PORODILJSKO ODSUSTVO

ZAKON PROTIV MAJCINSTVA

AIM, SARAJEVO, 15.10.1999. U Federaciji BiH zenama, bilo da su zaposlene u drustvenom ili privatnom sektoru gotovo niko ne garantuje naknadu za porodiljsko odsustvo. U Sarajevskom kantonu zaposlenim porodiljama je zagarantovana sestomjesecna isplata i to u iznosu od 80 odsto od prosjecne place ostvarene na podrucju Kantona (sest mjeseci prije porodjaja).

Nezaposlenim porodiljama sest mjeseci osigurana je isplata u visini zajamcene place ostvarene na podrucju Kantona Sarajevo.

Naknadu u ovom trenutku u ovom kantonu prima 556 porodilja u radnom odnosu, u mjesecnom iznosu od po 348 KM, a 1.056 nezaposlenih po 150 KM.

U ostalim podrucjima Federacije BiH one prakticno ne dobivaju ni pfeninga za ovaj vid odsustva sa posla. Skupstina Zenicko-dobojskog kantona je prije tri mjeseca donijela zakon po kojem porodilje na njihovom podrucju imaju pravo sestomjesecne naknade po istom principu kao u Sarajevu, ali se odluka jos ne sprovodi.

U Republici Srpskoj porodiljsko odsustvo traje 12 mjeseci i naknada se izmiruje za puni period. Medjutim, s obzirom na nizak standard i place, one su veoma simbolicne.

Kao ulje na vatru ovom problemu, dosla je i inicijativa Svjetske banke misije za BiH da se porodiljsko odsustvo sa sadasnjih sest mjeseci svede na svega 14 nedjelja koja je naisla na revolt kako zena u oba bosanskohercegovacka entiteta, tako i nevladinih organizacija i udruzenja koji se bave pitanjem zena i zastite djece.

Pokrenuta je opsta kampanja da se pitanje porodiljskog odsustva rjesi ako ne na drzavnom, a ono bar na federalnom nivou.

Clanice Centra za zene Zar, sa Unijom Zar BiH, kao asocijacijom nevladinih organizacija zena, a suocene sa sve tezim materijalnim polozajem zena, narocito zena mladje dobi sa malom djecom, pokrenule su inicijativu sistematskog rjesavanja pitanja prava na novcanu naknadu za vrijeme trajanja porodjajnog odsustva, kao jednog od temeljnih prava zena. Kako kazu, ova inicijativa ima za cilj eliminisanje krsenja ljudskih prava trudnica.

S tim u vezi od Vlade Kantona Sarajevo trazit ce izmjenu sadasnjeg zakona. Od ostalih kantonalnih, kao i Federalnog i Parlamenta BiH posredstvom svojih clanica, poslanici u nekom od ovih zakonodavnih tjela, Centar ce inicirati donosenje zakona koji ce naoptimalnije rjesiti probleme porodiljskog odsustva zena.

Predlaze se da porodiljsko odsustvo traje 12 mjeseci i da se u tom vremenskom periodu poslodavac oslobodi svih dadjbina prema porodiljama, a da Vlade kantona i Federacije obezbijede sredstva za penziono osiguranje zaposlenim majkama. Ova nevladina organizacija predlaze da sve zene bez obzira na status trebaju primati 70 odsto prosjecne mjesecne place u kantonu, sto iznosi oko 250 KM.

"Inicijativa Svjetske banke nas je veoma zabrinula. Status porodilja je i onako veoma tezak, a ovim sto oni predlazu bi se on samo dodatno usloznio. Niko nema pravo kazniti zenu i oduzeti joj i ono malo vremena koje treba da provede uz dijete. Osim toga majka je djetetu u dobi novorodjenceta najpotrebnija. Mi smo predlozili najoptimalniji nacin rjesavanja ovog problema. Tako recimo Vlada Sarajevskog kantona sada za sest mjeseci porodiljskog odsustva izdvaja 12 miliona KM, dok bi ukoliko se nasa inicijativa prihvati, godina dana porodiljskog odsustva u Kantonu iznosila 13 miliona KM. Dakle, Vlada bi izdvajala samo milion KM vise. Isto vazi i za ostale kantone Federacije BiH, a boricemo se ukoliko to prihvate nevladine organizacije i u Republici Srpskoj da ovaj inicijativa zazivi i tamo", kaze Nermina Jasarevic, clanica Upravnog odbora Centra za zene Zar i poslanik u Skupstini Kantona Sarajevo.

Centar za zene Zar izvore iz kojih bi se trebala pokriti nastala razlika vidi u preraspodjeli poreza na visokotarifne proizvode (kafa, cigarete, alkohol, kozmetika).

Prof. dr. Mediha Filipovic, poslanik u Predstavnickom domu Skupstine BiH kaze:

"Zakonom moramo bolje zastiti porodilje, jer mnoge zene se sada iz straha pribojavaju uopste odluciti donijeti dijete na svijet. Tu se ne radi samo o brizi kako ce ga prehraniti, vec i da li ce imati osiguran posao po isteku porodiljskog odsustva. Ako ovako nastavimo bojim se da cemo postati zemlja starih".

Jasna Hasic, pravnica u Federalnom ministarstvu zdravstva istice kako broj novorodjencadi opada i navodi primjer da je 1997. godine u Kantonu Sarajevo rodjeno 5016 djece, a godinu dana poslije svega 4.434.

"Prije rata zakonom je ovaj vid odsustva sa posla bio veoma dobro regulisan, no sada su porodilje u veoma teskom polozaju. Najcesce ovise o dobroj volji poslodavaca da li ce im isplatiti naknadu ili ne. Ako se u obzir uzme da vecina preduzeca radi sa smanjenim kapacitetima ili nikako, i da se jedva isplacuju i plate, onda to najbolje ilustruje u kakvom su tek stanju porodilje. Smatram da zbog toga drzava mora da preuzme brigu o ovoj populaciji, kaze Jasna Hasic.

Mahmut Djapo, direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona Sarajevo kaze da je ova zdravstvena ustanova spremna da se za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva odrekne i placanja doprinosa zdravstvenog osiguranja ukoliko to prihvati Vlada.

"To ne znaci da bi porodilje ostale bez zdravstvene zastite. Mi bi samo na taj nacin olaksali drzavi brigu za godinu dana".

Prof. dr. Ajnija Omanic, zamjenik direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, upozorava na cinjenicu da je stepen migracija velik, a BiH je od 1996. godine do danas izgubila 5,6 odsto ukupnog stanovnistva.

"Natalitet strahovito opada. Tako je 1997. godine on bio 16,3 promila, da bi samo godinu kasnije on pao za citavih 3,3 promila. Bojim se da ovakvo stanje ne odvrati zene od daljeg radjanja, sto bi imalo katastrofalne posljedice po buducnost BiH".

Podrsku zenama u prevazilazenju problema oko porodiljskog odsustva daje i prof. dr. Zehra Dizdarevic, ministrica zdravstva u Vladi Kantona Sarajevo koja istice da vlade moraju iznaci sredstva kako bi ono trajalo 12 mjeseci.

I predstavnici Udruzenja gradjana Terra nisu se oglusili o pozive i alarmiranje zena na rjesavanje ovog pitanja.

"Medicinska iskustva su pokazala da je za zdravlje djeteta u prvoj godini zivota najbolje prisustvo i njega majke. U 1998. godini u Federaciji BiH nije doslo do povecanja broja stanovnika, u koje se ubrajaju novorodjena djeca i povratnici iz izbjeglistva. To je upozoravajuci faktor i treba da ozbiljno zabrine sve strukture drustvene i medjunarodne zajednice", kaze Ifeta Nezirovic, pomocnik direktora Zavoda za kontrolu lijekova Federacije BiH i clanica udruzenja Terra.

Clanice Foruma zena BiH ce, isticu, takodjer, poduzeti energicne mjere kako bi se sto prije izmijenio postojeci zakon o porodiljskom odsustvu i ustanovio novi koji bi regulisao jednaka prava za sve zene.

Almir TERZIC (AIM, Sarajevo)