PAKT ZA STABILNOST JUGOISTOCNE EVROPE

NEKA IGRE POCNU

AIM, Sarajevo, 28.07.99. Ko ce s kim u avion, gdje ko spava i sta zeli za desert - vec je poznato. Do detalja se razradjuju dolasci, susreti, boravci i odlasci drzavnika preko sezdeset zemalja svijeta koji ce se zadnjih dana jula obresti u Sarajevu na prvom samitu Pakta za stabilnost jugoistocne Evrope. Sve vrvi od bombasticnih informacija tipa "Bugari na Jahorini, Britanci u ambasadi", "Zetra cvijecem otvorila vtara", "1.500 akreditiranih novinaria", a Sarajevom vlada iscekujuca i praznicna atmosfera kao da se radi o novoj Olimpijadi u ovom gradu ili svjetskom showuu koji ce nas obilato zabavljati. Sta Pakt o stabilnosti uistinu znaci za ovaj dio Evrope, odnosno kakva ce pravila zivljenja (i vladavine!) na Balkanu nametnuti, malo ko govori. Cini se i - zna.

Samit postaje sjajna prilika ovdasnjim vlastima da gradjanima BiH, bar na kratko, odvuku misli od crne stvarnosti (zabranjeno je u dane Samita protestirati, demonstrirati ili iskazivati nezadovoljstvo na ulicama) a nacionalni lideri na sva usta razvlace ruzicastu pricu o "cudu koje se desava u Bosni" (A.Izetebegovic), a koje ce preko noci promjeniti nase zivote na bolje. Cudo se, eto, desava zahvaljujuci nasem vodstvu i uspjehu bh. diplomacije, (Klinotn, Jelcin, Bler ili Sreder tek su ziva potvrda desetina besmrtih velikana koje Bosna gaji), a sta ce "cudo" uraditi s zivotima gradjana desetak balkanskih drzava na koje se Pakt odnosi - nije ni bitno. Uostalom, ovdje je vise od godinu dana dobro skrivana i sustina Daytonskog sporazuma, primjerice, a i danas se na bezbroj nacina daytonski poraz nacionalistickih opcija pokusava predskazati kao ekskluzivna pobjeda stranackih lidera.

Govoreci o ideji Pakta za stabilnost svi su se grcevito drzali teze americkog predsjednika Billa Clintona kako ovaj plan znaci "novu arhitekturu balkanskih prostora", izbjegavajuci svoju obavezu da gradjanima barem pokusaju predociti put koji se planira za njihovu buducnost. Ponekom bi se omaklo prikazivanje vlastitog straha i fobija da Pakt znaci ozivljavanje bivse Jugoslavije s tim da bi Slovenci bili zamijenjeni Bugarima, Albancima i Ruminima (glasovi s zagrebackog Pantovscaka), ili pak stidljivo dobacivanje da je Pakt posljedica interesa Evropske unije i SAD da izoliraju problematicni region Balkana i potom ga pokusaju rijesavati u cjelini (nevladin sektor u BiH). Nakon toga, uobicajeno, slijedi neka "epohalna" procjena ovdasnjih vlasti, koja u sustini nista ne kazuje, ali zvusno odzvanja u usima carsije koja klima glavom: "Dovodimo se u situaciju da nam djeca sutra budu gastarbajteri u Albaniji" - navodno iziritirani Haris Silajdzic, koopredsjedavajuci Vijeca ministara.

Sustina Pakta za stabilnost, naravno, ima uporiste u Klintonovoj tezi o uspostavi nove arhitekture na Balkanu, ali tvrdnje demokratske alternative u BiH (socijaldemokrati i NVO) da ce ta arhitektura predstavljati, slicno kao i Daytonski ugovor uostalom, konacni dogovor svjetskih sila o globalnom rjesavanju konfliktnog Balkana, a ne izraz volje bilo kojeg ovdasnjeg establismenta - vise su no ispravne. Tek nakon sto se tamni dio Evrope ogradi i stavi pod punu kontrolu medjunarodne zajednice stvorit ce se preduvjeti za njegovu demokratizaciju i ukljucivanje u evropske tokove, sto, sudeci po (ne)implementaciji ranijih sporazuma za ovaj dio svijeta, moze znaciti izoliranost i svojevrsni protektorat nad jugoistocnom Evropom na dugi niz godina.

Medjunarodna kontrola regiona bazirat ce se na tri segmenta ili kako je diplomatski vec uvrijezeno reci -tri stola Pakta o stabilnosti. Prvi se odnosi na vojna pitanja i sigurnost regiona, a odvijat ce se pod patronatom NATA sto automatski znaci i snazni americki utjecaj u toj oblasti. Drugi stol ce se baviti ekonomskom rekonstrukcijom regiona i sacinjavanjem uvjeta za eventualno buduce prikljucenje ekonomskim tokovima zapada, a kao nositelji ovog projekta najcesce se pominju Svjetska banka i srodne medjunarodne institucije, dok ce Evropska Unija imati pod svojom ingerencijom demokratizaciju regiona i ljudska prava kao treci stol koji bi trebao uskladiti nacin zivljenja i vladavinu na Balkanu sa demokratskim principima razvijene Evrope.

Kako gradjani dozivljavaju Pakt o stabilnosti najbolje oslikava izjava sarajevskog takstiste, dakle dijela populacije koji svugdje u svijetu predstavljaju najbolji parametar raspolozenja javnosti: "Otvorice oni nama vrata Evrope. Ali, ce prije toga dovesti svoja pravila igre i udarati ove nase po usima dok ne pristanu da za finansijsku pomoc rade kako im se naredi. Nece vise biti postedjenih, ili bar ne bi trebalo biti. Ali, sa ovim nasima nikad se ne zna". Upravo zbog tih "nasih" s kojima je sve razumno neizvjesno i tesko izvodljivo (svjedoce o tome Daytonski, Washingtonski i drugi sporazumi) ovih se dana uveliko pregovara o uspostavi i cetvrtog stola Pakta o stabilnosti koji bi artikulirao interese demokratske alternative zemalja na koje se Pakt odnosi. Ideja je nastala u Tuzli na proslomjesecnom Forumu demokratske
alternative gdje je ucesce uzelo na desetine predstavnika opozicijskih stranaka i NVO iz regiona (najvise iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije), a snazno je potpomognuta na nedavnom sastanku socijaldemokratskih stranaka Evrope u Becu. To prije sto gro politicke alternative nacionalizmu u jugoisticnoj Evropi ima predznak socijaldemokracije, a od petnaest drzavnika razvijene Enrope koji dolaze na sarajevski Samit njih trinaest tu funkciju obnasa kao kadidati njihovih socijaldemokratskih stranaka na vlasti. Osnovno uporiste za formiranje cetvrtog stola Pakta o stabilnosti alternativa nalazi u dokazanoj cinjenici da retrogradni i za rat (su)odgovorni establismenti ovdasnjih drzava ne mogu implementirati nikakav sporazum koji negira njihove vladajuce projekte teritorijalizacije nacije i totalitarnih jednopartijskih sistema.

Uostalom, kako ocekivati da Pakt o stabilnosti rezultira "novom arhitekturom regije" na makro planu zvanom jugoistok Evrope, ako dio najodgovornih za njegovu buducu sprovedbu to nije mogao uraditi na mikro planu zvanom postdaytonska Bosna i Hercegovina. Samit u Sarajevu predstavlja pocetak nove povjesti Balkana, ali je neminovnost da demokratska, trzisna i sigurnosna pravila koja se ovdje uvode u igru pronadju i nove snage koje ce ih znati primjeniti. U protivnom dva dana sarajevske parade pamtit ce se po cvijetnim tepisima, obustavi saobracaja, iznajmljenim stanovima i automobilima, popravljenim rupama na ulicama i nadlijetanju stotine aviona i helikoptera. Prava olipijada!

Ivana DRAZENOVIC (AIM Sarajevo)

ANTERFILE (1)

Do dana pisanja ovog teksta svoj dolazak u Sarajevo najavile su 62 drzavne delegacije. Medju njima iz Albanije dolaze predsjednik Rexep Meidan, premijer Pandeli Majko i ministar Paskal Milo; iz Bugarske predsjednik Petar Stojanov i ministrica Nadezda Mihajlova; iz Hrvatske predsjednik Franjo Tudjman, premijer Zlatko Matesa, ministar VP Mate Granic; iz Finske predsjednik Martty Ahtisaari (predsjedava Samitom), premijer Paavo Lipponen, ministar Tarija Halonen; iz Njemacke savezni kacelar Gerhard Schroeder i savjetnik za VP Michael Steiner; iz Grcke premijer Constantinos Simitis, ministar George Papandreou; iz Madjarske premijer Viktor Orban, ministar Atilla Chikan; iz Irske premijer Bertie Ahern; iz Italije premijer Massimo D Alema, ministar Lamberto Dini; Iz Luksemburga premijer Jean Claude Juncker; iz Holandije premijer Willem Kok; iz Norveske premijer Kjell Magne Bondevik; iz Portugala premijer Antonio Guterres, ministar Jaime Gama; iz Ruminije predsjednik Emil Konctantinescu, ministar Andrei Gabrriel Plesu; iz Spanjolske premijer Jose Maria Aznar, iz Svedske premijer Gjoran Persson; iz Turske predsjednik Suleyman Demirel, ministar Ismail Cem; iz V.Britanije premijer Tony Blair, ministar VP Robin Cook; iz Japana drzavni sekretar Nabutaka Machimura; iz Estonije predsjednik Lennard Merri, ministar Toomas Hendrik Ilves; iz Latvije predsjednica Vaira Vike-Freiberga; iz Litvanije predsjednik Valdas Adamkus; iz Moldavije predsjednik Petru Lucischi, ministar Nikolae Tabacaru; iz Slovacke predsjednik Rudolf Shuster, ministar Eduard Kikan; iz Ukrajine ministar Borys Tarasyuk; iz Crne Gore (status posmatraca) predsjednik Milo Djukanovic, ministar Branko Perovic; iz Evropskog Vijeca predsjedavajuci Komiteta ministara Haldor Asgrimsson; iz OSCE predsjedavajuci Knut Vollebaek; iz NATO generalni tajnik Javier Solana i komandant za Evropu Wesley K.Clark; iz MMF menager Michael Camdessus; iz Svjetske banke predsjednik James Wolfennsohn; iz Evropske investicijske banke predsjednik Sir Brian Unwin; iz Evropske banke za obnovu i razvoj dopredsjednik Charles Frank; iz Crnomorske ekonomske zajednice generalni tajnik Vassil Ivanov Baytchev; potom reprezenti Medjunarodnog crvenog kriza, Evropske komisije.

Prema informacija Ruske ambasade u Sarajevu, predsjednik Rusije Boris Jeljcin nece doci u Sarajevo a razlog nedolaska je nepoznat. Delegaciju Rusije predvodit ce premijer Sergej Stjepasin. Americki predsjednik Bill Clinton s pratnjom medju prvima je potvrdio svoj dolazak. Inace, vecina predsjednika se nece zadrzavati ili nociti u Sarajevu. Njihov se dolazak ocekuje samo drugog dana Samita na plenarnoj sjednici dok ce drzavnici zemalja EU i predsjednici zemalja regije imati radni dio samita prvi dan, u cetvrtak 29.jula.

Delegaciju BiH na Samitu cine trojica cclanova drzavnog Predsjednistva Ante Jelavic, Alija Izetbegovic i Zivko Radisic, kopredsjedavajuci i dopredsjedavajuci Vijeca Ministara BiH (Haris Silajdzic, Svetozar Mihajlovic i Neven Tomic) ministar VP BiH Jadranko Prlic, entitetski premijeri Milorad Dodik i Edhem Bicakcic.

ANTERFILE (2)

Do sada je akreditovano blizu 2.000 novinara koji ce pratiti skup, a ocekuje se da bi do 30. jula taj broj biti veci od 3.000. Najveci problem u organizaciji bio je sarajevski aerodrom, te je rjeseno da u ekspeditivno renovinarni aerodromski prostor svakih 15 minuta slijece jedan avion, a pri odlasku ce polijetati na svakih deset minuta. Kao alternativni aerodromi osposobljeni su mostarski I tuzlanski aerodromi s kojih bi delegati u Sarajevo bili prebacivani helikopterom. Zbog aerodromskog uskog grla, dio drzavnika ce koristiti zajedno po jedan avion.

Delegacije koje ce nociti u Sarajevu smjestene su u ovdasnjim hotelima, diplomatskim rezidencijama ali i na Jahorini, u RS. Za potrebe prijevoza ucesnika Samita angazovano je 200 sarajevskih taksista, iznajmljeno jos 50 vozaca i luksuznih automobila od gradjana Sarajeva.

Kako meteorolozi najavljuju kisovito vrijeme organizatori samita su predvidjeli i dovoljan broj kisobrana koji ce po potrebi biti ustupljeni delegatima.

Samit se odrzava u sarajevskoj Zetri, a dekor za okruglim stolom za kojim ce sjediti stotinu delegata je cvjetni aranzman u obliku zastave Evrope u koji je ugradjeno 8.000 blavih, bjelih i zutih cvijetova. Pred Zetrom se viore zastave zemalja ucesnica Samita napravljene ovih dana u privatnoj tuzlanskoj konfekcijskoj firmi. Inace, ocekuje se da se po zavrsetku samita svi drzavnici nakon kolektivnog forografiranja posade po drvo mira u kompleksu Zetra.

Za novinarski pull u Zetri je instalirana oprema koja ce omogucavati hiljadi istovremenih telefonskih poziva i hiljadu istovremenih ukljucenja mobitela, te 128 modemskih prikljucaka, 100 racunara ali i dodatni prikljuci za racunare koje ce novinari donijeti sa sobom. Ekskluzivno pravo prijenosa Samita dobila je TV BiH koja besplatno ustupa signal svim zainteresiranim TV stanicama u regiji.

ANTERFILE (3)

Od najavljenih bilateralnih sastanaka, koji ce se svi odvijati u Zetri izmedju 9:30 i 11:30 drugog dana Samita, za sada su potvrdjeni susreti SAD - BiH, Turska - BiH, Japan - BiH i Medjunarodni komitet crvenog kriza - BiH.

Cijena odrzavanja Samita s kojom se danas operira je oko 3 milona ekija (6 miliona maraka), s tim da je EU pristala obezbijediti 1,25 milona dolara. Sama zvanicna odluka o odrzavanju samita kasnila je upravo zbog nesuglasica oko financira skupa, s obzirom da je EU trazila od bogatijih zemalja (SAD, Kanada, Japan) izvan EU da takodjer ucestvuju u financiranju. Pare ce biti operativne tek nakon Samita, sto je izazvalo nezadovoljstvo bosnaskihh vlasti s obzirom da moraju iz budzeta Federacije i Kantona Sarajevo obezbjediti sredstva za organizaciju pa ih tek naknadno refundirati. Po nekim tvrdnjama EU nije pristala dati pare unaprijed zbog dosadasnjeg loseg iskustva sa financijskom potporom u BiH.

ANTERFILE (4)

Mada vlasti u Sarajevu tvrde da je posao sigurnosti i besprijekornog obezbjedjivanja Samita njihova briga, javno je receno da ce najvazniji posao obavljati SFOR i IPTF u suradnji s domacom policijom, a nezvanicno se govori i o stotine FBI-ovaca koji su vec stigli u Sarajevo. Ipak, zahvaljujuci samitu po prvi put nakon Daytona, policije dva bh entiteta su udruzene u zajednickom zadatku, te postoji mogucnost nastavka suradnje entitetskih MUP-ova, to prije sto je zajednicka policija jedan od uvjeta primitka BiH u Vijece Evrope.