tek biti kada na snazi budu mjere rigorozne monetarne kontrole?

"Ova operacija nije samo tehnicka stvar", upozorava jedan od najuvezenijih crnogorskih ekonomista Veselin Vukotic: "Drzavna administracija ce biti mnogo manja, Vlada koja sada ima dvadesetak ministara morace bitno smanjiti taj broj, brojna preduzeca koja sada dobijaju pomoc od drzave te dotacije vise nece dobijati... Ono sto mene hrabri je da taj bol vodi konacnom ozdravljenju, za razliku od sadasnjih bolova koje trpimo, koji ne vode nikakvom poboljsanju, ali se stalno pojacavaju".

Slicnog misljenja je i Nebojsa Medojevic, clan Grupe 17. Informacije o uvodjenju paralelne valute Medojevic komentarise kao realizaiju stare ideje, od prije tri godine. "Ona bi omogucila da se placanje svih transakcija moze vrsiti markom, da gradjani i firme posjeduju devizne racune sa kojih bi se vrsila placanja u stranom i domacem prometu. Kao ekonomska mjera ona moze biti samo privremena dok se ne steknu realni uslovi za uvodjenje sopstvene monete".

I doista, vecina crnogorskih ekonomista upucena u pripremu ovog projekta tvrdi da je uvodjenje paralelne valute samo medjukorak cija je svrha da premosti put od SRJ dinara i NBJ do Valutnog odbora Crne Gore i konvertibilne crnogorske valute. Osnovni cilj ovog "poduhvata" je seljenje monetarne kontrole iz Beograda u Podgoricu i "obracun" sa sve nesigurnijim topciderskim dinarom. Za pocetak, drzava ce, kaze se, u markama isplacivati penzije, socijalna davanja i "sto je moguce vise" plata koje se finansiraju iz budzeta. A da li ce svoje obaveze prema drzavi javnim preduzecima izmirivati u devizama ili njihovoj dinarskoj protivvrijednosti, gradjani ce moci sami da odluce. Neke procjene govore da ce za potpuno potiskivanje dinara sa crnogorskog trzista biti potrebno deset miliona maraka gotovine u opticju (dobar dio i u kovanim apoenima) i, vremenski, sto dana!

Potom bi se pristupilo realizaciji projekta Valutnog odbora, za ciju izradu je angazovan jedan od najpoznatijih svjetskih strucnjaka u ovoj oblasti, Amerikanac Stiv Henke koji je od sredine ove godine specijalni ekonomski savjetnik predsjednika Djukanovica. Objasnjavajuci neophodnost realizacije Henkeovog prijedloga njegov kolega, nobelovac Merton Miler kaze da je NBJ "nosilac neslavne titule najgore centralne banke na svijetu. Da bi Crna Gora zastitila svoje gradj|ane i postavila temelj za neophodne ekonomske reforme, mora uvesti sopstveni novac"...

Zanimljivo je da na ove najave (prijetnje?) zvanicna Srbija za sada nema komentar. Do danas se oglasio samo Guverner NBJ Dusan Vlatkovic, koji je o pripremama ozvanicenja paralelne valute u Crnoj Gori rekao da "to nece izazavati velike monetarne stete u SRJ". Vlatkovic je potom dodao: "Uvodjenje paralelne valute, medjutim, napravilo bi stete druge vrste, jer bi se u tom slucaju morala pojacati kontrola i dinarskih i robnih tokova, a to bi zahtijevalo i novo uredjenje monetarnog prostora".

Pravi odgovor ce, naravno, uslijediti tek u slucaju da Crna Gora zaista pokusa da se otrgne iz (monetarnog) zagrljaja davljenika iz Beograda.

Zoran RADULOVIC (AIM)