NOVI CRNOGORSKI REEKSPORT

Kako Crna Gora popunjava budzet

Otvaranjem trase prevoza robe preko Crne Gore za Kosovo medunarodna zajednica ocito pruza mogucnost da umjesto ilegalnog sverca konacno popuni republicku kasu pravim reeksportom

AIM Podgorica, 20.10.1999.

TXT: Kolone kamiona spartaju crnogorskim drumovima. Dolaze iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne... Preko granicnog prelaza Debeli brijeg i iz Luke Bar, pa preko Rozaja, Kule i Peci, pristizu najpotrebnije robe na razoreno Kosovo. Iako konacna odluka Evropske unije o kontrolisanom prometu roba kroz Crnu Goru jos nije predocena ovdasnjoj javnosti, jasno je da je ovaj vanredni promet dio "paketa" konkretne pomoci koju evropski ministri vec mjesecima obecavaju crnogorskoj demokratskoj vlasti.

Dok interes za ucesce u obnovi Kosova raste, ni crnogorski spediteri i trgovci ne propustaju priliku da vanredno zarade. Jer, nakon rata i pustosenja, Kosovo sada prosto guta robe svih vrsta. Najtrazenija je za sada drvna grada iz Bosne. Ipak, u nekoliko stotina slepera, koliko ih dnevno prode u jednom pravcu, moze se naci kompletan asortiman za obnovu stambenog fonda, pa i hrana, tehnicka roba i sl.

Kosovo jos nije bezbjedna zona za Crnogorce, kao ni za Srbe. Prije svega zahvaljujuci onim sunarodnicima koji su zivjeli na Kosovu i aktivno ucestvovali u etnickim ciscenjima. Ali, cuju se i drugacija misljenja. Na KFOR-ovom punktu Savine vode, dok ceka da se obave formalnosti, Milovan (Srbin) kaze: "Putujem svaki peti dan za Kosovo, i to iskljucivo danju. Nisam imao problema i vjerujem da ih nece ni biti. Radim sa Italijanima. Iz Bara prevozim njihove kucice za zimu, pa I nemam kontakta sa Albancima. Ali i kad bih imao, mislim da bi sve bilo u redu".

Crnogorci imaju uglavnom ulogu posrednika sa Zapadom i Srbijom, ali su na Kosovu zapazeni i neki crnogorski proizvodi: aluminijum, drvna grada, Niksicko pivo, cigarete... Pored toga, spediteri iz Crne Gore voze i za humanitarne organizacije i za KFOR. Ali, nisu samo dobro placene usluge i povecan obim posla izvor novih nada za poslovne pojedince. Od kako je medunarodna zajednica fakticki institucionalisala ovaj trgovinski koridor, povjerenja poslovnih partnera u crnogrce je poraslo.

Robe za Kosovo, naravno, ne pristizu samo preko Crne Gore. Njihov najveci dio ide preko Albanije i Makedonije. Prema nekim nezvanicnim procjenama, tranzitom roba preko Crne Gore moguce je zadovoljiti samo oko 20 odsto kosovskih potreba. Ne tako davno, govorilo se i o kontrolisanom snabdijevanju naftom preko ovog trgovinskog koridora, kao i o tome da ce se preko crnogorskih banaka obezbjedivati plate za vojnike medunardonih snaga I vrsiti druge neophodne novcane transakcije. To bi naravno znatno uvecalo dobit u cvrstoj valuti za Crnu Goru. O diktiranim uslovima pod kojima se ovaj promet vrsi, najbolje svjedoci primjer: Jedan spediter, ciji su kamion i roba oduzeti, posto je ustanovljeno da se kolicina robe koju prevozi ne slaze sa kolicinom unesenom u papire, morao je da plati kaznu od 150 hiljada dinara (oko 10.000 DEM po tadasnjem kursu). Upuceni tvrde da ovom spediteru vise nece biti pruzena unosna prilika da ucestvuje u prevozu roba na relaciji Crna Gora-Kosovu.Poostrena kontrola u kretanju roba kroz Crnu Goru, bio je jedan od najavljenih uslova da se uspostavi ovaj trgovinski koridor. Crnogorske vlasti su ocigledno zeljne da pokazu punu kooperativnost, ne bi li se oslobodili barem dijela bijede u koju su Crnu Goru gurnuli savremeni balkanski ratovi I Miloseviceva vlastodrzacka politika. Doduse, tu striktnu volju, morace placati drugi.

S druge strane, striktna kontrola sprjecava speditere da na Kosovo prevoze robe ciji kvalitet ne zadovoljava zakonske standarde, tvrdi jedan crnogorski preduzetnik. Kosovo je trenutno provalija bez dna i u njega se sliva "otpad" evropskih industrija koji je do juce "trunuo" u magacinima. Sve sto nije imalo produ na trzistu sada trazi put ka Kosovu. Kontrolisani promet kroz Crnu Goru srjecava promet nekvalitetnih roba i prodaju nekvalitetnih usluga, pa bi - kaze nas sagovornik cija roba na veliko odlazi pravcem Podgorica -Novi Pazar - ukoliko ovo pusti korjen, na domace preduzetnike i privrednike moglo djelovati i u "vaspitnom" smislu pozitivno.

Posto je konacno od savezne drzave preuzela ingerencije nad trgovinskim prometom sa inostranstvom, Vlada Crne Gore je nedavno donijela i o odgovarajucu Uredbu kojom je suspendovala visoke carinske stope Savezne vlade, pa je i medu crnogorskim trgovcima zavladalo drugacije raspolozenje. Svojevremeno je vlada Momira Bulatovica, u zelji da se obracuna sa crnogorskom koalicionom vlascu, nametnula i veoma visoke i za Crnu Goru pogubne carinske stope. Tako su carine za pojedine uvozne prehrambene artikle dosezale su i do 40 odsto, kao, na primjer, za meso. Uredbom Vlade Crne Gore ove carine su ogranicena na samo 10 odsto.

Korist od snizenih carina i povecanog medunarodnog prometa kroz Crnu Goru, ocigledno moze biti visestruka. Za prevoz roba kroz Crnu Goru prema Kosovu privrednici iz drugih zemalja placaju u devizama 5 odsto od fakturisane robe. Za sada prevoznici iz Bosne najcesce prelaze carinsko-policijski punkt ka Kosovu. Oni tamo odvoze uglavnom drvnu gradu - jer, potrebno je podici krovove na oko 200 000 kuca, a zima je na pragu. Bosanski prevoznici placaju 1 odsto od vrijednosti robe za carinsku evidenciju i 4 odsto za tranzit crnogorskim drumovima, ukoliko roba ne posjeduje dokaz da je iz Republike Srpske.

I od domacih speditera naplacuje se 4 odsto od vrijednosti prevozene robe. Nema sumnje da ce ova drumarina osvjezavajuce djelovati na crnogorski drzavni budzet. Dodaju li se tome I sporedni efekti, kao, na primjer, osiguranje koje po kamionu iznosi od 150 - 200 maraka, jasno je da sirom otvorena vrata Crne Gore znace stabilniji i veci devizni priliv. Pored toga, nova trgovinska ruta kroz Crnu Goru vidi se i kao dobar zamajac za obnavljanje moguce poslovne saradnje sa sve zainteresovanijim preduzetnicima iz bivsih jugoslovenskih republika. Ali, kako to tvrde domaci preduzetnici, jos mnogo treba uciniti da bi promet roba tekao glatko.

Sada je mnogo jednostavnije evropske robe dovoziti preko Italije, nego nesigurnim drumovima SRJ. Zaobilazenje Srbije katkad znatno povecava troskove transporta. A i savezne inspekcije - sanitarna i trgovinska - koje jos uvijek obavljaju kontrolu na crnogorskim granicama, simbolisu krhku prirodu da hoc mjera koje preduzima Crna Gora. I neregulisani odnosi sa drugim bivsim jugo-republikama otezavaju promet i povecavaju potrebno vrijeme i troskove transporta. I Hrvati i Slovenci, koji su vec pokazali da su zainteresovani za poslovnu saradnju sa crnogorskim firmama, bez pokazane dobre volje i cvrstih garancija savezne drzave ne zele da zvanicno naprave ni jedan konkretan potez u tom pravcu. Ipak, crnogorski privatnici radije isticu prednosti ove nove poslovne saradnje sa svijetom. A zveket cvrste valute, uprkos rastucoj inflaciji, budi pozitivno raspolozenje.

Goran VUJOVIC (AIM)