KO VRSI PRITISAK NA MEDIJE?

VLAST I MOCNICI KROTE MEDIJE!

AIM, Tuzla, 07.07.1999. Na cijelom podrucju Bosne i Hercegovine mediji i novinari, narocito nezavisni, izlozeni su razlicitim vrstama pritisaka, kao sto su prijetnje,fizicki napadi, ucjene, krivicni progoni, otpustanja sa posla. . . Najzesce vrse predstavnici politickih i finansijskih centara moci, duznosnici zloupotrebom vlasti i vladajuce stranke. Tu je i medjunarodna zajednice, koja putem donacija favorizuje odredjene medije i ne cini dovoljno da bi se negativnosti uocene u ovoj oblasti otklonile. Novinari su izlozeni i pritiscima koji dolaze od vlasnika i glavnih i odgovornih urednika, cak i od nekih svojih kolega u zbog proteziranja odredjenih politickih i finansijskih interesa uskih grupacija, kao sitnosopstvenickih interesa, konatstirano je na okruglom stolu Demokratske alternative BiH, odrzanom u Tuzli krajem juna, o temi "Ko vrsi pritisak na medije?"

S obzirom na pomenutu "dijagnostiku", ucesnici okruglog stola, u ime slobode medija, od vlasti ocekuju politicke reforme i dogradnju pravosudnog sistema, te zakona koji reguliraju status medija po evropskim standardima. Traze depenalizacija klevete i uvrede u zakonima a da se odgovornost novinara utvrdjuje na gradjanskim parnicama. Novinarima u BiH se sugeriraju da ispolje visi stupanj profesionalne solidarnosti, kao i cvrsce povezivanje novinarskih udruzenja, te intenzivniji angazman sindikata na planu zastite javne rijeci i novinara. S tim u vezi apelira se za dosljedno postivanje novinarskih kodeksa, te da se istinom i profesionalnoscu stite sopstveni dignitet, kako bi se, u krajnjem, izvukli ispod skuta vlasti. Predstavnici medjunarodne zajednice su pozvani da nastave pomagati medije u BiH, prvenstveno onih koji uva`avaju demokratske standarde i doprinose izgradnji civilnog drustva. Insistirajno je i da svi finansijski tokovi u drzavi - podrazumjevajuci i finansijsku pomoc medijima iz budzeta - budu potpuno transparentni. Ucesnici pomenutog skupa smatraju da bi neki od medija u BiH mogli odigrati kljucnu ulogu u propagiranju ciljeva Pakta o stabilnosti u jugoistocnoj Europi. Pomenut zakljucci i zahtjevi definirani su nakon dvodnevne rasprave u kojoj su ucestvovali novinari iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, te Dzejms Ferguson - predstavnik OHR-a i Diter Loren iz IMS-a.

Postavljajuci tezu da su mediji "cetvrta" vlast - nakon zakonodavne, sudske i izvrsne, koja u demokratskim drustvima funkcionira slobodno, Dzejms Ferguson je napravio kontra-paralela: "Kosovo je primjer kakva opasnost prijeti medijima kada ih rezimi potpuno kontroliraju. Na Kosovu je doslo do brutalne suspenzije alternativnog glasa".

Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini? Svi ucesnici okruglog stola su bili eksplicitni u ocjeni da je vecina medija pod stalnim - latentnom i manifestnim - uticajem rezima, od drzavnog do lokalnog nivoa. U svim segmentima provlaci se strategija vladajucih stranaka. Alternativnog glasa ima, ali su kreatori takvih poruka pod stalnim pritiskom vlasti. Jedan od uvodnicara, Pejo Gaspareviciz Mostara je ustvrdio da "postoji drasticna presija sovinistickih struktura na medije. Primjer za to je poistovjecivanje lazi i slobode medija od strane jednog visokog drzavnog cimbenika" ( Alija Izetbegovic o.a). Gasparevic je naveo i mnogo drugih primjera napada, zastrasivanja, ucjenjivanja i osudjivanja novinara u oba entiteta.

"Vlast i vladajuce stranke vrse snazan pritisak na medije. No, vlast nije jedina. Tu je i medjunarodna zajednica koja donira medije koji nisu slobodni. Ovdje dolaze ljudi koji ne razumiju sta se tu desava. Cak se moze reci da kod nas stvari idu sve losije. Dva, prakticno, najbolja novinara u BiH - Senadi, Pecanin i Avdic - su pod prijetnjom zatvora, jer ih treba "omeksati". Napad na novinare "Dana" izvrsen je 1996. godine, a prijava nikad nije azurirana. Kada treba suditi novinare, onda se primjenjuje ekspresna azurnost. Vlast je takva da ne vrijedi trositi rijeci o njenom ponasanju. Slobode medija nema, na tom planu postoje samo izuzeci. To je nekolicina hrabrih novinara. To je zbir uplasenih jedinki koje ocekuju donacije od medjunarodnih organizacija. Nema trzisne utakmice. Umjesto za citaoce, mediji se bore za donacije. Jedan od krucijalnih problema jeste u cinjenici sto je veci dio BiH prakticno okupiran. Slobode medija ima u Sarajevu, nesto malo u Banja Luci, ali u Zapadnom Mostaru nema", ustvrdio je novinar Ozren Kebo, iz Sarajeva.

Zoran Markovic iz Doboja kontrolu medija je objasnjavao opisno: "Ako hocu da vidim sta je Vlada RS ucinila pogresno, citacu nezavisne medije. Ako hocu da vidim sta lokalne vlasti grijese, onda cu uzeti Srpsko Oslobodjenje, a ako trazim nesto izmedju, onda trazim stampu iz Federacije, ali jos uvijek ne znam koju".

Sasa Pazarac iz Bijeljine smatra da u RS postoje tri vrste medija - jedne kontrolira centralna vlast i preko njih vrsi svoj uticaj, na lokalnom planu dominantan uticaj imaju radikali i SDS, a izmedju te dvije vrste medija su nezavisni. Ovi posljednji su pod strasnim pritiskom lokalnih vlasti, a kao indikator takvog odnosa Pazarac je pomenuo incidente u Radio-Dzungli, Radio-Prnjavoru Tu je i uvjetna zatvorska kazna od sest mjeseci, koju je Sud u Zvorniku izrekao novinarki Ivani Micic zbog tekstova u nezavisnim medijima.

Na skupu su se culi u primjeri presije na medije u Tuzlanskom kantonu. Jasna Subotic - glavni urednik Radio postaje "Soli" u Tuzli (medij HDZ) - smijenjena je, a postavljen je dosadasnji montazer - volonter Josip Vujnic, kao kadar HDZ. Da paradoks bude veci, Vujnic je profesor masinstva u srednjoj skoli, a postao je i "upravnik" Radija. U TV Tuzlanskog kantona je slobodno mjesto pomocnika glavnog i odgovornog urednika, ali se ocekuje kadar HDZ-a. Vlada Kantona iz budzeta finansira RTV kantona, ali - bez rebalansa - ovom mediju dodjeljuje stotine tisuca maraka vise od odobrenog i pri tom finansira Radio Hajat (SDA) i Postaju "Soli" (HDZ) iako za njih nisu planirana sredstva. Radio Hajatu je cak kupljen i stan iz budzeta.

Diter Loren (IMS) aktualnu poziciju je definirao kao "oblak otrova iznad medija", a situacija kada sudovi presudjuju uvjetne i zatvorske kazne novinarima okarakterisao kao zabrinjavajucu.

Vehid JAHIC (AIM Sarajevo)