KAKO NAPLATITI DUG?

Elektroenergetski problemi RS

Banjaluka, 25. septembar 1999. (AIM)

Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) duguje Elektroprivredi Republike Srpske (RS) za utrosenu elektricnu energiju 25,5 miliona njemackih maraka. Izvoror blizak vladi tvrdi da se zbog trenutne ekonomsko-socijalne situacije u Jugoslaviju tesko moze ocekivati naplata i da je izvjesno da ce ovaj dug sa ulaskom u zimski period samo rasti.

Vijest se u medijima pojavila sa upozorenjem da gradjane RS ove zime ocekuju restrikcije zbog brace sa one strane Drine. U ministarstvu za energetiku i rudarstvo demantuju ovakve price. Zamijenik ministra Dusko Jaric kaze da je SRJ do sestog ovog mjeseca uspjela da smanji dug za 39 odsto. Prema njegovim rijecima, nikakve restrikcije u RS nisu predvidjene, 'a kvarove na energentskim postrojenjima niko ne moze da predvidi'. Ipak, strahovanja gradjana nisu bez osnova. Elektroenergetski prenos elektricne energije, koja se proizvede u elektranama u Trebinju, Gacku i Visegradu, vrsi se preko energetske mreze Srbije, tako da struja iz Gacka za zapadni dio RS prvo 'ulazi' u elektroenergetsku mrezu Srbije. Takav sistem prenosa gradjen je za potrebe bivse Jugoslavije. Zasto se takav ili slican prenos ne uspostavi sa Federacijom BiH, niko od odgovornih iz Elektroprivrede nije mogao da odgovori, osim komentara "da je to komplikovan proces".

Osim Srbije, najveci duznik Elektroprivrede RS je privreda RS, iako gotovo i ne radi. Samo privreda banjalucke regije duguje 28 miliona i 900 hiljada KM za utrosenu elektricnu energiju. Najveci duznici su prijedorski "Celpak" (720 hiljada (KM), rudnik "Ljubija" (750 hiljada KM), te banjaluci "Cajevac" (610 hiljada KM). Privreda dobojske regije duguje 8 miliona KM. Rudnik lignita "Stanari" je za prvih osam mjeseci ove godine potrosio struje u vrijednosti od 700 hiljada maraka.

Iako je stepen naplativosti elektricne energije u RS dostigao 69 odsto, predsjednik Upravnog odbora elektroprivrede RS Rajko Dukic je na nedavnoj sjednici u Trebinju upozorio da ce se stepen naplate morati intenzivirati, sto podrazumijeva restriktivne mjere. U Brckom, Han Pjesku i Bratuncu je zbog neplacenog duga iskljucivana struja skolama i vodovodu. Najvecu naplativost, cak 86,2 odsto ima najsiromasniji istocni dio RS - Trebinje, Bileca, Gacko i Nevesinje. Od 8 milona i 792 hiljade KM duga za prvih osam mjeseci, naplaceno je 7 milona i 583 hiljade KM. Opstine Semberije, Majevice, Posavine, Podrinja Birca su, na primjer, za samo mjesec dana uspjele da dug od 50 milona maraka smanje na 30 miliona i tako povecaju stepen naplate na 74 odsto.

Cini se da je najmanja naplativost u banjaluckoj regiji. Od 108 miliona 700 hiljada KM duga zakljucno sa avgustom ove godine, naplaceno je 39 miliona i 800 hiljada KM. Najveca naplativost je u Banjaluci i Prnjavoru - preko 70 odsto, a najmanja u Mrkonjic Gradu, oko 40 odsto. Najredovnije platise elektricne energije su najsiromasniji i u najsiromasnijim dijelovima RS. Penzioneri, koji su socijalno najugrozenija grupa stanovnisva, redovno stvaraju najvece guzve na salterima za naplatu elektricne energije. Nezvanicano se saznaje da su najveci duznici na banjaluckoj regiji vlasnici privatnih preduzeca i ugostiteljskih objekata. Vlasnici rjesavaju problem podmicivanjem radnika koji vrse naplatu i iskljucivanje, tako da njihovi dugovi iz dana u dan rastu.

Cijena elektricne energije u nizoj sezoni (od aprila do oktobra) u RS iznosi 0,0563 KM po kilowat casu. Prosjecno domacinstvo, dakle, izdvaja za elektricnu energiju oko 20 KM. U sezoni od 1. oktobra, po tarifnom sistemu od 94. godine, cijena elektricne energije povecace se za 50 odsto. Predlog Upravnog odbora Elekrtroprivrede RS sa zadnjnjeg sastanka, koji ce se uputiti na Vladu RS, je da se 10 odsto od pomenutog povecanja izdvoji za potrebe regresiranja socijalnih kategorija stanovnistva.

Podaci saopsteni nakon pomenute sjednice Upravnog odbora Elektroprivrede RS govore i da je proizvodnja elektricne energije veca za 17 odsto u odnosu na isti period prosle godine, ali je I potrosnja veca za 9 odsto u odnosu na isti period prosle godine.

Problemi sa prenosom elektricne energije iz istocnog u zapadni dio RS i nefunkcionalna elektricna mreza mogli bi biti rijeseni realizacijom projekta izgradnje nove termoelektrane u Banjaluci. Ova ideja postoji od 1985. godine i ovih dana ponovo se aktuelizuje. "Svi smo tada tu elektranu vidjeli kao jos jednog zagadjivaca kroz banjalucki "Incel". Ko bi normalan tada digao ruku da se jos jedan takav zagadjivac izgradi u gradu. Medjutim, nesporna je cinjenica da je Banjaluci potreban izvor elektricne energije", kaze Mihajlo Crnadak, potpredsjednik Skupstine grada Banjaluka, opravdavajuci izgradnju termoelektrane. Crnadak smatra da nema mjesta panici od zagadjivanja jer je tehnologija uznapredovala u tolikoj mjeri da ne prijeti opasnost zagadjenju zivotne sredine. Opravdanost, kaze Crnadak, postoji i sa stanovista domacih resursa, jer bi se u tom slucaju mogao koristiti i ugalj iz rudnika "StanarI", koji je kvalitetan i ekoloski cist energant. "Mi kao grad mozemo samo pozdraviti jednu takvu ideju, jer Banjaluka bi, osim elektricne energije, rijesila i dugotrajno grijanje grada", istice Crnadak. Za takvu jednu investiciju potrebno bi bilo izdvojiti oko 500 miliona njamackih maraka. Prema misljenju Cnadka, Evropa ce uvijek odobriti kredite za takve projekte, jer su to fabrike koje proizvode novac i zaposljavaju ljude. Pored ove ideje postoji i prijedlog da se sanira energana "Incela", u koji bi se takodje ugradio visok stepen zastite, a koja bi takodje mogla grijati grad i proizvodiiti nesto elektricne energije.

Ipak, postoje i misljenja da probleme proizvodnje elektricne energije treba dugorocnije rjesavati. Mnogi smatraju da bi jedno od boljih rjesenja bio gasovod do Banjaluke. Cijena elektrane na gas kostala bi, kazu strucnjaci, istao kao i termoelektrana, a zagadjenja ne bi bilo.

Olga Lola Stanic (AIM)