LIJECNICKA KOMORA

LIJECNICKI REZ PO HIPOKRATOVOJ ZAKLETVI

AIM, Sarajevo, 30.06.1999. Ljekarska komora je neso so mora da bude dio svakog ljekara, dok je sindikat slobodan vid organizovanja, kao i Sabor ljekara. Komora je zakonom regulisana, a njeno konstituisanje je jedan od uvjeta za ulazak BiH u Vijec Evrope, kaze ministar zdravlja u Vladi Kantona Sarajevo, Zehra Dozdarevic, uz napomenu da su "ljekari niko i nista bez Komore". Ali, kako stvari stoje, konstituisanje Komore nije tako jednostavan "hirurski zahvat" - vec dvije osnivacke sjednice su odrzane, a da se ljekari nisu mogli sloziti. Problem su, prije svega, licnosti koje bi trebalo birati na mjesto predsjednika, dopredsjednika, te u Upravni odbor, a pojavljuje se i vec stari "nesporazum" na relaciji Klinicki centar Univerziteta u Sarajevu (milija vladajucoj stranci) i Drzavna bolnica, nekada prestizna medicinska ustanova koja je prije rata funkcionirala kao Vojna bolnica, i koju je nakon rata obnovila Vlada Grcke. Koliki je "trn u oku" aktuelne vlasti, mogu ilustrirati i rijeci pomenute ministrice koja ovako komentarise njihove stavove glede Ljekarske komore: "Sistem odlucivanja i glasanja koji traze delegati iz Drzavne bolnice Sarajevo je socijalisticki i neprihvatljiv"(!?).

Ministrica kaze kako se mora voditi racuna i o tome da u Upravnom odboru budu ljudi ciji ce ugled i znanje biti doprinos za razvijanje medicinske nauke i putokaz kako se medicina i medicinsko znanje predstavlja u svijetu. Ali, ni u drugom pokusaju delegati nisu izabrali ni clanove Upravnom odbora, ni drugih organa, kao ni svog predsjednika i potpredsjednika, ostavljajuci tako mjesto za zakljucak (ne samo onih zlobnih) kako takvih nema. Mozda je u pitanju i nesto drugo. Naime, u Statutu, koji je dobio njihovu podrsku, ugradjen je amandman po kojem se na odgovorne duznosti u Komori ne mogu birati oni koji u isto vrijeme obavljaju upravne duznosti u izvrsnim organima vlasti i u zdravstvenim organizacijama, a takvih je najmanje 20 predvidjenih.

Osim Statuta, usvojen je jos samo poslovnik o radu i to je sve za vise od cetiri sata zasjedanja. Prosli su i prijedlozi delegata Drzavne bolnice Sarajevo, Zavoda za zastitu radnika u saobracaju i Zavoda za javno zdravstvo Kantona da svi oni koji budu izabrani u organe Skupstine, ukljucujuci i predsjednika, potpredsjednika, kao i clanove Upravnog odbora, rade volonterski.

Zavod za javno zdravstvo Kantona predlozio je da Ljekarska komora ne prima nikakva sredstva iz budzeta, ni Kantonalnog ni Federalnog ministarstva zdravlja, kako bi bila samostalna. Ovom prijedlogu se suprotstavio prim. dr. Muhamed Becarevic, jedini kandidat za potpredsjednika, ali delegati ga nisu poslusali.

Prim. dr. Abdulah Nakas, (iz Drzavne bolnice) nakon zucne rasprave uspio se izboriti da se u Statut ugradi amandman da se dozvola za dopunski ljekarski rad daje samo jednom, a ne da se svake tri godine obnavlja. "Suludo je da moramo svake tri godine polagati stru~ne ispite. Dozvola treba da vazi dok se ne oduzme i samo u tom slucaju treba ostaviti mogucnost njenog obnavljanja. Na nama je da napravimo komoru koja ce biti institucija slobode i demokratije, a ne tamnica. Zato ne trebamo sjeci granu na kojoj sjedimo" kaze dr. Nakas.

Po kuloarma se moglo cuti kako je na sceni jos jedan, pomenuti sukob Klinickog centra i Drzavne bolnice, ovaj put "preko ledja" Ljekarske komore. Na to su poslije pauze javno poceli ukazivati delegati iz primarne zdravstvene zastite. Sve je kulminiralo u trenutku kada je prim. dr. Josip Jurisic ustvrdio kako "Skupstinom manipuliraju ljudi iz Klinickog centra".

Na ovo je reagovao prof. dr. Osman Duric, koji je istakao da se moze dozvoliti sve, ali da je vrijedjanja, previse "kada ono dolazi od ljudi koji su, kao dr. Jurisic, okrenuli ledja Klinickom centru". Bezuspjesno je nekoliko puta intervenisala i ministrica Dizdarevic rijecima da "Skupstina nije pijaca".

"Ne smije se uvuci nit bunta medju zdravstvene radnike. Ljekarska komora je ta koja ce zastititi pravo ljekara i omoguciti da pacijenti dobiju jos bolju zdravstvenu zastitu. Zakonom se mora braniti demokratija, a ne silom pojedinca, kao sto je to ovdje slucaj", istice ministrica Dizdarevic.

Ni za njene rijeci niko nije imao sluha, pa je i po drugi put skupstina okoncana bez konkretnih rezultata. Mnogi ljekari smatraju da je sramotno da se ovako nesto desilo i da je propala zelja za uspjesnim osnivanjem komore, a koja se ceka vec 15 godina. Mnogi su protestvovali i zbog inicijative da Ljekarska komora Kantona Sarajevo izdaje, obnavlja ili oduzima odobrenja za samostalan rad lije~nika, smatraju}i to
neprihvatljivim i neosnovanim.

"Ne zelimo da se ovdje stvore centri moci koji ce u nase ime odlucivati, a svima nama vezati ruke. Moraju se ispuniti odre|eni uvjeti" istice dr. Nakas.

Bilo je i onih, kao dr. Ediba Hadzic, koja je ustvrdila kako inicijativni odbor i radno predsjednistvo "prisiljava delegate da usvoje nesto sto su samo povrsno vidjeli". Najkrace, sve sto se dogadja oko (ne)osnivanja Komore ilustruje cinjenicu da u sarajevskom zdravstvu lijecnici cine rez u vlastitu Hipokritovu zakletvu, razracunavajuci se i na ovaj nacin. A Ljekarska komora se osniva sa ciljem - ocuvanja i zastite interesa lijecnika, zadovoljenja strucnih i vlastitih potreba. Pripadnost stranci na vlasti se ne pominje, ali je Komora zaduzena da obezbijedi i uslove za organizovan nastup lijecnika prema drzavnim organima, zavodima zdravstvenog osiguranja, udruzenjima, zdravstvenim ustanovama, proizvodjacima i dobavljacima medicinske opreme kao i zastiti zdravlja gradjana.

Istovremeno se tvrdi da su Ministarstvo zdravlja i inicijativni odbor ulozili ogroman trud da u proteklih osam mjeseci stvore instituciju koja ce pomoci i lijecnicima i pacijentima. Te da Komora ne trpi neznanje i javasluk, ali ocitio je da to nekome odgovara. Neshvatljivo je da se ljekari sukobljavaju oko raspodjele funkcija u Komori kada su delegati za njenu skupstinu predlozeni iz svih postojecih zdravstvenih institucija. Zbog toga su dvije osnivacke skupstine ostale bez konkretnih rezultata (treca zakazana), potvrdjujuci da se i ljekari, koji bi prvenstveno trebali misliti na dobrobit pacijenta, medjusobnim svadjama i optuzivanjima bore samo za sebe.

Almir TERZIC (AIM Sarajevo)