OPOZICIJA KANTONA TUZLA

POLICIJA PRIJETI - CEKICEM U GLAVU

AIM, TUZLA, 07.10.1999. Skupstina Tuzlanskog kantona je na dva posljednja zasijedanja odbacila prijedlog Vlade Kantona za rebalans budzeta u ovoj godini. Razlog je u nenamjenskoj, ili nezakonitoj potrosnji budzeta, sto je dijelom ucinjeno pod pristiskom ili naredbom Vlade Federacije BiH, ili zbog klasicnog beskicmenjastva vladajucih SDA funkcionera u Kantonu. Posljedice su nezakonita upotreba javnih dobara (budzeta).

Za tekucu godinu planiran je budzet od 327,4 miliona maraka, a za prvu polovinu godine 163,7 miliona. U prvih sest mjeseci ostvaren je budzet od 142,5 miliona maraka, ili za 13 posto manji od plana. Prema procjenama, budzetski prihodi ce u drugoj polovini godine biti povecani, ali ne u razmjerama koje bi omogucile ostvarivanje planiranog obima. Zato je Vlada Kantona Skupstini predlozila rebalans godisnjeg budzeta - odnosno smanjenje plana sa 327,4 na 304,5 miliona maraka, ili za sedam posto.

Izvjestaj utroska budzeta za prvu polovinu godine usvojen je preglasavanjem opozicije, ciji su poslanici s pravom ustvrdili da su javni prihodi nezakonito troseni. U tome ih je podrzala i Komisija za zakonitost rada, koja je ocijenila da su sredstva trosena mimo plana i odobrenja Skupstine. U tome su dva kljucna parametra - saniranje duga Rudnika "Kreka" od 22 miliona maraka za PIO i izdvajanje 5,3 miliona maraka za deficit Narodne banke BiH, zbog sumnjivih transakcija sa Promdey bankom Zagreb. Ta sredstva su osigurana iz budzeta, prakticno po odluci Vlade Federacije BiH i premijera Edhema Bicakcica. Zbog toga su, dr Sead Avdic i Rafo Jozic, predstavnici opozicije, najavili su da ce od nadleznih drzavnih institucija traziti pokretanje postupka prema odgovornim za nezakonitu potrosnju budzeta.

O prijedlogu rebalansa raspravljano je "pod hipotekom" nezakonitih izdvajanja u prvoj polovini godine. Bez obzira na priznanje ministra finansija Muhibije Delica, da su izdaci iz budzeta cinjeni po zahtjevu Vlade BiH, a ne Skupstine Kantona, poslanici KCD su pokazali slijepu pokornost "likovima i djelima" vrha SDA. Glasali su za rebalans, ali se Sadik Camdzic - takodjer SDA - pridruzio opoziciji - sto je bio kljucni glas da prijedlog rebalansa bude odbacen. Opozicija istovremeno tvrdi da je moguce ostvariti planirani budzet, ukoliko bi se zakonito radilo i nudi argumente za takve procjene, ali bezuspjesno.

U drustvima razvijene demokracije to bi sigurno izazvalo krizu Vlade, ili bi je bar trenutno "poljuljalo". Medjutim, u bh. ambijentu, to nista ne znaci. Naprotiv, cak neki poslanici osudjuju opoziciju sto se zalaze za zakonitost i dugotrajne rasprave usmjeravaju u pravcu osudjivanja zrtve zbog "sopstvenog zlocina". Tako tvrdnje opozicionih poslanika da bi se uz regularnu naplatu poreza privatnih tvrtki, budzet bez problema ostvario, Sead Hasanhodzic - predsjednik Kluba odbornika KCD komentira: "Je li bolje da imamo vise benzinskih crpki, ili knjizevnika?", ili - "Eto, i meni ovo nije jasno, ali cu dici obje ruke da glasam za to, jer nam Vlada daje obecanje, da ce biti bolje". Saban Casurovic (SDA) ide jos dalje, tvrdeci: "Ovdje kod nas je veca demokratija nego u Americi. Pa zar vi ne cujete sta sve prica i kako nase vodje kritikuje opozicija. To ni u Americi nema da tako slobodno pricaju!?" U njegovoj interpretaciji "demokracije" su i biseri poput tvrdnje: "Opoziciju ne treba slusati. Oni mogu doci do pameti samo s cekicem u glavu".

Bez obzira na sve opozicija zamjera Kantonalnoj i Federalnoj vladi neodgovorno i nezakonito trosenje javnih dobara (budzeta); ugrozavanje pravne drzave zbog supremacije izvrsne vlasti nad zakonodavnom; te centralizaciju sistema odlucivanja, sto lokalne zajednice dovodi u poziciju "privjeska" centralnih (bosnjackih) organa vlasti kada su u pitanju kantoni sa bosnjackom vecinom, kao Tuzlanski.

Dokaz za prvo jeste u cinjenici sto Skupstina uopce nije znala da su "pokrivene" dubioze Narodne banke i PIO, obaveze Rudnika "Kreka", dok poslanicima nije predocen izvjestaj o budzetu.

Dokaz za ugrozavanje pravne drzave jeste u cinjenici sto su Vlade Kantona i Federacije BiH, ili njihovi predsjednici, odobrili budzetsku potrosnju, a sto je prerogativ zakonodavnog organa, u ovom slucaju Skupstine Tuzlanskog kantona. Poslanici (poslusnici) KCD, cak, o tome nisu trazili ni objasnjenja, vec su dizali po "dvije ruke" da se dodvore funkcionarima, sto je indikator da u parlamentu ne zastupaju interese gradjana i ne stite zakone, vec sopstvene i pozicije svojih poglavara. Sve to rade u "interesu naroda"!

Oba prethodna faktora su indikator apsolutne supremacije izvrsnih organa vlasti nad zakonodavnom, sto je svojstvo totalitarnih sistema, te supremacije unutar izvrsnih organa vlasti, u cijem "lancu" je prisutna snazna centralizacija. Za oba budzetska nezakonita izdatka naloge je dala Vlada Federacije, a Kantonalna je to bez pogovora ucinila, ne osjecajuci za potrebno da bar konsultira zakonodavnu instancu (Skupstinu) koja je nadlezna za odobravanje utroska.

Sveopca centralizacija vidljiva je iz jos nekoliko "detalja". Rudnik "Kreka" je kategoriziran kao preduzece od federalnog interesa, pa instaliranje njegovog rukovodstva odobrava Vlada Federacije, a kada su u pitanju promasaji, onda se daju nalozi nizim instancama da saniraju posljedice. Isti je slucaj sa Narodnom bankom, koju je zaduzio bosnjacki vrh, a ceh placaju "doline" (kantoni).

U vezi sa tim tendencijama jeste i sudbina budzetskih prihoda. Prema ustroju aktualnih vlasti gradjani veci dio poreza placaju (stavljaju) u "kasu" glavnih gradova, odnosno kantona gdje se oni nalaze, a ne tamo gdje se proizvodi, ili vrsi promet. Na taj nacin centralne vlasti su osigurale da se vecina poreza na promet slijeva u Sarajevo, Mostar ili Banja Luku, gdje su sjedista drzavnih preduzeca - od Elektroprivrede do PTT, koje iz dzepova gradjana zahvataju onoliko koliko treba za podmirenje nezakonitih i promasenih aranzmana centralnih vlasti. Demokracija i lokalna samouprava su "na cekanju", kao i vecina radno-proizvodnih potencijala drzave. To je azijatska dimanzija privrednog sistema, koja ce s vremenom stvarati sve veci unutarnji naboj u drustvu.

Vehid JAHIC (AIM, Sarajevo)