GRANICNI PRELAZI U BiH

STOP ZA KRIMINALCE

AIM, Sarajevo, 23.07.1999. Bosna i Hercegovina je vec vise od sedam godina medjunarodno priznata, ali ona jos ne kontrolise svoje drzavne granice. Ma koliko to izgledalo cudno, 1.463 km, koliko iznosi drzavna granica BiH, prakticno ne stiti niko. Takav slucaj nije niti u jednoj drugoj drzavi, a nadati se da uskoro nece biti ni u BiH. Naime, prvog oktobra ove godine pocet ce funkcionirati granicna sluzba koju ce u prvo vrijeme sacinjavati 1100 policajaca iz Federacije i Republike Srpske, medju kojima ce biti predstavnici sva tri naroda, Srba, Hrvata i Bosnjaka.

Vec dugo se u Federaciji BiH upozorava na nekontrolisanost granica i teske posljedice za bezbjednost zemlje i njenu ekonomiju, koje iz toga proisticu. Zbog nepostojanja granicne sluzbe BiH je postala "El Dorado" za teroriste, kriminalce, prostituke, apartide I kojekave "protuhe". Na ovaj problem ne gledaju podjednako svi u BiH - Bosnjaci su najzainteresovaniji, a Hrvati i posebno Srbi gotovo nikako No i ovdje presudnu ulogu ima medjunarodni faktor - Ured Visokog predstavnika, OSCE, UN, IPTF. .. koji su u svoje prioritete stavio i formiranje granicne sluzbe. Najvise se time bavila dosadasnja sefica UN misije u BiH, Elizabeth Rehn, a na tome ce nastaviti raditi i njen nasljednik Jacques Kline. "Granicna sluzba radice uobicajene poslove iz svoje nadleznosti -. Kontrolirat ce granicne prelaze, provjeravati dokumenta, saradjivati sa carinskim sluzbama i tako dalje. Onima koji dobronamjerno ulaze u BiH nece se praviti nikave smetnje, ali oni ce biti siguran stop za kriminalce", izjavila je Rehnova nedavno. Po njenim rijecima, BiH mora imati vezu sa Interpolom i Europolom, kao i sa policijama drugih zemalja i ne smije biti geto za sumnjive osobe - razni krijumcari i dileri drogom pri ulasku u BiH, morace kao i prilikom ulaska u druge zemlje, proci kroz uobicajenu kontrolu. Na taj nacin BiH bi morala prestati biti tranzitno podrucje za svjetske kriminalce, ili barem to biti u manjem obimu nego se vjeruje da je sada slucaj.

Federalni ministar unutrasnjih poslova je nedavno u jednom razgovoru izjavio da je u Federaciji kriminal prisutan i zbog otvorenosti drzavnih granica. Pojasnio je da "oni koji lako udju u zemlju, odmah lako i razvijaju svoje kriminalne aktivnosti", a to znaci da "policija onda ima pune ruke posla". "Da funkcionise granicna sluzba, barem dio lica sa potjernica uopste ne bi mogao uci u BiH. Kada pocne kontrola na granicnim prelazima neki ce poceti u velikom luku zaobilaziti BiH. Kriminalci pomno prate gdje i kako mogu uci, a da ne budu otkriveni", pojasnjava ministar Zilic
ne govoreci nista o mogucoj sprezi kriminalaca i vlasti i "pekonocnom" bogacenju pojedinaca. No, on dodaje da je federalna policija sasvim spremna da pomogne granicnoj sluzbi kada u oktobru pocne da djeluje.

Premda to javno ne priznaju, otvorenost granica BiH, na odredjen nacin, odgovara susjedima BiH, Jugoslaviji i Hrvatskoj - obilje roba ulazi iz ovih zemalja u BiH, bez carine ili bilo kakve druge kontrole. Stoga ce biti zanimljivo posmatrati kako ce reagovati na uspostavu granicne sluzbe u BiH. "Ako bude otpora iz Jugoslavije i Hrvatske, to nece nista promijeniti jer je jedan od vaznih zahtjeva Vijeca Evrope da drzava mora imati granicnu kontrolu, kao sto je uostralom imaju I Jugoslavija I Hrvatska", decidna je bila Rehnova.

Granicna sluzba BiH nece imati nikakve veze sa entitetima s obzirom da je to organ drzave BiH i pod direktnom je ingerencijom Vijeca ministara BiH, odnosno Ministarstva za civilna pitanja i komunikacije. U ovom ministarstvu vec su pripremljeni svi akti potrebni za inauguraciju Granicne sluzbe. Ostaje jos obaveza Parlamenta BiH da usvoji propise o njoj, tako da bi od 1. augusta ove godine prakticno sve trebalo biti pripremljeno za start Sluzbe u oktobru.

Kada pocne rad, Granicna sluzba ce imati vise od hiljadu posebno obucenih djelatnika - bice to kadar koji ce u potpunosti moci odgovoriti specificnostima svog posla. Istina, pomenuti broj policajaca nije dovoljan za pokrivanje cijele granice. Olaksavajuca okolnost je sto je dobar dio od njenih 1.463 km takozvana "zelena granica": rijecna i morska medja koja se u prvo vrijeme nece ni moci kontrolisati. Kasnije ce se broj pripadnika Sluzbe postepeno povecavati, a ocekuje se da ce se veoma brzo povecati na 3.000 ljudi, sto bi bilo optimalno.

Na Madridskoj konferenciji o implementaciji mira u BiH, krajem prosle godine, donesena je i odluka o formiranju Granicne sluzbe. Tada je, podsjecanja radi, da BiH u ovom trenutku ne moze snositi troskove takve sluzbe i da ce joj u prvo vrijeme biti potrebna pomoc. Potom je na donatorskoj konferenciji holandska Vlada zajamcila pocetna sredstva za ovu svrhu u iznosu od cetiri miliona USD, a Velika Britanija je ranije dala 80 hiljada USD. U buducnosti, to ce placati BiH, kao i svaka druga suverena drzava. Ta Sluzba ce sama sebe finansirati jer ce se njenim radom, pored ostalog, uspjesniji popunjavati drzavni budzet - roba koja prelazi granice ce se cariniti, a ubirace se i druge takse. "Tek kada profunkcionise Granicna sluzba, BiH ce biti drzava u pravom smislu te rijeci. Uvesce se potreban red i zakonitost na granici, a to ce se, sasvim sam siguran, pozitivno odraziti na bezbjednost u oba entiteta", kaze ministar Zilic.

Medjunarodna zajednica u saradnji sa Vijecem ministara BiH opredijelila se za efikasno policijsko osiguranje granice. No, sta je sa vojnim cuvanjem granica i da li ce BiH uskoro dobiti i svoje karaule i granicare? Za sada se takva mogucnost ne nazire.
Mozda i zbog toga sto u BiH egzistiraju dvije, entitetske, vojske. To, medjutim ne iskljucuje mogucnost vojnog cuvanja granica - mozda jednog dana u BiH bude jedna vojska.

Djuro KOZAR (AIM Sarajevo)