ZAPADNI ULAZ U SARAJEVO

AUTOPUT "KUPUJE " ZEMLJU SRPSKU

AIM, Sarajevo, 27.07.1999. Uci i izaci kolima iz Sarajeva na tzv. zapadni ulaz (put ka Mostaru i moru, posebno u dane vikenda predstavlja, zbog guzve, pravo umijece. Zbog toga se vec dugo vremena pokusava realizovati projekat izgradnje autoputa. Uz svu nemalu cijenu njegovog kostanja, "ceh" ce platiti starosjedoci, i to ne prvi put u posljednjih pedeset godina - kad god se nesto veliko radilo, "mali" su morali "prodavati" drzavi zemljiste i kuce. Tako je bilo i svojevremeno kad je gradjena tramvajska pruga za Ilidzu - nemali broj Hrvata i Srba od novaca dobijenih za "rodnu grudu" svoj komad zemlje pronasao je tek u dalekoj Australiji. Jedino dobro ispostavilo se proteklih godina kada su bili u prilici da rodjacima posalju garantna pisma kao mogucnsost dobijanja useljenicke vize. Koje ce posljedice za stare ilidzanske porodice imati zapadni ulaz?

Nedjo Popovac, aktivista Demokratske inicijative sarajevskih Srba na Ilidzi kaze da je sadasnja trasa autoputa mogla da ide starom trasom uskotracne pruge i daleko bi bila jeftinija. Ovako, oduzima se najkvalitetnija poljoprivredna zemlja i rusi oko 80 privatnih kuca. To sve poskupljuje izgradnju i dodatno pospjesuje trajni odlazak Srba sa Ilidze. "Nismo protiv velikih drzavnih projekata ako se procedura prije izgradnje obavi na legalan i demokratski nacin, kao sto je javna rasprava, upoznavanje gradjana sa projektom i obavezno odrzavanje opcinske i kantonalne skupstine koje donesu obavezujuce odluke. Nakon rata ova vlast je pozurila da na brzinu sprovede neke svoje namjere, a najsvjeziji primjer je izgradnja puta od Reljeva do Dobrosevica, gdje su masine bez najave usle u privatnu imovinu i pocele rusiti ograde i vocnjake za buducu saobracajnicu. Od tada do danas 19 vlasnika, Srba i Hrvata, za svoju zemlju i kuce jos nisu uspjeli naplatili naknadu od drzave. Jedino imaju obecanje Rasima Gacanovica, gradonacelnika Sarajeva, da ce naknada biti "pravicna i po zakonu", kazao nam je Dusan Sehovac, direktor DISS-ovog Biroa za ljudska prava. "Nas generalni stav u Udruzenju jeste da se postuju zakoni zemlje u kojoj zivimo i da licne interese podredimo interesima zajednice", kaze Sehovac. No, on dalje veli da je i najnovija javna rasprava o Regulacionom planu ilidzanskog naselja Luzani, nista drugo do farsa jer je sve odluceno na najvisim nivoima vlasti, a ostalo je formalna procedura zbog javnosti.

"Ovim planom Luzana predvidjena je izgradnja dzamije u centru naselja u kojem je prije rata zivjelo vise od 55 odsto Srba. Takodjer, ovim planom se rusi 30 kuca i to su sve kuce sarajevskih Srba. Istovremeno, Srbi su, zbog ukupne atmosfere, prodali i svoje privatne poslovne prostore. Mi nismo protiv izgradnje dzamija, ali pitamo se zasto bas tu. Ako se vec gradi dzamija, mi predlazemo da se istovremeno grade i pravoslavna i katolicka crkva i sinagoga. Ovakvim ponasanjem vlasti sprecava se i povratak Srba u ovo naselje. Dakle, radi se o opstrukciji federalne vlasti, istoj kakvu cini vlast u Republici Srpskoj. Potpuno isto se ponasaju. Nece se vratiti prognani Bosnjaci na svoje ako Srbi , primjera radi, u Konjevic polju na temeljima porusene dzamije izgrade crkvu, iliti u Bradini Bosnjaci naprave dzamiju. O povratku svih na svoje aktuelene vlasti se samo deklarativno izjasnjavaju dok se na terenu desava nesto sasvim drugo", kaze Sehovac. On pominje jos jednu cinjenicu - u tim istim Luzanima predvidjeno je da se oko 120 parcela dodijeli vlasnicima bespravno podignutih kuca koje su Bosnjaci (uglavnom iz Sandzaka i istocne Bosne) u posljednjih godinu dana podigli naocigled ilidzanske i kantonalne vlaste i to u vodozastitinoj zoni. Zapravo, opcinske vlasti uveliko parcele prodaju trecim licima i po tri puta skupljoj cijeni od planirane i sve to daleko od ociju javnosti.

Inace, svi aktivisti DISS-a su razocarani ukupnim brojem ostvarenih povrataka Srba na Ilidzu u koju se od reintegracije vratilo samo 250 porodica, a isto toliko i napustilo Ilidzu. Razlog je, kako objasnjava Sehovac, sto su Srbi diskriminisani ekonomski - rijetko ko od njih radi i primorani su da prodaju svake godine komad po komad svoje zemlje kako bi prezivjeli odredjeno vrijeme. Brojnim spiskovima Srba koji su se navodno vratili, opcinske i kantonalne sluzbe za registraciju povrataka manipulisu, predstavljajuci lazno stanje medjunarodnoj zajednici. Prevara je, kaze Sehovac, cak za 20 odsto!

Vratimo se prici sa pocetka - isplata naknada za oduzetu zemlju Srba u Osijeku i Blazuju, kuda prolazi trasa novog autoputa, je pri kraju i niko se do sada nije zalio na visinu. Jedino se dugo cekalo jer drzava nije imala para. No, predstavnici DISS-a sa kojima smo razgovarali izrazavaju sumnje da ce se novim autoputom rijesiti velike saobracajne guzve na Ilidzi - svakodnevno raste broj novih automobila, a grad ce se neminovno siriti prema zapadu. Na udaru ce se naci i
kvalitetnije poljoprivredno zemljiste (o vjekovnoj toplini domaceg ognjista neumjesno je jezikom brojki govoriti) jer u kantonalnom i federalnom zavodu za urbanizam u planovima je zacrtana izgradnja autoputa od Mostara do Zenice. Radi se o
potezu od Mostarskog raskrsca do Reljeva. Istovremeno je planirana i izgradnja gradskog autoputa od Vlakova do Bacica i dalje do Pofalica. I sjeverno i juzno od ove gradske saobracajnice predvidjena je gradnja takozvane longitudinala, sto ce Sarajevsko polje od Rajlovca do Blazuja i od Mostarskog raskrsca do Stupa i Otesa ispresijecati brojnim saobracajnicama, izmedju kojih je planirana izgradnja stambenih naselja i industrijskih pogona. Hoce li ostati tu prostora za poljoprivredu, nepoznanica je. Sadasnje vlasti kriju krajnje namjere, tvrde da ce i dalje biti poljoprivredne proizvodnje, dok je ocito da je nece biti.

Istovremeno, Bakir Zaciragic, ministar prometa i komunikacija u Kantonu Sarajevo, kaze da se vode svakodnevni kontakti sa najvisim federalnim predstavnicima da sadasnja trasa autoputa Zapadnog ulaza u grad bude zavrsena prije otpocinjanja radova na autoputu od Sarajeva do Zenice. Iako je Kanton Sarajevo i njegovi prvi ljudi ambiciozno krenuo u ovaj projekat, vec nakon pola godine vidjelo se da para nema ni za trecinu planiranih radova. Od avgusta prosle godine, kada su zvanicno poceli radovi na dijelu od Energoinvestove tvornice na Stupu do Blazuja, u duzini od sest kilometara, zbog besparice i neredovnog placanja izvodjacima, ocito je kasnjenje. Naime, do maja ove godine, od cetiri predvidjena kapitalna objekta - dva mosta i dva podvoznjaka - zavrsen je samo most preko rijeke Bosne, a tek ovih dana privode se kraju radovi na mostu preko rijeke Zeljeznice i na dva podvoznjaka ispod pruge u Otesu i Osijeku. Za realizaciju ovih radova Kanton je utrosio nesto vise od 10 miliona maraka. Da bi projekat priveli kraju prvi ljudi Kantona Sarajevo uzimaju kredit na 18 godina kod njemacke firme PIEV A.G., (zasto nije banka nismo uspjeli doznati) u visini od 60 miliona maraka, uz godisnju kamatu od 4 odsto. Sa ovim parama planirano je da se zavrsi prva faza autoputa za sto bi se utrosilo jos 24 miliona maraka. Na nastavak izgradnje autoputa od Blazuja do Mostarskog raskrsca, u duzini od tri kilometra, utrosila bi se i preostala kreditna sredstva. I na ovom dijelu na udaru ce se naci opet zemlja Srba, a morat ce se ukloniti sest industrijskih pogona.

I na kraju, pored silnih objekata koji cine prepreke, tu je i zemlje cuvenog Ramiza Delalica Cele. Prema pouzdanim izvorima koji su zeljeli ostati anonimni, i njegov posjed je uticao na kasnjenje radova. O cemu se radi? Naime, odmah nakon rata Celo je kupio vise od 20 dunuma zemlje od ilidzanskih Srba u selu Osijek po, naravno, veoma povoljnoj cijeni i ubrzo poceo graditi svoj hotel odmah pored izvora ilidzanskog kiseljaka, dobro prodavane mineralne vode. Kad su radnici GP Put trebali proci masinama preko Celine zemlje, ovaj je to - stopirao! Zauzvrat je trazio, kako nam je nas izvor potvrdio, naknadu nekoliko puta vecu nego sto je Kanton placao i jos "nesto pride" ( a koliko je to vise od cijene za koju je kupio zemlju, to samo on zna). To je, kazuje nas izvor, uvrijedilo jednog od kantonalnih celnika koji se zarekao da za njegovog mandata zapadnog ulaza u grad mora posto-poto biti. Da li se radilo samo o sticaju okolnosti nas izvor ne zna, tek - desilo se to sto se desilo. Celo, ratni komandant, je pritvoren, a radovi su nastavljeni tamo gdje su stali! Dok Celo ceka pravosnaznost presude (u medjuvremenu je pusten iz pritvora), radnici "provlace" trasu. Koliko je on obestecen, nismo saznali, a Srbi svoje znaju i ne kriju ni cijenu, ali ni cinjenicu da nema pogadjanja kad se nadju "na trasi".

U skoroj buducnosti na prostoru zapadno od grada predstoji intenzivna izgradnja saobracajnica i sirenje grada, a samim tim i oduzimanje privatnog zemljista. Ono se kupuje uveliko i vlasnici se mijenjaju preko noci, najvise u Osijeku i Blazuju. Tako je Jonuz Ikic, biznismen, od nekoliko Srba vec kupio vise desetina dunuma zemlje na kojoj se nalazi izvor ilidzanskog kiseljaka i uveliko gradi fabriku za flasiranje.

Zijad KARSIC (AIM Sarajevo)