TRAZECI SEBE

AIM Skopje, 06.10.1999

U javnosti je prosla skoro neopazeno proslonedjeljna konferencija za novinare na kojoj je Socijaldemokratski savez, najveca partija opozicije,usred predsjednicke kampanje oglasio saveznistvo s nekadasnjim koalicionim partnerom Socijalistickom partijom i, sto je posebno zanimljivo, objavio podrsku nekih manjih partija medju njima i Demokratske partije Srba kandidaturi Tita Petkovskog za izbor predsjednika Republike. Na svojevremenu platformu vladajuceg VMRO-DPMNE da Socijaldemokratski savez izoluje gradeci manje ili vise cvrste i uspjesne saveze s drugim parlamentarnim strankama, najveca opoziciona partija odlucila se ocigledno na okupljanje vanparlamentarnih stranaka kojima nikako posljednjih godina ne polazi za rukom da na sebe skrenu paznju biraca. Jedna od takvih svakako je Demokratska partija Srba koja se poslije visegodisnjih unutarpartijskih previranja (sudeci bar po medijima na makedonskom) najzad uspjela predstaviti kao subjekt koji najjace artikulise politicko raspolozenje sunarodnika.

Istina, neki politicki analiticari smatraju da Demokratska partija Srba govori samo u ime ruralnog dijela srpske populacije u Makedoniji, stavise da je njeno djelovanje locirano skoro iskljucivo na onaj neznatni geografski prostor sjeverno od glavnog grada koji se naziva Skopska Crna Gora gdje Srbi zive ili u etnicki homogenim ili u naseljima gdje predstavljaju vecinsko stanovnistvo. Ostatak, politicki aktivni Srbi koji zive u gradu, povezuju se s nekom od jacih makedonskih partija. U svakom slucaju, takva kakva je, Demokratska partija Srba moze racunati na ograniceno dejstvo s obzirom na statisticku malobrojnost sunarodnika u Makedoniji. Naime, prema posljednjem sluzbenom popisu stanovnistva iz 1994. godine Srbi su predstavljali 2% stanovnistva (39.000) mada su, uostalom kao i ostale narodnosti, tvrdili da su brojniji. Za razliku od drugih, Srbi nisu pomenuti u preambuli prvog i za sada jedinog Ustava nezavisne Makedonije ni kao nacionalna manjina ni kao etnicka grupa. U kontaktima sa zvanicnim Beogradom drzavni vrh je ne jednom obecao da ce ovo biti ispravljeno prvom prilikom sto se mora shvatiti vrlo uslovno posto niko sa sigurnoscu ne zna kada ce doci do renoviranja najviseg akta zemlje.

Demokratska partija Srba svoj "zvjezdani trenutak" dozivjela je u prvim danima bombardovanja avijacije NATO-a ciljeva u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Sve svjetske agencije prenijele su da je ova partija bila organizator snaznih anti-NATO-protesta na skopskim ulicama u kojim je nacinjena steta na nekoliko zapadnih ambasada. Ova informacija bila je samo djelimicno tacna jer su se u organizaciju protesta ukljucile i neke druge male vanparlamentarne stranke. Protiv celnika DPS podnesene su krivicne prijave. kako je ne bez zadovoljstva tada konstatovao jedan komentator sklon politici sluzbenog Beograda: "jedna mala, neparlamentarna partija uspjela je na ulice izvesti nekoliko desetina hiljada demonstranata". Narednih tri-cetiri mitinga na skopskom trgu tokom akcije NATO protiv SR Jugoslavije prosli su mirno i bez vidnijeg medijskog zanimanja.

Nekoliko bombaskih akcija protiv pripadnika i objekata Sjeveroatlantskog saveza u jeku kosovske krize izvrsile su osobe (to su mediji revnosno podvlacili) srpske nacionalnosti upravo iz pomenutih podrucja Skopske Crne Gore. Takodje, mediji su insistirali na cinjenici da su pocinioci bili povezani s pripadnicima vojno-bezbjednosnih sluzbi susjedne SR Jugoslavije. Ipak, ministar unutrasnjih poslova Pavle Trajanov na jednoj od svojih pres- konferencija smatrao je nuznim da istakne da u bombaske akcije nisu bile involvirane politicke strukture Srba u zemlji. Ova napomena dobro je dosla s obzirom na prilicno brz rast politicke temperature u nekim skopskim selima nastanjenim Srbima. Jer novine su zabrinuto pisale o naoruzanim nocnim strazama u selima Kuceviste, Mrsevci, Mirkovci pa su neki izvjestaci s terena povjerovali da se ponavlja nesto nalik na svojevremene pocetke srpskog nezadovoljstva u Kninskoj Krajini, Slavoniji ili Bosni. Policija je bila uznemirena tim pojavama utoliko prije sto susjedna sela nastanjuju Albanci te bi i najmanja varnica mogla izazvati pozar.

Izricanje presuda cetvorici mladih ljudi za, kako je utvrdio sud, ucesce u podmetanju eksploziva pod NATO-kamion u sjedistu Pakta u Skoplju u junu proslo je bez medijske buke. "Cetvorka" je dobila po 16 mjeseci zatvora. Jedan od advokata posluzio se istim onim argumentom kao i dio medija da je jedan od optuzenih posjedovao oruzje radi odbrane posto zivi u selu Mrseci koje se nalazi u "albanskom okruzenju."

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare poslije ljetnih odmora celnici Demokratske partije Srba osudili su djelovanje KFOR-a na Kosovu optuzivsi ga za etnicko ciscenje srpskog stanovnistva Pokrajine i pomoc Oslobodilackoj vojsci Kosova na istom poslu. Neki izvjestaci s tog pressa napomenuli su da se takav stav i, stavise, rjecnik nicim ne razlikuje od retorike rezimskih glasila u Beogradu. Svoj utisak izvjestaci su potvrdili nekim odgovorima celnika DPS na neugodna pitanja. U vezi sa protestima opozicije i zahtjevom za smjenu predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Milosevica receno je da "narod na izborima odlucuje o predsjedniku". O djelovanju opozicije predstavnici Demokratske partije Srba izjasnili su se u istom stilu kao i funkcioneri Socijalisticke partije Srbije spocitavajuci opozicionarima veze sa zapadnim mentorima. Nedavna posjeta lidera Demokratske partije Srbije Zorana Djindjica kod lokalnih politickih subjekata Srba nije pobudila nikakav interes sto je bio jos jedan dokaz da Demokratska partija Srba i srbijanska opozicija idu razlicitim stranama iste ulice.

Poslije proslogodisnje smjene vlasti u sredstvima informisanja na cije izvjestavanje vlada ima odredjeni uticaj izgubile su se ranije optuzbe da je Demokratska partija Srba u Makedoniji zapravo politicka ekspozitura rezima u Beogradu. Uzgred, sami celnici DPS nerijetko su sugerisali isti zakljucak. U novije vrijeme cesce se moze procitati ocjena da Demokratska partija Srba nema u cjelosti izgradjen koncept svog djelovanja i trazenja odgovora na sva ona pitanja koja su od znacaja za polozaj i sudbinu ovog naroda u Makedoniji. Osim pomenutog neregulisanog ustavnog polozaja jos uvijek su nerijeseni problemi u vezi s ostvarivanjem nacionalnih, obrazovnih, religijskih, informativnih i drugih prava. Medjunarodne organizacije za zastitu prava covjeka u svojim izvjestajima gotovo redovno ukazuju na skromne medijske mogucnosti za afirmaciju srpskog jezika, na nemogucnost ispovjedanja vjere, probleme u sistemu obrazovanja usljed nedovoljne kadrovske opremljenosti skola i sl. Ostala je zapamcena reakcija Demokratske partije Srba na cinjenicu da u tetovskom selu Mala Recica postoji od strane vlade nepriznat univerzitet na albanskom jeziku i mogucnost njegove legalizacije. Ova partija je konstatovala da se time pruza prilika i ostalim nacionalnim zajednicama u zemlji da formiraju vlastiti univerzitet; znajuci brojno stanje Srba u Makedoniji mediji su ovo shvatili samo kao dobar vic. Doduse, neki prilicno ugledni novinari tezu su pokusali razraditi tvrdeci da bi se legalizacijom Tetovskog univerziteta stvorile pretpostavke za djelovanje susjeda kojima ciljevi ne bi bili obrazovni vec politicki.

Izborna koalicija Socijaldemokratskog saveza sa Demokratskom partijom Srba dosla je mozda kao iznenadjenje ali dalekosezne veze niposto ne treba ocekivati. Jer, dok je bio na vlasti Socijaldemokratski savez zazirao je od ostrih rijeci koje je upotrebljavala Demokratska partija Srba na racun prilika u samoj Makedoniji. Ni Socijaldemokratski savez uostalom kao ni jedna parlamentarna stranka nisu pruzili DPS-u podrsku na mitinzima sto ne znaci da poneko od njihovih clanova ili simpatizeranije bio ucesnik anti-NATO-demonstracija s proljeca. Predstavnici Socijaldemokratskog saveza susrecuci se s novinarima nisu otkrili detalje o kakvom se aranzmanu radi mada neke stvari zvuce prilicno logicno: kandidatu ove partije na predsjednickim izborima 31. oktobra bice potreban i dragocjen svaki biracki glas; ali zauzvrat, sta je SDSM mogao ponuditi Srbima? Hendikep makedonskog izbornog sistema ogleda se u tome da male partije poput DPS nisu zastupljene u Sobranju. Na dosadasnjim parlamentarnim izborima DPS nije imao srece u biranju strateskih partnera cime nije obezbjedio da se njegov glas cuje s parlamentarne govornice. No izbor sefa drzave na tom planu ne moze promjeniti mnogo pa cak i pod pretpostavkom da kandidat Socijaldemokratskog saveza pobjedi nece mu biti nimalo lako kohabitirati s suprotstavljenom vladinom koalicijom. Dakle, da Srbi unaprijede svoj polozaj na taj nacin - nije mnogo vjerovatno. Ali, bilo kako bilo, znacajna je cinjenica da se Demokratska partija Srba po prvi put od sticanja nezavisnosti odlucila na paktiranje s jednim relevantnim politickim faktorom kakav je Socjaldemokratski savez ulazeci definitivno u politicki zivot zemlje.

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC