SRPSKI ZASTUPNICI KAO PREGOVARACKI ULOG

AIM, ZAGREB, 16.9.1999. Iako je Franjo Tudjman, na nedavnom sastanku s Miloradom Pupovcem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeca, obecao da vlast ubuduce nece dirati stecena srpska prava, HDZ je hrvatskim Srbima priredio jos jedno neugodno iznenadjenje. U prijedlogu novog izbornog zakona, sto ga je HDZ pred parlamentarnu raspravu izlozio javnosti, Srbi bi umjesto tri zastupnika kao dosad, u Sabor birali samo jednog zastupnika, jednako kao i druge manjine. Bio bi to korak natrag u ionako smanjenim izbornim pravima srpske manjine.

Odmah po objavi nacrta zakona, predstavnici Narodnog vijeca Srba, saborski zastupnici Milan Djukic i Veselin Pejnovic, najavili su da ce pozvati i na bojkot izbora, bude li prijedlog ozakonjen. Prijedlog su ocijenili nepostenim, ispod svake razine gradjanskog i ljudskog dostojanstva. Veselin Pejnovic smatra da Srbi trebaju imati barem cetiri predstavnika u Saboru, jer se njihov broj u Hrvatskoj povecao u razdoblju nakon proslih izbora. Slicnog je stava i Djukic.

Milorad Pupovac, treci sadasnji srpski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeca, takodjer je izrazio ostar protest na predlozeni zakon. On je medjutim protiv bojkota, i vjeruje da ce u pregovorima s vlastima osigurati barem ocuvanje sadasnjeg izbornog modela. No kad bi se njega pitalo, u Sabor bi se na iducim izborima biralo najmanje sest srpskih zastupnika. Pupovac naime predlaze da se broj biraca Srba u Hrvatskoj podijeli sa 30.000, sto je prosjecan broj glasova koje je na proslim izborima morao dobiti izabrani zastupnik iz hrvatskih politickih stranaka. Buduci da po njegovim informacijama u Hrvatskoj ima vise od 210 tisuca biraca srpske nacionalnosti, u posebnoj izbornoj jedinici biralo bi se sest ili sedam srpskih zastupnika.

Tesko je, medjutim, ocekivati da ce utjecajni tvorci zakona prihvatiti Pupovcevo povezivanje proslih izbora s modelom za novi izborni ciklus. Pupovcu u prilog ide cinjenica da sest zastupnika predstavlja oko pet posto ukupnog broja zastupnika u Saboru, a otprilike je takav
odnos i broja biraca Srba prema ukupnom broju biraca u Hrvatskoj. Naravno, prema procjenama, jer sluzbenih podataka nema, a pristup policijskim kartotekama ima samo HDZ. Opozicije stranke ne zele se previse mijesati u cijelo to pitanje i uglavnom ga izbjegavaju, ako ih bas novinari ne pitaju za misljenje. Ipak, neki su shvatili da bi pritisak u korist manjine mogao pomoci i opozicijskim kandidatima.

Jasna Omejec, clanica Liberalne stranke, i autorica jednog od opozicijskih prijedloga izbornog zakona, ukazuje na odredbu po kojoj ce manjinski biraci morati odluciti hoce li svoj glas dati u posebnoj izbornoj jedinici ili ce glasati kao "normalni" biraci. Omejec predlaze da se ozakoni sistem "i - i", da manjinski birac moze glasati i za listu stranke koja predstavlja njegov politicki izbor (ove godine izbori u Hrvatskoj su proporcionalni i glasa se samo za stranacke liste), i jos jednom, u posebnoj manjinskoj izbornoj jedinici koja predstavlja njegov etnicki izbor. Jasna Omejec boji se da ce im HDZ-ovo "pravo opcije" oduzeti glasove manjinskih biraca, jer racunaju da ce biraci pripadnici manjina ipak radije glasati za neku od opozicijskih lista nego za HDZ.

Odluce li se pripadnici manjina da u vecini glasaju na posebnim listama, opozicija ostaje bez potencijalnih glasova. Jasna Omejec podrzala je rjesenje po kojem bi Srbi imali rezervirana cetiri mjesta u Saboru, kao sto to obrazlaze i Pejnovic: na proslim izborima imali su tri, a od tada se broj Srba u Hrvatskoj nedvojbeno povecao.

Medjunarodnoj zajednici vjerojatno nece biti svejedno kako ce izgledati konacni model biranja manjina. U listopadu istjece rok do kojeg se hrvatska vlada obavezala revidirati suspendirani Ustavni zakon o manjinama koji je Srbima davao pravo na proporcionalnu zastupljenost i lokalnu samoupravu. Vlada je obecala Vijecu Evrope da ce ponovo osnaziti taj zakon, ili donijeti potpuno novi tekst u skladu s medjunarodnim standardima. Potpredsjednik HDZ-a Vladimir Seks izjavio je nedavno da u novom Ustavnom zakonu vise nece biti odredbe prema kojoj manjine zastupljene sa vise od osam posto u ukupnom stanovnistvu imaju pravo na razmjernu zastupljenost. Seks nije rekao nista dodatno, ali se ne ocekuje da ce zakon biti izmijenjen u smjeru u kojem bi manjinama davao vise prava. Mozda ipak, uz suradnju stranih sila, ozivi odredba o proporcionalnom predstavnistvu Srba, jer je to hrvatska vlada obecala Srbima prilikom reintegracije istocne Slavonije u hrvatski pravni sistem.

Pravo na zastupljenost u parlamentu prema postotku u ukupnom broju stanovnistva, Srbi su izgubili nakon akcije "Oluja", 1995. godine. Sabor je tada na brzinu suspendirao Ustavni zakon o manjinama koji je manjinama sa vise od osam posto od ukupnog stanovnistva, davao pravo na proporcionalnu zastupljenost i lokalnu samoupravu na podrucjima gdje cine vecinu. Srbima je 12,7 posto iz popisa stanovnistva 1991. godine, davalo pravo na 13 zastupnika od 120 zastupnika u Saboru. Na izborima 1992., izabrano je 13 srpskih zastupnika, iz razlicitih stranaka (najvise ih je pripalo SDP-u). No za izbore 1995. za Srbe su, u posebnoj izbornoj jedinici, rezervirana samo tri mjesta. Nitko od predstavnika vlasti nije detaljnije objasnjavao zasto bas tri mjesta, velike buke nije bilo niti u javnosti, a tiho su se drzale i srpske organizacije. Atmosfera nakon "Oluje" jednostavno nije bila povoljna za takve polemike.

Prije izbora trebat ce utvrditi i broj Srba biraca. Na izborima 1995. na popisu biraca u posebnoj srpskoj izbornoj jedinici bilo je uvedeno 172 tisuce ljudi. Ministar obnove Jure Radic potvrdio je da se iz izbjeglistva u SR Jugoslaviji i BiH (Republika Srpska), u Hrvatsku vratilo oko 60 tisuca Srba, od kojih velika vecina - buduci da se pretezno radi o starijim ljudima - ima pravo glasa. Prema odredbama predlozenog izbornog zakona svi hrvatski drzavljani imaju pravo glasa, ma gdje se nalazili u trenutku izbora, tako ce i Srbi to svoje pravo moci ostvariti u diplomatskim i konzularnim predstavnistvima Hrvatske u inozemstvu.

Tesko je procijeniti kako ce na kraju izgledati model izbora hrvatskih Srba. Tudjmanov HDZ ionako stisnutih zuba gleda na sudjelovanje Srba u javnom zivotu i da nema medjunarodnih promatraca ne bi Srbe uopce pripustio u Sabor. Odnos prema manjinama oslikava se i u podatku da je HDZ zamislio da se zastupnici njemacke, austrijske, zidovske, rusinske i ukrajinske manjine na prilicno ponizavajuci nacin izmjenjuju na jednom saborskom mjestu svakih devet mjeseci i 15 dana. Cak su i u HDZ-u priznali, nakon primjedbe izbornih strucnjaka, da to nije u skladu s Ustavom.

Ali kad vec mora propustiti Srbe, HDZ ce ih upotrijebiti kao ulog u pregovarackom cjenkanju s opozicijom i medjunarodnom zajednicom: realisti ocekuju da ce tokom saborske rasprave o izbornom zakonu ipak popustiti - i na kraju vratiti broj srpskih predstavnika na sadasnja tri zastupnika. Srpski politicari u Hrvatskoj za taj nerijeseni rezultat, morat ce uloziti mnogo napora.

IGOR VUKIC