DRAGOVOLJACKE UDRUGE i IZBORI

AIM, ZAGREB, 9.8.1999. Podatak je svakako za Ginisovu knjigu rekorda: danas u Hrvatskoj djeluje cak 26 tisuca dragovoljackih udruga, odnosno veteranskih sredisnjica, njihovih lokalnih i regionalnih podruznica i saveza! Paradoks je svoje vrste da je nakon rata osnovano vise udruga no sto je sam rat odnio ljudskih zrtava. Nominalna zadac ovih udruga - skrb za ratne veterane - sve vise, medjutim, prelazi u drugi plan. Gotovo sa svih strana dnevne novine donose izvjestaje iz kojih se jasno vidi kako hrvatski dragovoljci sve vise podsjecaju na bivsi SUBNOR, a u mnogim ga pitanjima, cini se, i ozbiljno nadmasuju. Dragovoljci zele biti savjest drustva; oni se hoce aktivno baviti politikom, ukazivati na neprijatelje drzave i odredjivati tko sto moze a tko sto ne smije. Politika, privreda, privatizacija, odluke Ustavnog suda, granicna pitanja, estetika, kultura, umjetnost - sve to postaje podrucjem u kojemu hrvatski dragovoljci zele imati zadnju rijec. Cini se ipak da dragovoljci u zadnje vrijeme najvise hvataju zamah za predstojece parlamentarne izbore, koji bi trebali biti odrzani koncem ove godine.

Nekoliko gotovo drasticnih, nedavnih primjera, dovoljno jasno govore o cemu je rijec. U Dubrovniku su, tako, predstavnici dragovoljacke organizacije Udruzenje hrvatskih veterana Domovinskog rata, ovih dana zatrazili zabranu prikazivanja filma Dubrovacki suton, u kojemu je, po njihovu misljenju, prikazana "pogresna" slika obrane grada 1991. godine. Premda je producent filma Stjepan Tudjman, mladji sin predsjednika Republike, dr Franje Tudjmana, dragovoljce to nije omelo da najave cak i sudsku tuzbu protiv njega i rezisera filma, do jucer neupitnog patriota, Zeljka Senecica. "Filmom se namjerava zadati konacni udarac dubrovackim braniteljima i zacepiti im usta" izjavio je jedan dragovoljac, osudivsi Ministarstvo kulture i Ministarstvo branitelja zasto su uopce dozvolili prikazivanje filma. "Film je uvreda za sve nas. Kad je sramotna premijera zavrsila, zacule su se ovacije sto me jos vise pogodilo", prokomentirao je dubrovacku premijeru Ante Kalina, predsjednik ove udruge u Dubrovniku. "Takvu bitku na Srdju ne bi rezirao ni cetnicki vojvoda Bozidar Vucurevic",
rekao je Kalina, a na racun autora mogla se cuti i optuzba za jugonostalgiju, jos uvijek vrlo teska u Hrvatskoj. Zoran Bosnjak, dragovoljac koji je 1991. godinu proveo na Srdju, izjavio je da se film mora zaustaviti. Tako rezolutne ocjene u Hrvatskoj su se, iz usta ratnih veterana - doduse, tada je to jos bio stari Subnor - zadnji puta cule 1990. godine, prilikom projekcije filma Zivot sa stricem Ivana Aralice, onda disidenta a danas Tudjmanovog kucnog Krleze. Ista je udruga zestoko prosvjedovala i protiv otvaranja granicnog prijelaza prema BiH na Ivanjici, uz primjedbu da ce se, nastavi li se ista politika, dubrovacki dragovoljci ispricati Srbima iz Hercegovine, jer su im za vrijeme rata onemogucili godisnje odmore.

U Podravskoj Slatini, na sjeveru Hrvatske, dragovoljci iz poduzeca Duhan zaprijetili su oruzanom pobunom ako se to poduzece ugasi. Na krajnjem istoku Hrvatske, Tomislav Mercep izrazio je, prilikom zadnje posjete Vukovaru, nadu da ce njegova Hrvatska pucka stranka odredjivati tko je tko u tom gradu - luciti, dakle, dobro od zla - i u Hrvatskoj donositi zakone. "Ovdje sam rodjen prije 47 godina", rekao je Mercep, "ovdje sam nekad davno osnovao HDZ. Evo mene 1999. da svima porucim da napokon zelimo zavrsiti posao koji smo davno poceli..." Poruka je, naravno, bila dovoljno jasna. Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih branitelja, Zvonimir Trusic, u lipnju je pokrenuo inicijativu za sudjenje hrvatskim partizanima koji su, po njegovu misljenju, odgovorni za stradanja domobrana i ustasa na Bleiburgu, na jami Jazovci tzv. Kriznom putu. Ovih je dana, s pripadnicima dvadesetak drugih udruga, Trusic osnovao i Odbor za hrvatsku istinu i pravdu, ciji je prvi posao bio sakupljanje potpisa protiv pristupanja hrvatske Paktu o stabilnosti. Odbor je, navodno, sakupio preko 100 tisuca potpisa. Premda su na press konferenciji najavili da ce potpis na pakt smatrati veleizdajom, nakon Tudjmanova povijesnog "Da" ipak nisu reagirali.

U Splitu, dragovoljacke su se udruge - njih dvadesetak - pobunile protiv deloziranja njihovih pripadnika iz stanova koji su, po odluci Ustavnog suda, trebali biti vraceni njihovim stvarnim vlasnicima. Tajnik zupanijske organizacije Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata, Luka Podrug, otvoreno je najavio da njegova organizacija nece postovati odluke Ustavnog suda, budu li u suprotnosti s njihovim interesima. Prema Podrugu, ta organizacija nece dopustiti "deloziranje niti jednog branitelja kojemu stan bude oduzet na osnovu odluke Ustavnog suda". Nedavno je i gradski odbor Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata iz Belog Manastira podnio kaznenu prijavu protiv Sime Stupara, prvoga covjeka ovoga grada zbog "osnovane sumnje da je pocinio kaznjiva djela prekoracenja ovlasti i zloporabe polozaja." Stupar je, navodno, samovoljno dodjeljivao stanove u gradskom vlasnistvu, cime je "ostetio stradalnike Domovinskog rata i grad Beli Manastir." U prijavi se isticu zahtjevi da se protiv njega pokrene kazneni postupak, nelegalni akti stave van snage a pocinitelj osudi krivim i kazni po zakonu.

Slucaj Stupar vrlo neugodno podsjeca na proslogodisnji atak Udruzenja hrvatskih veterana Domovinskog rata na vladajucu nehadezeovsku koaliciju koja je uspjesno obnasala vlast u Dugoj Resi. U ekspresnom roku, primjenom mrkve i batine, veterani iz tog gradica naprosto su pomeli krhki savez predstavnika oporbenih stranaka. Njihov je vodja izjavio tada da ce, budu li im zakoni pretijesan okvir, oni iz tog okvira izaci ali ce svoje ciljeve ostvariti. Istu je tvrdnju, kako se zakona ne treba drzati kao pijan plota, vise puta izrekao i vec spomenuti Tomislav Mercep. Ono sto se dogodilo prije dva mjeseca u Rijeci, svjedoci da Mercep u tom misljenju nije usamljen. Javna poruka dr Borisa Kandarea, dopredsjednika Hrvatske stranke prava, rijeckom gradonacelniku Slavku Linicu - koji se zamjerio pripadnicima njegova HOS-a, prema kojoj prvom covjeku Rijeke nece biti mjesta "ni u gradu ni u Zupaniji", kada jedinice HOS-a budu "slijedeci puta dolazile u Rijeku i to u vecem broju nego sto su dosle u nedjelju", doista nema veze sa zakonom: ona predstavlja otvorenu prijetnju i poziv na linc. Iako je, medjutim, bila rijec o ocitoj prijetnji po fizicki integritet jednog gradjanina Hrvatske, usto i gradonacelnika treceg po velicini grada u drzavi, na sto je istoga trenutka trebala reagirati sudska vlast, bilo je vise nego evidentno da nadlezna tijela ne samo da nisu reagirala vec se i dio oporbenih stranaka, krajnje zastrasenih demonstracijom moci hosovskih crnokosuljasa, priklonio onima koji su tvrdili da je rijecki gradonacelnik zapravo - uvrijedio dragovoljce.

Iza svih ovih "incidenata" krije se, medjutim, sustav. Udruge dragovoljaca odreda su vezane na drzavni budzet, od kojega jedino i zive, pa je jasno da ni Tomislav Mercep ni drugi lideri dragovoljackih udruga zapravo ne proizvode ekscese, vec - po svemu sudeci - obavljaju zadatak za svoga narucitelja, vladajucu hrvatsku stranku, Hrvatsku demokratsku zajedincu kojoj u zadnje vrijeme ne cvjetaju ruze. U tom smislu, dragovoljci zapravo trebaju stvoriti uzarenu atmosferu u kojoj ce se na tapeti ponovno naci neprijatelji drzave - opozicija i malobrojni hrvatski Srbi - jer je to ambijent u kojemu HDZ, kao samoproklamirani zastitnik mlade drzave, ima najvise izgleda. "Dragovoljacke udruge provode zapravo snaznu kampanju dodatne militarizacije hrvatskoga drustva" rekao je u razgovoru za Feral Dobroslav Paraga, ciji HOS vlast uporno odbija registrirati vec cetiri godine, iz cega je, smatra lider HSP 1861., jasno vidljivo da vlast odobrava registraciju iskljucivo prohadezeovskih veteranskih udruga. "U neku ruku, povijest nam se, obzirom na bivsi sustav, ponavlja kao farsa. Ranije smo imali SUBNOR, a sada je, od strane HDZ-a, stvoren jedan pandan toj organizaciji. Cilj novoga Subnora je nastavak i odrzavanje hadezeove strahovlade u ovoj zemlji. Sve se takve udruge registriraju uz obvezatnu suglasnost Ministarstva obrane, a zive na drzavnom proracunu. Djuro Decak, Branko Borkovic ili Tomislav Mercep sluze u svrhu ocuvanja hadezeove vlasti a sve sto nije pod tom kapom, zabranjuje se" rekao je Paraga. U ostvarenju te misije ove udruge, drzi Paraga, nece birati sredstva jer im o poslusnosti ovisi egzistencija. "One mogu biti jako upotrebljive, posto su na platnom spisku rezima, i vrlo, vrlo opasne. Dovoljno je da im netko samo priprijeti zatvaranjem slavina, prestankom dotoka novca, i one prestaju postojati. Samim tim obavezane su dakle na bezuvjetnu poslusnost. Ako bi se kao konkretni zadatak ukazala, primjerice, eliminacija gradonacelnika treceg po velicini grada u zemlji, Rijeke, onda bi oni to i izveli. Moram reci da to vise nije antidemokratsko ponasanje. To je ponasanje razbojnicko!" tvrdi, s ogorcenjem, Paraga. O neovisnosti ovih organizacija ne dvoji ni Ante Prkacin, predsjednik Zajednice udruga dragovoljaca HOS-a, koji je u razgovoru za isti list rekao da, u osnovi, postoje tek dvije udruge dragovoljaca koje nisu sateliti vladajuce stranke: njegova i ona koju predvodi general Bozo Budimir. "Sve druge, ukljucujuci tu Mercepa, Decaka i Liovica, produzena su ruka HDZ-a." Materijalne povlastice dovoljan su mamac za provodjenje takve politike. Prije zadnje revizije status invalida steklo je u Hrvatskoj cak 16 135 osoba, a pravo na nj polagalo je cak trideset tisuca ljudi. Povlastice za uvoz automobila dobila je prava mala vojska od 50-ak tisuca ljudi, kojima je podijeljeno i vise od deset tisuca cinova. Ne treba ni spominjati da brojni vojni invalidi imaju mirovine od cetiri do pet tisuca njemackih maraka.

Dragovoljci su, dakle, zapoceli predizborni juris. On bi, sudeci prema uvertiri, mogao nadmasiti sve do sad vidjene. Dobro obavijesteni hrvatski tjednik Nacional objavio je nedavno da su u vrhu HDZ-a dvije grupe usle u najtjecanje za ovladavanje tim, nezanemarivim predizbornim potencijalom. Prema njihovim izvorima, Vladimir Seks nacinio je pogodbu s Tomislavom Mercepom, pri cemu bi dragovoljci pod Mercepovom kontrolom podrzavali Seksa; dok su skoro sve druge dragovoljacke udruge pod kontrolom skoro svemocnog dr Ivica Pasalica. Populacija od skoro pola milijuna ljudi nalazi se, dakle, pod kontrolom hadezeove desnice - je li rijec o Seksu ili Pasalicu, gotovo je svejedno. Dok se udruge bave visokom politikom, stvarnim ratnim dobrovoljcima ne cvjetaju ruze. Dosada ih je vise od 90 izvrsilo samoubojstvo, no to, izuzev deklarativno, skoro nikoga i ne zanima. Odredjivanje kriterija estetsko-politicke korektnosti u kinematografiji, ocito je mnogo zanimljiviji posao.

BORIS RASETA