KANTON TUZLA

SMJENA TUZILACA

Skupstina Tuzlanskog kantona smijenila je tuzilacke funkcionere u Tuzli zato sto je to trazio OHR, a ne zbog zelje vlasti za ustroj nezavisnog sudstva.

AIM, Tuzla, 29.06.1999. Krajem juna Skupstina Tuzlanskog kantona je smijenila kantonalnog tuzioca Salcina Dzanica, njegova dva pomocnika Almu Dzaferovic i Aliju Sukalica, te opcinskog tuzioca Ajnu Demirovic. Smjenu je ultimativno trazio Ured Visokog predstavnika, jer su medjunarodni pravni eksperti utvrdili da pomenuti tuzioci nisu iskoristili svoje prerogative u borbi protiv korupcije i kriminala u Tuzlanskom kantonu. Oni su pomenuli slucaj nadgrobnih spomenika (nisana) placenih sredstvima iz budzeta Vlade TK koji nisu isporuceni u dogovorenom broju. Akteri ove transakcije su tokom tuzilackih provjera proglaseni "nevinim". Medjutim, to nije jedini propust tuzlanskih tuzilaca, posto je prakticno cijela afera na reviziji. U slucaj se pokusao umijesati i Samostalni sindikat radnika pravosudja i uprave Federacije BiH, koji su stali na stranu tuzioca. Zato je za ocekivati da ce uskoro potezi vrha Kantona i motivi sindikalaca biti jasniji.

Tezu da je guverner Tarik Arapcic podnio zahtjev Skupstini kantona za smjenu Dzanica, a ministar pravde Ismet Trumic za smjenu pomocnika Dzaferovicke i Sukalica, te opcinskog tuzioca Ajne Demirovic, dokazuju dvije indicije. Prvo, na jednoj od prethodnih Skupstina Salcin Dzanic je podnio izvjestaj o radu Kantonalnog tuzilastva, ali ga poslanici nisu prihvatili, jer u tom izvjestaju Dzanic nije odbacio tezu o postojanju kriminala i korupcije, ali nije ni identificirao aktere, grupe ili pojedince kao nosioce tih nezakonitih radnji. Umjesto toga, pozivao se na politicke okolnosti, koje stoje na putu uspjesnije borbe protiv kriminala i korupcije. Tada su poslanici SDP-a trazili smjenu Dzanica, ali su preglasani od strane poslanika vladajucih stranaka. Guverner Arapcic je presutno stao uz tuzilastvo.

Drugo, prije upucivanja zahtjeva za smjenu, predstavnici medjunarodne zajednice su od Dzanica i tuzilastva trazili efikasniju akciju protiv kriminala i korupcije. Ukazivali su na konkretne okolnosti. Iste poruke upucivane su i guverneru Arapcicu. Medjutim, sve je islo po starom. Prije oglasavanja u javnosti, Ured Visokog predstavnika je od guvernera i ministra pravde u Tuzlanskom kantonu zatrazio da smijene Dzanica i ostale, ali su oni i dalje pokusavali zadrzati "status kvo". Tek kad je javnost saznala sta medjunarodna zajednica trazi od vrha Kantona, stvari su se pocele brze odvijati. Medjutim i tada su rokovi koje je postavio Ured Visokog predstavnika prolongirani, a kada je guverneru i ministru pravde stavljeno na znanje, da bi i oni mogli biti suspendirani,
ukljucio se Sindikat.

Predstavnici Sindikata su posjetili guvernera i, vjerovatno u dogovoru s njim, javnosti uputili saopcenje. Pozivali su se na zakone Federacije BiH, legalitet, legitimitet, suverenitet i ostale pravne, a vise politicke principe, osudjujuci Ured Visokog predstavnika da radi protiv zakona F BiH i "interese naroda i gradjana". U principu, branili su postojece odnose.

Na sjednici Skupstine, guverner Tarik Arapcic i ministar pravde Ismet Trumic, u zahtjevima za smjenu su u prvi plan isticali zahtjev Visokog predstavnika, a o toleriranju kriminala i korupcije citirali su stavove iz zahtjeva medjunarodne zajednice. Stice se dojam da su i to ucinili u strahu za sopstvene pozicije, a ne zbog uvjerenja, ili zelje da se eliminiraju takve pojave. Ni poslanici se nisu "proslavili" u raspravi. Vecina ih je tvrdila da je "nuzno boriti se protiv kriminala i korupcije" i prihvacali su zahtjev za smjenu, ali opet sto je to trazio OHR. Predstavnici SDP-a su trazili da se, zbog cijele situacije, ispita i odgovornost guvernera i ministra pravde, ali to nije prihvaceno Kako i zasto su poslanici prihvatili smjenu u ovom slucaju, mozda najbolje ilustrira recenica poslanika Socijaldemokratske partije BiH, Rafe Jozica (SDP) : "Mi podrzavamo OHR, ali se ne slazemo bas uvijek sa njihovim metodama".

U situaciji kada svi javno priznaju da u Tuzlanskom kantonu, te u cijeloj Bosni i Hercegovini, ima kriminala i korupcije, kada se svi deklarativno zalazu da se treba boriti protiv tih pojava koje unistavaju drustvo i drzavu, zanimljivo je upitati se zasto je vrh Kantona tek pod presijom smijenio funkcionere u tuzlanskim tuzilastvima, te zasto je Samostalni sindikat pokusao "zastiti" svoje kolege?

Prvo, tuzioci su tolerirali kriminal i korupciju po presutnim ili direktnim zahtjevima izvrsne vlasti, koji su ih i postavili. Da su kriminal i korupciju istjerivali na cistac do kraja, sigurno bi dosli do najodgovornijih predstavnika vlasti ili njihovih okruzenja. Mnogobrojni podaci do kojih su dosle Porezna i finansijska policija indikator su da se u samom budzetu nelegalno trose javna sredstva i porezi gradjana. Da se oci zatvaraju pred lancima sverca, izbjegavanju poreznih obaveza, podmicivanju i odnosima "ti meni, ja tebi" svjedoce mnogobrojne vile koje grade funkcineri, brze ekspanzija poduzeca za koje javnost tvrdi da su dijelovi funkcionerskog "tala", ili njihovih bliznjih. Ne treba zanemariti ni nepotizam u ustroju vlasti, koji je ocit.

Samostalni sindikat se ukljucio u tuzlanski "tuzilacki slucaj" javno objelodanjujuci motiv "zastite radnih prava svojih kolega", isticuci i potrebu zastite zakonitosti, odnosno sistema. Oni su, kao slucajno, zanemarili cinjenicu da i borba protiv korupcije i kriminala predstavlja zastitu zakonitosti i sistema, te interesa gradjana koji su upravo zbog toleriranja nezakonitih radnji dovedeni na "prosjacki stap". Po sudu mnogih analiticara, prvi motiv Samostalnog sindikata bio je provjera odlucnosti medjunarodne zajednice u borbi protiv kriminala i korupcije.

Ove pojave nisu karakteristicne samo za Tuzlu i ovaj Kanton, vec su "stanje duha" u Bosni i Hercegovini. Mnogi smatraju da su stablo i korijen kriminala i korupcije u Sarajevu i Mostaru. Tragovi iz Tuzle takodje upucuju na to, a to ukazuje da ce vjerovatno temeljita istraga tuzioce uskoro okrenuti ka Sarajevu. To je mozda razlog sto su se i u glavnom gradu BiH neki sluzbenici tuzilastva i pravosudja zabrinuli, pa se u Tuzli testiralo koliko Sindikat moze uciniti na zastiti "svojih ljudi" koji cine neku vrsta "zaledja" i funkcionerima izvrsne vlasti. Ovdje mnogi vide vezu motiva i interesa izvrsnih vlasti u Tuzli i Sarajevu, kao i tuzilastava ova dva grada. Po svemu sudeci, po slicnom ili istom principu, vlast u Sarajevu je povezana i sa ostalim gradovima u Federaciji, pa lako moguce i u Republici Srpskoj.

Vehid JAHIC (AIM Sarajevo)