VLADA U NEOBRANOM GROZDjU

**Povratak izbjeglica

Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske prisiljeno je da se neprestano oglasava u javnosti, kako bi objasnilo sta radi na rjesavanju problema onih koji ne zele svojim kucama u Federaciju BiH i Hrvatsku i onih sa tih podrucja koji zele da se vrate.

Banjaluka, 21. septembar 1999. (AIM)

Vlasti u Republici Srpskoj posljednjih dana se, nakon pritiska povratnika, suocavaju i sa snaznim pritiskom izbjeglica iz Federacije BiH i Hrvatske, koje zele da ostanu u ovom entitetu. Pritisak je posebno jak otkada se pocelo sa izvrsavanjem sudskih odluka o delozacijama, na osnovu Zakona o prestanku vazenja Zakona o napustenoj imovini.

Tacno 857 porodica izbjeglica, koje ne zele da se vracaju svojim domovima van Republike Srpske, nedavno je uputilo protest ministru za izbjeglice i raseljena lica Miladinu Dragicevicu i od njega zatrazilo hitnu obustavu delozacija dok se svima ne pronadje alternativni smjestaj. Uslijedila su sastancenja, nakon kojih je ministar izasao sa izjavom kako niko ne smije biti izbacen na ulicu. Usput, ministar nije mogao precizirati da li ce to biti sprovedeno u praksi, jer, kako kaze, "on nema kontrolu nad sudovima koji donose odluke o delozacijama".

Boro Martinovic, predstavnik porodica koje su zahtijevale obustavu delozacija, izjavio je da je u razgovoru sa ministrom dobio samo jednu bitku za prava ovih ljudi, ali da se akcija mora nastaviti. Na sudove se pozalio i ministar za pitanja boraca i zrtava rata Tihomir Gligori, koji je po povratku sa sluzbenog puta u Bugarsku, pred vratima naisao na redove deloziranih porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida. Gligoric kaze da do ovakvih situacija dolazi 'zbog korupcije u sudovima, jer sudije izdaju rjesenja za delozacije bez zakonskog osnova'. On je tako, nakon Dragicevica, dao drugi minus ministru pravde Republike Srpske Milanu Trbojevicu. Gligoric, medjutim, nije zaobisao ni kritike na racun Ministarstva za izbjegla i raseljena lica. On kaze da je odavno trebalo pripremiti spisak lica koja treba da budu delozirana, kako bi Vlada znala sa kojim potrebama stambenog prostora je suocena. Takvog spiska jos nema.

Istovremeno, ucestali su susreti predstavnika Republike Srpske sa predstavnicima Federacije, na kojima treba da se dogovore konkretne akcije za dvosmjerni povratak. Rezultat ovih razgovora je pocetak izrade pilot-projekta za povratak 10 hiljada porodica u oba entiteta. Ministar Dragicevic uvjerava da realizacija ovog pilot-projekta nece znaciti jos ljudi na ulicama u ovom entitetu, jer ce se, kako kaze, ova pitanja rjesavati delozacijama korisnika takozvanih 'duplih stanova'.

Medjunarodna zajednica se ne osvrce na probleme ljudi koji ne zele svojim kucama. Prioritet i u ovoj godini je povratak i povratku ce biti namijenjena i glavna donatorska sredstva, stav je medjunarodnih zvanicnika. I Kancelarija Visokog Predstavnika ne zeli vise da tolerise bilo kakvo odugovlacenje sa povratkom, pa je od Ministarstva za izbjegla i raseljena lica pismom zatrazila smjenu sluzbenika u opstinama u kojima se ne ostvaruju "zeljeni" rezultati.

Pritisci sa dvije strane doveli su do toga da Vlada mora da kaze i jednima i drugima da problema nece biti. Medjutim, cim se receno pokusa ostvariti u praksi, jave se problemi koje onda saopstenjima objasnjava ministarstvo za izbjegla i raseljena lica. Jedno takvo upravo je izdato ovih dana i u njemu se navodi da pravo na ostanak u tudjem imaju samo lica koja imaju rjesenje za koriscenje napustene imovine, a nije im obezbijedjen alternativni smjestaj, niti rijeseno imovinsko pitanje u ranijem mjestu boravka.

Dok traje zvanicna prepirka i razmjena informacija na nivou vlade, delozacije su u toku. U Banjaluci je iz stanova izbaceno nekoliko izbjeglickih porodica koje tvrde da nemaju gdje.

Suocena izmedju zahtjeva izbjeglica koje zele ostati u RS i izbjeglica koje zele povratak u svoje domove u RS, Vlada RS se nasla u neobranom grozdju. Izmedju politicke koristi, koju donosi podrska prvima, i politicke stete, koju donosi opstrukcija aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, Vlada je izabrala srednje rjesenje - podrsku i jednima i drugima. Naime, obecane su brze delozacije nezakonito useljenih i iseljavanje onih koji koriste vise stambenih jedinica. I ovakvo rjesavanje bilo bi korak naprijed, ukoliko i ovo nije olako obecana brzina.

Aleksandar ZZivanovic (AIM)