Sankcije pred vratima

***SANKCIJE PRED VRATIMA

AIM, ZAGREB, 30.8.1999. Otkako je prije nekoliko dana predsjednica Haaskog suda Gabrielle Kirk Mc Donald zatrazila od Vijeca sigurnosti UN da poduzme mjere protiv Zagreba zbog nesuradnje sa Sudom, Hrvatska se prvi pu suocila s konkretnom mogucnoscu da dodje pod udar sankcija. Razlozi za to gotovo su banalni kada se usporede s onima koji su bili aktualni kada su sankcije uvedene SR Jugoslaviji zbog raspirivanja ratnog pozara na prostoru nekadasnje federacije.

Od rata je proslo sest ili sedam godina, a od posljednjih vojnih akcija cetiri, kroz sto je Hrvatska prosla s dosta srece, no sada ti nesravnjeni racuni ocito dolaze na naplatu kroz kratke spojeve u redovnim, mornodopskim odnosima s medjunarodnom zajednicim. Mc Donald je prijavila hrvatske vlasti zbog odbijanja da izruci notornog hercegovackog warlorda Mladena Naletilica- Tutu, kao sto je nedavno ucinila s jednako notornim ratnim kriminalcem Vinkom Martinovicem-Stelom, te zbog odbijanja da dostavi dokumente vezane uz vojne akcije Bljesak i Oluja u nekadasnjoj srpskoj paradrzavi u Hrvatskoj. Iako i sama upravo sudi Naletilicu zbog pocinjenih ratnih zlocina, istina s farsicnom sporoscu i samo za djelic onoga sto je ucinio, Hrvatska odbijanje njegovog izrucenja objasnjava, kako je izjavio ministar poravosudja Zvonimir Separovic, "nacionalnim interesom", preciznije zastitom dostojanstva svog pravosudja koje jos nije okoncalo sudski postupak.

Sto se tice dokumenata o Oluji i Bljesku, oni se ne zele dostaviti u Haag jer se odbija nadleznost Suda za te navodno unutrasnje akcije koje su, tvrdi se, izvedene iskljucivo policijskim snagama (cime se nehotice sugerira ono sto se godinama ljuto odbijalo, a to je da je rat na ovim prostorima imao elemente gradjanskog rata) Istina, pitanje nadleznosti Haaskog suda za te akcije doista je otvoreno, dok god odluku o tome ne donese posebno sudsko Vijece, no Hrvatska sada prejudicira njegovo rjesenje i time prakticki dezavuira haaski Tribunal. Stvar je tim gora, sto je hrvatska Vlada i nakon prijave Vijecu sigurnosti tvrdo ponovila da ne priznaje nadleznost Suda za ove vojne akcije. Obecano je jedino da ce se na kljucne diplomatske adrese uskoro poslati "Bijela knjiga", s popisom procesuiranih zlocina s hrvatske i srpske strane (sto moze biti uvlacenje u nove nevolje, jer nezavisni izvori tvrde da su ti procesi mahom isfabricirani i naprosto izmisljeni).

Uz ovo, sluzbeni predstavnici HDZ-a optuzili su Haaski sud da posljednjim potezima zeli utjecati na ishod skorasnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Iz ovoga je vidljivo da hrvatske vlasti procjenjuju da ih dosad najjaci potez koji je ovaj Sud povukao prema Hrvatskoj jos nije satjerao u kut, o cemu svjedoce i izjave da do sankcija najvjerojatnije nece doci, nego ce se Vijece sigurnosti u prvu ruku zadovoljiti predsjednickom izjavom ili necim slicnim. Pri tome se vjerojatno ima na umu da je tako bilo i u slucaju nekoliko prijava podnesenih protiv SRJ, no pri tome se ocito zaboravlja da su ovoj prethodno vec odmjerene sankcije, tako da su haaske prijavnice u startu gubile izglede da zavrse najradikalnijim mjerama Vijeca sigurnosti.

Moguce je, medjutim, da se ovo i namjerno previdja, kako bi se svjesno zateglo strune u odnosima s Haaskim sudom i Vijecem sigurnosti, i tako proizvelo novu homogenizaciju kod kuce pred navodnim novim pristiscima iz svijeta, koliko god to bila igra s riskantnim ulozima. Nedavna anketa Jutarnjeg lista pokazala je da cak 72 posto ispitanika smatra da Naletilica-Tutu treba izruciti, a 65 posto misli da ce u slucaju uvodjenja sankcija za to biti krivi Tudjman i HDZ. No, ako u ovoj stranci procjenjuju da se zbog nemogucnosti da se uspostavi suradnja s ijednom znacajnijom opozicijskom strankom, treba okrenuti krajnjoj desnici i najradikalnijim dijelovima javnosti, nesto je ipak postignuto.

Desnica je s jedva prikrivenim ushicenjem docekala najavu sankcija, o cemu mozda najbolje govore naslovi u prorezimskom tisku ("Sankcije, pa sto onda?"), ili izjave tipa Ivana Gabelice da treba suspendirati Ustavni zakon o suradnji s haaskim Trbunalom, jer on pretvara Hrvatsku u "koloniju tudjih interesa". Ne treba ni spominjati da su se najnovijem razvoju dogadjaja posebno poradovali potencijalni haaski optuzenici, kao Tomislav Mercep, koji je mogucnost uvodjenja sankcija prokomentirao tako da za pravednu stvar treba nesto i zrtvovati. Ali, valjda je i HDZ-u jasno da se osloncem samo na ostrascene nacionalne fundamentaliste ne moze ici na izbore i zato se sitnim lukavstvima zeli privuci i dio opozicijskih biraca. Glasnogovornik vladajucih Ivica Ropus izjavio da su stavovi glavnih opozicijskih stranaka vrlo bliski stavovima HDZ-a i da vladajuca stranka moze samo pozdraviti zrelost koju je ovom prilikom pokazala oporba.

Opozicija je, medjutim, opreznija nego kada se culo za mogucnost da i Tudjman bude optuzen pred Haaskim sudom - sto je gotovo unisono odbaceno - i barem zasad ne izlijece se s izjavama koje bi se mogle protumaciti kao protivljenje medjunarodnoj zajednici. Nesluzbeni lider opozicije Ivica Racan ponovio je, doduse, da se krivica Franje Tudjmana za kalvariju BiH treba razmatrati u politickim a ne krivicnim kategorijama, ali se u stavu prema mogucim sankcijama primjetno naslonio na indignaciju koja s tim u vezi postoji u javnosti. Izjavio je da bi neki u HDZ-u radije "izrucili Hrvatsku nego Naletilica-Tutu", a na spekulacije da se Naletilicevo izrucenje izbjegava kako bi se izbjegla oposnost da on u Haagu svjedoci protiv Tudjmana, lukavo je protestirao da je "ludost" dovoditi "Tutu u bilo kakav odnos s predsjednikom Tudjmanom."

Nije iskljuceno da u opoziciji imaju i uvid u neke diplomatske indiskrecije, o kojima se pise u posljednje vrijeme, iz kojih proizlazi da se u vrhovima svjetske politike upravo intenzivno radi na slamanju otpora Zagreba oko Naletilicevog izrucenja. Navodno tu diplomatsku akciju vodi Robert Gelbart, koji preko hrvatskog veleposlanika u Washingrtonu nastoji ishoditi Naletilicevo izrucenje u roku dva tjedna koliko su, tvrdi se, SAD dale rok Zagrebu da izgladi spor s Haaskim sudom. Doduse, Gelbard je stupio u akciju prije prijave McDonald, sto sugerira da ona dosad nije dala ploda, no navodno se nastoji slomiti protivljenje Zagreba na nacin kako je bilo prilikom izrucenja desetorice bh-Hrvata, kada je takodjer izgledalo da od toga nece biti nista a onda je do izrucenja u posljednji trenutak ipak doslo.

Zanimljivo je da ove indiskrecije objavljuje i provladin Vecernji list, sto mozda ima okus pripremanja javnosti za obrat u tvrdom odbijanju Naletilicevog izrucenja. Ova novina cak citira sarkastican komentar Richarda Holbrookea, koji je navodno rekao "A otkad vi Hrvati drzite svoje heroje u zatvoru", aludirajuci na to da se i u Zagrebu dobro zna da je rijec o besprizornom kriminalcu i da se njegovo izrucenje ne moze unedogled odbijati.

MARINKO CULIC