CIJI SU SARAJEVSKI MISEVI

LOJALNA MACA OMASTILA BRKE

AIM, Sarajevo, 15.07.1999. O misevima i mackama u narodu ima vise poslovica. Najpoznatija je ona "Kad macke nema, misevi kolo vode". Glede miseva i ostalih glodara, njih u Sarajevskom kantonu ima na radost macaka, ali i firmi koje se bave deratizacijom. Sto vise miseva - masniji brci u mace, a u kasi vise para. Ali, kako ni svaka macka ne moze k'o od sale dograbiti misa, tako ni svaka firma ne moze dobiti ovaj dobro placeni posao.

Naime, vec trecu godinu za redom traje medijski rat izmedju Zavoda za zdravstvo Kantona Sarajevo i D.D. Sanitacije, na jednoj strani i pet privatnih firmi: Kristala, Ekostila, Konisa, Ekologa i Ciklona, na drugoj, a sve oko poslova dezinskekcije, dezinfekcije i sistematske deratizacije na podrucju Kantona Sarajevo. Radi se o poslovima koji su zakonom obavezni - i to godisnje najmanje jedanput kako bi se zastitilo zdravlje gradjana i sprijecile moguce zaraze i epidemije. Godisnje se za obavezne i neobavezne poslove deratizacije i dezinsekcije izdvoji oko cetiri miliona maraka, i to dobrim dijelom novca iz kase Vlade Kantona Sarajevo. Primjera radi, samo za poslove obavezne sistematske deratizacije za proslu godinu bilo je predvi|eno 790.000 maraka, od cega najveci dio troskova snosi Kanton. Za ovu godinu iznos je nesto manji, tako da je za prvu fazu sistematske deratizacije predvidjeno 237.000 maraka i isto toliko na jesen. A za poslove dezinsekcije i dezinfekcije neophodna je jos vise novca, i kako stvari stoje, za dobijanje ovih poslova borba tek predstoji.

O cemu se zapravo radi? Obicnom stanovniku Sarajeva (gradjanin ili Sarajlija su termini koji su sve manje u upotrebi kako zbog tolikih miseva i smeca koje krasi u ogromnim kolicinama i okolis Skupstine BiH, tako i zbog mnogo cega drugog) nije jasno kakvu bitku osim tamanjena miseva treba voditi. Medjutim, buduci da je u pozadini novac, veoma je vazno "zgaziti" protivnika, a najlakse je ako imas vlast iza sebe. Gdje nacionalna stranka nogom stupi, tu ni trava vise ne nice, a kamoli da mis mrda. Konkretno, iako Kristal, Ekostil, Konis, Ekolog i Ciklon u ponudi navode jeftinije cijene, posao dobiva Sanitacija, cije su usluge znatno skuplje, a direktori pomenutih firmi tvrde i nekvalitetnije. Direktori tvrde i da je cilj prvih ljudi Sanitacije i Zavoda za zdravstvo da drzavnim mjerama omoguce monopol u izvodjenju poslova, jer samo na taj nacin ce imati potpunu kontrolu nad svim privatnim privrednim i drustvenim objektima u Kantonu (a svi su obavezni da provode deratizaciju i ostalo) i tako imati neslucene mogucnosti mesetarenja i uzimanja provizija. Sve cine zaklanjajuci se iza desetina odluka i naredbi kako Zavoda za zdravstvo Kantona Sarajevo, tako i nadleznog ministarstva zdravlja, a u pomoc im "priskoci" i Sanitarna inspekcija.

Postavlja se pitanje kako to da su sada misevi drugaciji, pa ih ne mogu vise "tamaniti" firme sa dugogodisnjom tradicijom, koje su prije rata obavljale iste poslove i bile uredno registrirane. Bice da je sada samo privilegovanoj macki lakse - nikada nije u protekle tri godine u Skupstini Kantona Sarajevo podnesen izvjestaj koliko i kako se novac trosi. Direktor Kristala, Sehid Ibisevic, kaze da je vec duze vrijeme na udaru celnih ljudi Ministarstva zdravlja Kantona Sarajevo, Zavoda za zdravstvo te Sanitarne inspekcije i clanova Koordinacionog odbora za pracenje deratizacije na podrucju Kantona Sarajevo. Zato on otvoreno optuzuje Fahrudina Kulenovica, dojucerasnjeg direktora Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo i istovremeno predsjednika Koordinacionog odbora za pracenje sitematske deratizacije na podrucju Kantona, Savu Vlaskog, zamjenika ministra zdravstva Kanatona Sarajevo, te Osmana Kapetanovica, nacelnika Sanitarne inspekcije Kantona Sarajevo za "korumpiranost i zloupotrebu funkcija". Ibisevic tvrdi da Sanitacija zaredom tri godine redovno dobija poslove na bilo kojem konkursu Vlade Kantona Sarajevo, bez obzira na povoljnije ponude drugih. "Ti konkursi su farsa. Uvjeti su takvi da se drugi onemoguce. Primjera radi, Sanitaciji se obezbijede savremeni preparati za deratizaciju iz Njemacke, koje mi u trenutku konkursa ne mozemo za kratko vrijeme nabaviti, a to se izricito trazi konkursom. Perfidno se radi, kako bi se stekao utisak da je sve legalno, a javnost obmanula", kaze Ibisevic, uz napomenu da je "prava sreca da Sanitacija i Zavod za zdravstvo ostave nesto posla i drugima, pa tako u Sarajevu jos nema zaraze i masovne pojave glodara". Sreca u nesreci je da glodara nema u vecem broju, s obzirom na to da je Sarajevo cetiri godine bilo u svojevrsnom okruzenju, bez struje, vode i uslova za redovne higijenske mjere, pa su glodari imali izvrsne uslove da se mnoze. Istovremeno, cak polovina privatnih objekata u gradu (uglavnom kuce) nisu nakon rata nikad pregledani i u njima nema mamaca za glodare.

I "prozvani" dr. Kulenovic je nedavno izjavio da veliki gradovi poput Madrida, Londona muku muce sa pacovima. Tako u Madridu na jednog stanovnika dolazi pet pacova, a u Sarajevu ih je znatno manje. "Uprkos svih ovih problema, u Sarajevu nismo zabiljezili da se pacovi suncaju na obali Miljacke ili Zeljeznice, kao sto je to bio slucaj od prije dvadeset i nesto godina kada su se masovno vidjali, o cemu postoje filmski i drugi zapisi. Iako sistematska deratizacija nije obuhvatila sva planirana podrucja, poput pojedinih ratnih stambenih zona u kojim jos uvijek ima mina, pacova u vecem broju u gradu nema", tvrdi dr. Kulenovic, a o kampanji protiv pet privatnih firmi ni rijeci. Sarajevo je po njemu trenutno mirno od miseva, ali miran san nemaju zaposleni u pomenutih pet firmi. "Protivnici", odnosno vlast, odlucna je da ide do kraja, da do septembra "proguraju" zakon kojim bi se zabranilo drugim firmama da se bave poslovima sistematske deratizacije jer, kao, samo Sanitacija moze da zadovolji stroge kriterije, sto znaci da bi od septembra u igri ostala samo ona. Nemalo iznenadjenje, bolje reci tesko objasnjivi monopol ide uz najavu da ce stanovnici Sarajeva iz svog dzepa u sklopu ostalih komunalija placati i poslove sistematske deratizacije.

U me|uvremenu sve se cini kako bi se devalvirao posao ovih pet firmi. Tamo gdje oni nesto urade pojavi se inspekcija. Kao nista nije dobro, pa neka dodje Sanitacija i ponovo obavi deratizaciju! I dobije pare! "Rijec je o klasicnom reketu, jer nigdje do sada niste mogli vidjeti zapisnik nacelnika sanitarne inspekcije kako nije izvrsena kvalitetna deratizacija od bilo koje firme kojoj se osporava da radi ove poslove", kazuje Ibisevic.Ono sto posebno iznenadjuje, jeste da niko od nadleznih institucija Kantona Sarajevo nije osudio samovolju nacelnika sanitarne inspekcije Osmana Kapetanovica, koji se, tvrde "prognane" firme, "specijalizirao za pritiske i odvracanja velikih privrednih sistema da rade s njima". Istovremeno, Kapetanovic nema namjeru da samo "utamani" protivnike, vec i novinare." Bez ikakvog ustrucavanja u obracanjima za javnost, prijeti kako "imaju nacina i sredstava da se pojedini novinari ucutkaju i dovedu u red": "Mi mozemo poduzeti daleko ostrije mjere da vas naucimo pravilima igre, jer mi imamo zakon na svojoj strani i ono sto smo zacrtali, to cemo i uraditi. Zato pazite za koga pisete i protiv koga. Vase pisanje nanijelo nam je daleko vise stete nego sve ove firme koje nam smetaju i koje cemo eliminisati. Mi vise necemo birati sredstva da vas i putem suda natjeramo da postujete odluke nadleznih organa", kategorican je Osmanovic.

Predstavnicima pet firmi, razocaranim u kantonalnu vlast, kojoj su se bezuspjesno vise puta obracali (vrana vrani ociju ne vadi, sto bi rekao narod) ostalo je, kazu, da se obrate OHR i Helsinskom komitetu za ljudska prava za savjet i pomoc. Mozda to ucine i novinari, jer, ipak, nisu misevi, ma kakva ih debela, brkata vlastoljubiva macka vrebala.

Zijad KARSIC (AIM Sarajevo)