HAPSENJE PRED KAMEROM

AIM Skopje, 21.07.1999

Nenajavljeni ulazak policijskih inspektora u jedno od najpoznatiji skopskih gradjevinskih preduzeca "Granit" prosle nedjelje samo je najnoviji slucaj "policijskih racija" u poznate makedonske firme. Opozicija je u najnovijoj "zeljeznoj policijskoj metli" prepoznala obracun s neistomisljenicima narocito zbog cinjenice sto su se na listi "pometenih" nasli uglavnom njeni simpatizeri ili uticajni clanovi. Najnovija policijsko- poreska akcija ima bar dvije zajednicke odlike: prvo, direktori se terete za utaju poreza i, drugo, sve se odvija uz prisustvo TV-kamera (ili su novinari negdje u blizini).

Sve je pocelo u kratovskom "Sileksu" prije nekih mjesec dana kada je policija zaplijenila neke dokumente u opstinskom sudu pri cemu su mediji ocjenili da su prekoracena zakonska ovlastenja. Inace, na celu kombinata "Sileks" nalazi se lider Socijalisticke partije Ljubisav Ivanov za kojeg su mediji u predizbornoj kampanji, bez obzira na partijsku boju, tvrdili da ima "feudalisticke manire" dozivljavajuci Kratovo kao privatno vlasnistvo. U posljednje vrijeme Ivanov se procuo susretom s predsjednikom SR Jugoslavije Slobodanom Milosevicem te su se novine jednoglasno prisjetile da je direktor "Sileksa" u vrijeme ekonomske blokade susjeda na sjeveru od strane Ujedinjenih nacija imao "privatni granicni prelaz" preko kojeg se svercovalo sve i svasta. Nesto kasnije uslijedilo je hapsenje direktora veleske tekstilne firme "Kiro Cucuk" ujedno gradonacelnika Ordana Nikolovskog i nekoliko njegovih kolega po direktorskoj fotelji. Medijski atraktivna hapsenja sprovedena su i u nekim drugim mjestima pa se obruc poceo otezati i oko metropole. Kad se sve sabere, "iza brave" se do sada nalazi 15-ak ljudi.

Ministar unutrasnjih poslova Pavle Trajanov najavljuje da je u pripremi jos oko 200 krivicnih prijava. Da li se radi samo o izigravanju poreskih obaveza ili i drugim privrednim prestupima- ministar nije rekao. Dzava je posljednjih godina blagonaklono gledala na zaobilazenje zakonskih obaveza svih vrsta, stavise u njemu direktno ucestvujuci. Naime, nije tajna da su mnoga preduzeca bliska doskorasnjoj vladajucoj partiji Socijaldemokratskom savezu znatan kapital stekla na krsenju medjunarodne blokade Savezne Republike Jugoslavije. Siva ekonomija caruje i "usitno" posto je vlast vjerovala da dopustanjem sitnog shverca zapravo shtiti socijalni mir. Kabinet Georgijevskog na pocetku mandata bez iznenadjenja primio je podatak shto su mu ga prezentirali privrednici da izmedju 30-40% ekonomskih procesa u zemlji otpada upravo na sivu ekonomiju.

Prema privrednicima, postoji nekoliko kljucnih razloga za cvjetanje sive ekonomije: potiskivanje denara iz gotovinskog platnog prometa (vjeruje se da se chak 70% poslova kompenzira u njemackim markama ili u prostoj trampi), postojanje dvojnih faktura pri carinjenju robe, nelojalna konkurencija, neplacanje poreza kao i nekvalitetna trzisna inspekcija. Koalicija za promjene odlucila je ispuniti predizborno obecanje: smjeniti sve "politicki podobne" kadrove koje je postavila prethodna vlast. Ni na jednom odgovornijem poslu nije se mogao, tvrdili su pred izbore lideri Koalicije, nalaziti neko ko nije clan vladajuce partije. Stoga, nova vlada prihvatila se ni malo lakog posla - smjene pomocnika ministara, podsekretrara, direktora javnih preduzeca.

Zahvaljujuci centralizovanom modelu uprave vlada odlucuje i o nekim lokalnim funkcionerima pa se tako cistka osjeca od vrha do dna administrativne piramide. Sadasnju opoziciju narocito bole neki rezovi koje je nova vlast preduzela u "unosnim" javnim preduzecima i drzavnim sluzbama poput telekomunikacija, elektro-privrede, carine. Posebna prica su sredstva informisanja. Mada se zaklinjala da se nece mjesati vlada je napravila ofanzivu na "Novu Makedoniju" i Makedonsku radio-televiziju postavivsi svoje ljude. Sada su na red ocito dosli direktori preduzeca kojima uprkos ekonomske krize "dobro ide".

Mnogi analiticari ne jednom su isticali da je prethodnoj vladajucoj garnituri "glave doslo" upravo to sto nije znala stati u kraj kriminalu, ni sitnom ni krupnom. Ostalo je zapamceno parlamentarno obecanje tadasnjeg premijera Branka Crvenkovskog izreceno s proljeca 1997, odmah poslije afere s piramidalnom stedionicom TAT da ce privrednom kriminalu, kako se slikovito izrazio "oktopodu", biti zadat smrtonosni udarac. I, na tome je uglavnom ostalo.

Predstavnici Evropske komisije tokom kontakata s makedonskim zvanicnicima rijetko ce propustiti priliku da podsjete da je jedan od bitnih uslova za brzi hod ka evroatlantskim integracijama suzbijanje kriminala pod okriljem vlasti. Znaci, Georgijevski i njegov tim nemaju izbora: ustrajati na borbi s kriminalom. U protivnom, otici. Sam Georgijevski kao lider VMRO-DPMNE na posljednjem partijskom kongresu ovog proljeca insistirao je da nece biti postedjen niko u partijskim redovima ko bude radio nezakonito. Novinari sada cekaju ispunjenje ovog obecanja. Na savjetovanu o organizovanom kriminalu ministar pravde Vlado Kambovski no i predstavnici Helsinskog komiteta za prava covjeka zastupali su stav da se mora voditi borba s organizovanim kriminalom; istovremeno treba ispostovati princip prezumpcije nevinosti. Mediji poneseni atrasktivnoscu teme ne smiju se zaboraviti i osuditi bilo koga prije nego sto to ucini sud - glasila je poruka.

AIM Skopje

ZELJKO BAJIC