Kako se osloboditi drzavnog obruca
NEVLADINE ORGANIZACIJE U CRNOJ GORI
AIM Podgorica, 23.09.1999. godine
TXT: U Crnoj Gori je 23.jula 1999, stupio na snagu novi zakon o nevladinim organizacijama.To je, do sada, i najkrupniji pomak crnogorske vlasti prema otvaranju drzave i drustva. Naravno, pitanje je: da li je usvajanje zakona rezultat sazrele svijesti u drzavnom vrhu o potrebnim promjenama ili, pak, posljedica pritiska medjunarodne zajednice na crnogorsku vlast da zakonski ozvanici zelju za promjenama. Mozda je najbitniji rezultat: u crnogorskom parlamentu je usvojen liberalan zakon koji predstavlja dobar pravni osnov za razvoj civilnog drustva.
NACIN DONOSENJA ZAKONA: Prvi put je drzava donijela jedan propis na prijedlog nevladinih struktura. U stvari, novi zakon je rezultat saradnje izmedju nevladinog sektora, resornog ministarstva i stranog konsultanta (ICNL - Internacional Center for Non-Profit Law) sa sjedistem u Budimpesti.
Nakon pocetnih internih konsultacija, savjetovanje u organizaciji CEDEM-a (Centra za demokratiju i ljudska prava) iz Podgorice o pravnom statusu nevladinih organizacija u Crnoj Gori, rezultiralo je prijedlogom zakonona za razvoj civilnog drustva. Kako je u isto vrijeme i resorno ministarstvo izaslo sa svojim prijedlogom, organizovan je zajednicki sastanak. Na tom sastanku ministar pravde Dragan Soc javno je priznao da je CEDEM-ov prijedlog (odnosno prijedlog vise nevladinih organizacija) bolji i obznanio spremnost Vlade da taj prijedlog bude prihvacen kao osnov za dalji rad. Formirana je sestoclana grupa iz nevladinih organizacija za doradu teksta i utvrdjen njihov zajednicki prijedlog. Potom je u saradnji sa Ministarstvom pravde utvrdjena konacna verzija.
U tom procesu koriscena je savjetodavna uloga Medjunarodnog centra za neprofitno pravo iz Budimpeste (ICNL), vode}e konsultantske firme u ovoj oblasti, koji je dostavio pregled uporednog zakonodavstva u Istocnoj Evropi, te svoje komentare i sugestije na ponudjeni tekst. Precisceni tekst usao u parlamentarnu proceduru i - glatko usvojen. Prvi put od postanka visestranacja izglasan je zakon koji su zajednicki radili predstavnici drzave i nedrzavnih organizacija.
KVALITET: Posto nije rijec o nametnutom zakonu, donesen je propis koji je kompatibilan sa savremenim pravnim rjesenjima na Zapadu. Zakon je kratak (ima svega 35 clanova) i liberan; predvidja lako formiranje udruzenja i fondacija, kao i zakonski regulisanu mogucnost djelovanja stranih fondacija i udruzenja na teritoriji Crne Gore.
Nevladinu organizaciju mogu da formiraju domaca i strana fizicka i pravna lica, pod jednakim uslovima, a strane fondacije mogu da formiraju svoje filijale, sto nije bilo regulisano niti moguce po dotada vazecim propisima mada prakticno nije onemogucavano. Za osnivanje nevladinog udruzenje dovoljno je pet osnivaca, a za nevladinu fondaciju jedan, s tim sto osnivaci mogu biti i fizicka i pravna lica, sto je zakonska novina, jer ranije pravna lica nijesu to zakonski mogla. Upis je pojednostavljen i nije na bazi odobrenja, vec na osnovu prijave. Po zakonu obavezno je jedino dostaviti: akt o osnivanju i Statut. Ministarstvo pravde duzno je da u toku od 10 dana izda rjesenje kojim se konstatuje da je registracija (upis) izvrsena. Jednoipomjesecna primjena novog zakona, kako isticu u konsultantskoj kuci "Medija", ohrabruje - zbog nebalkanske azurnosti ovdasnje administracije. Administracija Ministarstva pravde rjesenja je izdala u roku dan-dva od podnosenja prijave.
Zakon sadrzi odredbu da u slucaju prestanka rada nevladine organizacije, svoju imovinu duzni su da ustupe drugim nevladinim ili humanitarnim organizacijama u Crnoj Gori. Takodje, oni koji ulazu novac u civilni sektor, taj novac, ukoliko se radi o visku prihoda nad rashodima, kapital, nije moguce izvuci iz Crne Gore preko ovog sektora.
Zanimljiva strana ovog zakona je da se dopusta mogucnost pruzanja materijalne pomoci nevladinim organizacijama od strane drzave. Cini se, dakle, da je vlast postala svjesna znacaja razvitka civilnog drustva pa je i drugim propisima pocela da stvara povoljan anbijent za djelovanje nevladinih organizacija. Radi se o poreskoj regulativi - olaksicama nevladinom sektoru i privrednim organizacijama koje zele da potpomognu njihov rad.
Naime, vec su zakonom o porezu na imovinu i porezu na promet, nevladine organizacije oslobodjene placanja dazbina. Ali, za sada nema poreskih olaksica za one koji finansiraju civilni sektor, sto je na Zapadu odavno regulisano. Porez na dobit jos nije izmijenjen u tom smislu, a to je veoma bitno. Recimo, na taj nacin se u Madjarskoj danas finansira poprilicno institucija, recimo skola, sto je doskora bilo Vladina obaveza.
DOSADASNJA PRAKSA: Doskorasnji zakon o "udruzenjima gradjana" donesen je u vrijeme Anta Markovica, bio je za to doba liberalan, ali neprecizan. Drzava je po inerciji finansijski pomagala udruzenja i fondacije "od posebnog znacaja", dok su novoosnovana udruzenja i organizacije bili van njenog dometa inetresovanja. Zbog neprecizne zakonske regulative i odsustva svijesti o znacaju civilnog sektora, novac i pomoc od strane drzave su upucivani - ili politicki podobnim udruzenjima i organizacijama, ili onim apoliticnim, ali sa personalnim vezama u vrhovima vlasti.
CRNOGORSKI SPECIFIKUM: Dosavsi na vlast na velikosrpskom talasu, uz obilatu Milosevicevu pomoc, Bulatovic, dosadasnji predsjednik Crne Gore, i Djukanovic, sadasni prvi covjek Crne Gore, bili su, sto ucesnici sto saucesnici, ostvarivanja velikosrpskog projekta, sto je znacilo potpuno preuzimanje gotovo svih , tada jos uvijek drzavnih, kulturnih institucija. Za "izvodjace radova" dobro su posluzili domaci poslusni ljudi koji su ubrzo ovladali tim institucijama i ministarstvima kulture i obrazovanja.
Naime, poslije "januarskog prevrata" 1989, u Crnoj Gori doslo je do diobe: zvanicno udruzenje knjizevnika napustio je znatan broj onih protiv rata usmjerenih, koji je formirao Crnogorsko drustvo nezavisnih knjizevnika. Ubrzo je formiran Crnogorski PEN i Matica Crnogorska. Podijelili su se i novinari: iz zvani~nog udruzenja izdvojili su se profesionalni novinari. Obnovljena je i autokefalna Crnogorska crkva, a na kraju je formirana i Dukljanska akademija nauka i umjetnosti.
KOGA JE FAVORIZOVALA DRZAVA: Paradrzavne organizacije, kao sto je Jugoslovenska liga za mir, dobijale su drzavnu potporu. Ali, ne i Gradjanski odbor za mir koji je pozivao na mir. Poznat je slucaj kada je Matica crnogorska konkurisala kod Ministarstva kulture sa knjigom "Sociologija politike" dr Bozidara Tadica i bila bila odbijena. Ta ista knjiga ubrzo ponudjena od "Unireksa", na cijem je celu bio Janko Brajkovic, tada u velikoj milosti vlasti, dobila je drzavnu potporu crnogorske drzave. Vlast je svoju "velikodusnost" pokazala i nakon sastanka sa delegacijom Matice crnogorske sa predsjednikom Djukanovicem, kada je odluceno da drzava finansira jednu platu za - sekretaricu.
"Za ministra kulture, nase drustvo knjizevnika, iako u njemu ima vise od 60 relevantnih pisaca u savremenoj crnogorskoj knjizevnosti, dosada nije dobilo status ni kakav imaju seoska drustva i diletantske grupe" - objasnjava Milorad Popovic, predsjednik Crnogorskog drustva nezavisnih knjizevnika. Sve do raspada u vladajucoj koaliciji, Crnogorski helsinski komitet je u drzavnim medijima bio potpuno ignorisan. A potom, njegovi nalazi su dobili pun publicitet!
STA SU TRAZILE NEVLADINE ORGANIZACIJE: Vlast je duzna fondove I budzet uciniti javnim i dostupnim svima, sa jasno i unaprijed objavljenim i odre|enim kriterijumima, trazeci pri tom kriterijume a ne odanost rezimu - osnovni je prigovor koji je dolazio iz redova nevladnih organizacija, koje su javno objelodanile da zive gotovo od donacija i entuzijazma svojih clanova. "Sto vise nase neprofitne organizacije budu nezavisne od drzave ili volje vlasti, sto se vise budu oslobadjale tutorstva partije i manje se kompromitovale dnevnom politikom, mogu izrasti u nepotkupljivog faktora u drstvu koje ce objektivno biti opozicija svakoj vlasti, ali i upozoravujuce svjetlo drustvu gdje su granice gradjanskih sloboboda", navodi Marko Spadijer, generalni sekretar Matice crnogorske.
"Cinjenica je da ova vlast daje pare za ljetovanje i produkcije osvjedocenih srpskih nacionalista, kao sto su Pavic, Kapor i drugi, a nijedan dinar za institucije crnogorske nacionalne provenijencije, koje ni po sastavu, visenacionalnom, ni po svojim programskim orjentacijama nijesu i ne mogu biti nacionalisticke " - istice istaknuti clan Crnogorskog PEN-a, Rajko Cerovic.
PROMJENA PONASANJA: Crnogorska reformisticki opredijeljena Vlada shvatajuci da je civilni sektor bitan i da se na to mnogo polaze na Zapadu, nastoji da se prevazidje restriktivni ambijent koji je dugo godina gusio stvaranje i djelovanje neprofitnih i nevladinih organizacija. Tako je, u veoma kratkom roku, formirano nekoliko nevladinih organizacija koje se bave problemima ljudskih prava i demokratije, te medjunarodnih odnosa, cije su inicijative, projekti, okrugli stolovi i savjeti, vec rezultirali pozitivnim projenama. Recimo, djelovanje CEDEM-a, Udruzenja za istrazivanje spoljne politike, Helsinskog komiteta...
U Crnoj Gori trenutno ima oko dvije i po hiljade registrovanih - po starom zakonu - udruzenja gradjana. Novodonesenim zakonom oni moraju da se preregistruju u roku od sest mjeseci, zapravo da ujednace nekoliko klauzula i dostave novi statut. Od tog broja samo je pedesetak vezano, direktno ili pobocno, za politicko drustvo. Od usvajanja novog zakona registrovano deset stranih nevladnih organizacija, a prva domaca koja je upisana je Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. S druge strane, drzava je inertna, jer jos nije rasporedila novac koji prije donosenja zakona opredijelila da finansiranje sirokog spektra udruzenja gradjana, od Saveza slijepih do Crvenog krsta. Zapravo, nije utvrdjen ni mehanizam za raspodjelu tih sredstava, sto je obaveza Vlade jer se radi o podzakonskom aktu, pa je izdvojena suma od milion maraka u budzetu u dinarskoj protivrijednosti, zbog skoka marke, obezvrijedjena vec u nekoliko navrata.
ME\USOBNI ODNOSI NEVLADNIH ORGANIZACIJA: U nevladinom sektoru formiran je poprilican broj udruzenja, rijecju: svega i svacega, i tu nema prave strategije razvoja. Medju njima ne postoji saradnja, sem u rijetkim slucajevima a i tada od projekta do projekta. Analiticari vec uocavaju opasnost da rad u nevladinim organizacijama jednom broju ljudi postaje izvor dopunskih prihpoda, kroz honorare i projekte, sto je dovelo do stvaranja klanova i interesnih sprega. I nelojalne konkurencije, pa se, uz odsustvo bilo kakve komunkacije, dogadja da isti ljudi sada u ime vise udruzenja kod stranih fondacija konkurisu za iste projekte. A dogadja se da se u mnostvu tih razdrobljenih institucija izgubi ona osnovna stvaralacka baza spremna da iznjedri jedan kvalitetan projekat.
Ipak, i pored ovih problema, medju nevladinim sektorom u Crnoj Gori ima organizacija, koje svojim istrazivackim radom i ukupnim djelovanjem polako grade osnovu za stvaranje civilnog drustva u Crnoj Gori. Milka Tadic direktor nezavisnog nedjeljnika "Monitor" kaze da je u ovim godinama kada je crnogorsko drustvo proslo kroz velike lomove normalno da i u nevladinom sektoru ima paraorganizacija, od kojih su neke formirane od strane vlasti (razna omladinska i studentska udruzenja), koja na taj nacin pokusava da kontrolise ovaj sektor. Ima i organizacija koje navodnom borbom za principe otvorenog drustva pokusavaju da ostvare odredjenu korist. Ipak, mnogo je vaznije ono sto je nevladin sektor postigao u godinama u kojima su u Crnoj Gori bila ugrozena temeljna ljudska prava.
"Narocito bih istakla rad Helsinskog komiteta, CEDEM- a, Demokratskog foruma, PEN-a, Matice crnogorkse, Nezavisnog udruzenja pisaca i Udruzenja profesionalnih novinara. Ove su organizacije zaista doprinijele demokratizaciji drustva, zastiti i promociji ljudskih prava i sloboda", kaze Milka Tadic.
MEDJUREGIONALNA SARADNJA: U Demokratskom forumu za ljudska prava i medjunacionalne odnose, prvoj nevladinoj organizaciji u Crnoj Gori osnovanoj u ovoj oblasti, isticu da imaju dosta dobru saradnju sa ostalim nevladinim organizacijama u Crnoj Gori, a prvenstveno sa Fondom za otvoreno drustvo, Crnogorskim helsinskim komitetom i nedjeljnikom "Monitor". Demokratski forum uspjesno saradjuje i sa vise nevladinih organizacija iz Beograda, Zagreba kao i pojedinim medjunarodnim organizacijama za zastitu ljudskih prava.
Pa, ipak, smatraju u Demokratskom forumu, jos ni iz daleka nijesu iskoriscene mogucnosti za jos bolju saradnju, i to ne samo zbog finansijskih problema i otezanih komunikacija vec prvenstveno zbog ne shvatanja znacaja uspostavljanja tjesnjih veza i razmjene iskustava izmedju nevladinih organizacija.
U Helsinskom komitetu za ljudska prava, CEDEM-u i Fondu za otvoreno drustvo isticu pozitivno iskustvo povezivanja i saradnje sa nevladinim organizacijama u drzavama na prostorima ex-Jugoslavije i svijeta. To je rezultiralo ne samo organizovanjem niza medjunarodnih skupova u Crnoj Gori koji su za temu imali ostvarivanje ljudskih prava, vec i slanjem crnogorskih strucnjaka i novinara na medjunarodne skupove, seminare i studijske boravke, sto je ranije za njih bilo nedostupno. Ili, ostvarivanje pojedinih projekata, recimo u razvoju nezavisnih medija, sto je bilo, pokazalo se kasnije, od opsteg dobra.
Tako je, recimo, Crnogorski helsinski komitet za ljudska prava u Herceg Novom organizovao seminar o pravima pripadnika manjina i slobodi religije u balkanskim zemljama u saradnji sa International Helsinki Federation for Human Rights Bec) i Greek Helsinki Monitor (Grcka).