KRIMINALIZACIJA KROZ SISTEM

Kriminal u RS

Banjaluka, 11. septembar 1999. (AIM)

Price o kriminalu odavno ne podizu tiraz novina u Republici Srpskoj. Toliko afera o kojima se pisalo i pricalo, od ulice do skupstinskih govornica, ucinilo je kriminal normalnom drustvenom pojavom.

Obecanje Biljane Plavsic prilikom preuzimanja predsjednicke duznosti 1997. godine, da ce prvi zadatak drzave biti obracunavanje sa organizovanim kriminalom, danas moze da posluzi kao dokaz da je ta ista drzava nemocna da se uhvati u kostac sa ovom drustvenom pojavom. Afere "Centreks" i "Selekt-impeks", koje je predsjednica Placvsic objelodanila, dajuci javnosti na uvid dokumentaciju o kriminalu u koji su upleteni ljudi iz drzavnog i politickog vrha, do danas nisu rasvijetljene. Krivicne prijave su otisle tuziocu i sudu, ali do danas ni jedan predmet nije okoncan.

Bez sudskog epiloga ostale su i cuvene ratne afere o nestanku preko 3 hiljade 'Golfova' iz fabrike u Vogosci, prodaji aluminijum iz Hercegovine i preprodaja 4 miliona litara goriva u Crnu Goru. Nestanak bivseg potpredsjednika Vlade RS Branka Ostojica sa milionskim sumama gotovo je pao u zaborav. Sud je zapoceo postupak i odredio pritvor protiv okrivljenog koji 'nije dostupan' i na tome se sve zavrsilo. Ostojic je u medjuvremenu dolazio u Banjaluku sa tadasnjim ministrom odbrane da bi novoj politickoj garnituri dokazivao kako je sve radjeno u interesu 'odbrane drzave', ali se nije pojavio pred sudom.

Umjesto odgovora na ova ptanja stigle su nove afere o kupovini nafte u Bugarskoj i odlivu oko 15 miliona maraka iz Narodne banke RS preko jednog privatnog preduzeca u Banjaluci. Milionska suma deviza u torbi je prenesena u Bugarsku i isplacena nepoznatom prodavcu nafte, ciji trag se dalje gubi. Protiv tadasnjeg predsjednika vlade dr Vladimira Lukica pokrenut je krivicni postupak zbog zloupotrebe polozaja ili ovlascenja. Nakon dvije godine sudovanja Lukic je oslobodjen optuzbe. Njegov branilac, advokat Goran Bubic, kaze da se radi o kolektivnoj odluci drzavnog organa koja "iskljucuje umisljaj". Potom je objelodanjen odliv u nepoznato oko 8 miliona maraka preko ministarstva odbrane (kazu, za nabavku tajnog oruzja), a na papiru koji je sluzio kao pokrice za isplati stoje imena najvisih drzavnih funkcionere. Nakon toga policija novog ministra Milovana Stankovica raskrinkava bivseg premijera Gojka Klickovica i njegov upad u platni sistem SR Jugoslavije sa milionskom stetom za RS. Klickovic nesmetano odlazi u Beograd i okrece se privatnom biznisu.

Najavljeni obracun Dodikove vlade sa kriminalom prethodnika nije se zavrsio hapsenjem osumnjicenih. Svi su uspjeli da se sklone u Jugoslaviju prije nego sto su krivicne prijave dosle javnom tuziocu. Kada je protiv Klickovica odredjen pritvor, ponudjena je kaucija od 150 hiljada maraka za odbranu sa slobode, koju sud prihvata. Sa kaucijom umjesto pritvora zavrsilo se i hapsenje zvornickog biznismena Dragana Spasojevica. Zbog njegovog pustanja iz pritvora tadasnji ministar pravde Petko Cancar podnio je protiv istraznog sudije Okruznog suda u Bijeljini Radomira Aleksica krivicnu prijavu zbog krivicnog djela primanja mita i krsenja zakona od strane sudije. Ovaj nesvakidasnji slucaj posluzice kao argument optuzbama pravosudja zbog korumpiranosti.

U ratu sa kriminalom kapitulirali su Dodikovi ministri policije i pravde (Stankovic i Petko Cancar). Oba su podnijeli ostavke bez obrazlozenja. Njihove stolice zauzeli su Sredoje Novic i Milan Trbojevic bez velikih obecanja, ali i bez vidljivih rezultata. Kriminal je ponovo postao glavna politicka tema zahvaljujuci novoj 'naftnoj mrlji'. Finansijska policija je u kontroli poslovanja Rafinerije nafte u Srpskom (Bosanskom) Brodu otkrila neplaceni porez za prodaju naftnih derivata od 26 miliona KM. Ponovo se javno oglasila Biljana Plavsic, optuzujuci Vladu zbog ilegalnih tokova nafte. Plavsicka pred novinarima iznosi podatak da u RS, pored 84 drzavne benzinske pumpe, radi i 243 privatne, na koje benzin uglavnom dolazi ilegalnim kanalima iz Hrvatske. "Samo od prodaje nafte iz nase Rafinerije bilo bi popunjeno oko 70 posto budzeta RS", tvrdi Biljana Plavsic.

Iz javnosti najvise optuzbi za kriminal dolazi na racun Vlade. Tvrdi se da glavne tokove uvoza akciznih roba drze visoki funkcioneri Vlade koji su regrutovani u drzavni aparat iz stranacke infrastrukture. Vlada optuzuje novinare da stvaraju afere i obecava da ce 'pojacati rad kontrolnih organa'. Tezu da kapital sumljivog porijekla trazi sigurnost u politickim krugovima i po prirodi stvari brzo korumpira politicare, potvrdjuje i direktor Finansijske policije RS Dragan Veselinovic:"Kriminala ima u svim ministarstvima po dubini. Ovo drustvo se kriminalizovalo kroz sistem".

Ministar unutrasnjih poslova Sredoje Novic skida odgovornost sa policije i iznosi podatke o stalnom povecanju broja podnijetih krivicnih prijava, prevaljujuci tako odgovornost za neefikasnost na tuzilastvo i sud. Ministar pravde ne prihvata ocjene svog kolege: "Odgovorno tvrdim da je ogroman broj krivicnih prijava neosnovan. Moramo se nauciti da je sud taj koji kaze da li prijava ima osnova ili ne. Mnogo prijava ne znaci da postoji i mnogo otkrivenih krivicnih djela", kaze Trbojevic.

Prema Trbojevicu, osnovnim i okruznim sudovima u RS u ovoj godini je dostavljeno 35 hiljada predmeta, od kojih je rijeseno 29 hiljada. Ako se ovim brojkama doda 61 hiljada nerijesenih predmeta iz ranijih godina, dobija se cifra od 67 hiljada predmeta koji cekaju rjesavanje.

Kriminalizaciji bosanskohercegovackog drustva bavila se i Medjunarodna krizna grupa. U nedavno objavljenom izvjestaju, koji nosi naslov 'Vlast iznad prava', upozorava se da moc birokrtije ugrozava pravosudje i predlaze niz mjera za transformaciju pravnog sistema u cilju poboljsanja njegove efikasnosti.

Mnostvo nerasvijetljenih afera koje ovih dana potresaju Federaciju BiH potvrdjuje procjenu o sveopstoj kriminalizacviji drustva i korumpiranosti vlasti. Kresimir Zumak, bivsi clan Predsjednistva BiH i predratni sudija, kaze da su "visoki duznosnici u drzavnim institucijama zarazeni su virusom korupcije" i smatra da nema efikasne borbe protiv kriminala bez novih politickih snaga u strukturama drzavne vlasti. Sa ovakvom dijagnozom mnogi ce se sloziti, ali je sve manje onih koji vjeruju da postoji uspjesna terapija za ovako poodmaklu fazu bolesti.

Branko Peric (AIM)