SIPOVO - GRAD (BEZ) BUDUCNOSTI <h3>POVRATAK JEDNO, BESPARICA I LOPOVLUK DRUGO</h3>

AIM, Sarajevo,18.09.1999 Sipovo, gradic u blizini Jajca, u koje su ovih dana vraceni zemni ostaci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomasevica, brine mnoge zemaljske brige. Kad vec pominjemo Jajce, 1990. godine upravo su stanovnici Sipova "krenuli" barikadama protiv tradicionalnih Pozorisnih igara. Vrijedjalo ih, mada, naravno, ni tu, ni bilo koju drugu predstavu nisu vidjeli, skrnavljenje lika i djela Svetog Save u istoimenoj predstavi zenickog Narodnog pozorista, sa beogradskim glumcem Zeljkom Lausevicem u naslovnoj ulozi. I krenuli Sipovljani balvanima po cesti spasavati Svetog Savu.

Sta su i koga spasavali minulih godina - danas je mnogo manje vazno od cinjenice da se veoma tesko zivi, u gradicu za koji ce mnogi reci
da je slijepo crijevo Republike Srpske. Sagovornik nam je bio prvi covjek Sipova, Milorad Cirko.

"Prvi smo medju opstinama Republike Srpske koje su prihvatile Daytonski sporazum, te amo medju prvima, zbog povratka Bosnjaka u njihove prijeratne domove, dobili epitet "otvorenog grada". Cim je Opstina Sipovo vracena Republici Srpskoj, poceli smo razgovore oko povratka kompletnog prijeratnog stanovnistva svojim kucama. Taj proces traje i dan danas. U odnosu na neke druge opstine mi smo u specificnijem polozaju - nisu samo Bosnjaci-muslimani bjezali iz svojih kuca. Bjezale su i srpske porodice koje je sa ovih prostora protjerao HVO. Sada se i neki od njih vracaju svojim kucama. Ali, necu reci nista novo - povratak svih ljudi zavisi iskljucivo od obnove kuca i zaposlenja. Nema govora o politici", kategorican je predsjednik Cirko. Sto se tice bezbjednosne situacije, ona je, kaze on: "Odlicna - u Sipovu nema incidenata izmedju srpskog i muslimanskog stanovnistva naroda".

Tako se prosle godine u Sipovo, kaze, vratilo tacno onoliko stanovnika koliko je obnovljeno kuca. Istovremeno, na podrucju ove opstine jes uvijek ima oko 1400 totalno razrusenih i oko 1650 djelomicno devastiranih kuca. Kada bi se one obnovile, prijeratni stanovnici bi se odmah vratili, siguran je Cirko. Medjunarodna zajednica je do sada u obnovu Sipova ulozila 22 miliona DM. Novac je otisao na obnovu u ratu ostecenih stambenih objekata i obnovu stocnog fonda. Sanirana je i obnovljena i zgrada Osnovne skole, Sredsnjoskolskog centra i Doma zdravlja - ukupno oko 60 odsto prijeratnog stmabenog i radnog fonda. Ali, prema njegovim rijecima, ove godine zbog dogadjaja oko Brckog, potom oko izbora nove Vlade Republike Srpske i aktuelnih dogdjanja na Kosovu i Srbiji, u prvoj polovini ove godine nije bilo nikakvih ulaganja u obnovu stambenog fonda niti ulaganja uopste, sto je otezalo povratak.

Opstina nije u mogucnosti da budzetskim sredstvima kojim raspolaze dovrsi obnovu ni stambenog fonda, ni privrede i na taj nacin osigura ljudima egzistenciju:

"Pomoc nam moraju pruziti i drugi. Nama Vlada Republike Srpske nije dala ni dinara za obnovu. Para ima, ali Milorad Dodik i pojedini ministri sve pare usmjeravaju u svoje rodne opstine, dok drugi ispastaju", kaze Cirko: "Nesto "vec vidjeno" u prethodnoj Jugoslaviji kada su funkcioneri dizali sebi spomenike u zavicajima u vidu privrednih objekata koji nikada nisu zazivjeli, dok su njihovi zitelji zahvaljujuci istim funkcionerima veoma dobro zivjeli u gradovima koje su preko noci naseljavali", pojasnjava on. "Ukoliko se u dogledno vrijeme ne bude omogucilo ljudima da rade,
doci ce do masovnog odliva stanovnistva. Pogotovo strahujemo od odlaska i ono malo strucnih kadrova koje imamo. Pribojavamo se da bi to moglo biti uzrokom da se opstina "ugasi", odnosno da od opstine Sipovo ostane samo istoimena mjesna zajednica", upozorava Cirko. Naime u posljednje vrijeme zabiljezen je veliki broj odlazaka srpskog stanovnistva u zemlje zapadne Evrope, SAD-a, Kanade i Australije. Pretpostavlja se da je ovaj kraj do sada napustilo oko 100 porodica, a na desetine njih se sprema se odlazak - njihove aplikacije vec se nalaze u raznim
ambasadama u Sarajevu ili Beogradu.

Istovremeno, Sipovo ima dobre predispozicije i za razvoj turizma, ali osim hotela "Janj", koji se nalazi u centru grada, svi ostali ugostiteljsko - turisticki objekti su potpuno unisteni. Tu su i dobre predispozicije za razvoj privrede, jer ovaj kraj raspolaze sa mnostvom prirodnih bogatstava, kao sto su sume, ugalj, ali hale i proizvodni pogoni su potpuno prazni i opljackani. Potrebno je najmanje oko 10 miliona DM da bi se privreda "pokrenula sa mrtve tacke". "Mi te pare namamo i zato moramo cekati da otpocne proces privatizacije. Ima veliki broj interesanata koji su spremni uloziti u Sipovo, ali cekaju da se desi privatizacija. Opstina na to ne moze uticati jer je to u nadleznosti Vlade", istice Cirko.

Upravo zato sto ne radi veliki broj stanovnika i prihodi su veoma mali. Tako je opstinski budzet za prvih sest mjeseci ove godine svega 122 hiljade KM, od cega se, veli predsjednik, ne moze uraditi gotovo nista.Sav prihod koji Opstina Sipovo ubire, sveden je na nekoliko privatnih ugostiteljskih, trgovackih objekata i veoma malog broja drustvenih preduzeca, a opstina ima 10 budzetskih korisnika, "od kojih nijednom nije dobro".

"Vise od tri godine nismo bili u stanju da vlastitim sredstvima saniramo telekomunikacionu mrezu zbog cega smo tek nedavno poceli sa uvodjenjem telefonskih prikljucaka u kuce. Oko 70 odsto naroda nema ni zdravstvenu zastitu. I to je jedan od velikih problema, narocito ako nekome treba ljekarska intervencija u Banjoj Luci, gdje ga niko nece besplatno primiti", prica nacelnik opstine Sipovo. Mnoge probleme bi bilo moguce rjesiti, istice on, da nije ilegalne trgovine koja i ovdje cvjeta: "Oni koji trguju robama siroke potrosnje trebalo bi da prije svega plate porez drzavi. No, na zalost, njima niko ne moze stati u kraj jer se radi o ljudima koji na sve nacine zele da se u sto kracem vremenskom roku obogate i postanu lokalni mocnici. Trenutno u Sipovu ima nekolicina onih koji imaju po nekoliko miliona maraka u vlastitim dzepovima i bankama Republike Srpske. Mi njima nista ne mozemo jer je policija jako korumpirana i ona ih stiti. Ista je stvar i sa carinom", zali se Cirko.

Prema njegovim rijecima, opstinski organi su spremni, ukoliko postoji interes i federalne strane, da se postave na nekim granicnim mjestima zajednicki punktovi koji ce sprjecavati nelegalni prolazak robe. "To ni u kom slucaju ne znaci smanjenje slobode kretanja ili zatvaranja trzista, vec bi iskljucivo bilo usmjereno protiv kriminalaca i kriminala" istice sipovski predsjednik.

Almir TERZIC (AIM Sarajevo)