SVOJ UDZBENIK U SVOJU TORBU

Reforma obrazovanja

Banjaluka, 27. juni 1999. (AIM)

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini razjedinio se vec prvih dana rata. Bosanski Srbi preuzeli su, uglavnom, programe obrazovanja iz SR Jugoslavije, djeca Hrvata na teritoriji bivse Herceg - Bosne uce iz udzbenika Republike Hrvatske, dok se u ostalom dijelu Federacije BiH primijenjuju nesto izmijenjeni i modificirani nastavni planovi nekadasnje SR Bosne i Hercegovine.

Razlike u onome sto uce djeca Srba, Bosnjaka i Hrvata se ogledaju u predmetima gdje dominiraju kulturna, nacionalna, jezicka, istorijska pa i geografska obiljezja jednog od naroda. Najvise inovacija kod sva tri naroda pretrpio je jezik. U Republici Srpskoj, jedno vrijeme, na snazi je bila odluka vlade (koju je tada cinila Srpska demokratska stranka) o ekavici kao sluzbenom jeziku. Naravno, takva odluka, koja je podrazumijevala da se ekavicom koriste i prosvjetni radnici i djeca, nije mogla dugo ostati na snazi.

Nedavno je u Banjaluci boravila delegacija Savjeta Evrope kako bi ispitala uslove za prijem BiH u Evropsku Uniju. Na konferenciji za novinare, odrzanoj tom prilkom, jasno su izneseni uslovi za njen prijem. Osim dvosmjernog povratka izbjeglica, reforme policije i pravnog sistema, uslov je i reforma u obrazovanju. Ona bi znacila "samo izbacivanje" iz udzbenika sadrzaja koji vrijedjaju druge narode, te "ubacivanje" nastavnih jedinica koje bi djeci priblizile kulturu, knjizevnost i istoriju drugih naroda.

Kancelarija Visokog predstavnika (OHR) formirala je tri ekspertska tima za zadatkom da ispitaju udzbenike u BiH po ovom pitanju. Prema rijecima ministra obrazovanja u Vladi RS Nenada Suzica, nisu pronadjeni uvredljivi sadrzaji za druge narode u udzbenicima koje koriste djeca u RS. "Pronadjeni su 'sporni' materijali o kojima smo spremni diskutovati, ali bilo je rijeci o odstranjovanju samo uvrjedljivih, ali ne i spornih sadrzaja", dodaje on.

Nadzornik za razrednu nastavu u republickom Pedagoskom zavodu Nina Ninkovic o tome kaze: "U udzbenicima koje koriste djeca u RS nema uvrjedljivih sadrzaja o drugim narodima, Bosnjacima ili Hrvatima. Ni sada djeca ne uce samo o srpskoj kulturi i istoriji. Ne znam sta bi to svijet mogao od nas da trazi po pitanju reforme u obrazovanju".

U oranizaciji Savjeta Evrope 17. i 18. maja u Strazburu je odrzan sastanak na kome su prisustvovali predstavnici sva tri naroda u BiH, a koji je bio posvecen pripremama za ulazak BiH u Savjet Evrope u sferi obrazovanja. RS su predstavljali ministar Suzic i rektor banjaluckog Univerziteta Dragoljub Mirjanic.

Kako je na konferenciji za novinare obrazlozio Suzic, obrazovanje u BiH nije sporno za njeno clanstvo u Savjetu Evrope, a inisitiranja bosnjackog naroda za zajednickim udzbenicima i nastavnim planovima nije dobilo zeleno svjetlo.

"Upozorio sam prisutne da je tako nesto zamka koja sav posao oko trazenja zajednickih tacaka saradnje moze odvesti u corsokak neslaganja i sukoba", rekao je Suzic, ponovivsi da je obrazovanje po Dejtonu u nadleznosit entiteta, odnoso kantona. Suzic kaze da su ovakve stavove branili su i predstavnici hrvatskog naroda u BiH, a da je kasnije i bosnjacka strana ublazila svoje zahtijeve.

"U ime drzave se ne moze traziti da neko uci ono sto ne zeli, u ime drzave se ne moze traziti da se bilo ko odrice svoje kulture i tradicije. Moram sa velikim zadovoljstvom da kazem da je ta teza od strane predstavnika Savjeta Evrope i od jednog broja ucesnika u raspravi bila prihvacena. Mi u Evropu, kao RS u okviru BiH, ulazimo sa svojim udzbenicima, svojim nastavim planovima i programima, bez ikakve obaveze da to bude na nivou zajednistva. Evropa od nas ne trazi da se odreknemo bilo cega sto je nasa pozitivna proslost", objasnjava Suzic.

Problem novije istorije, odnosno onoga sto se na tlu bivse Jugoslavije desavalo od 1991.godine, ostaje sporno mjesto. Kako objektivno oslikati period rata izmedju naroda koji su, ako nista, prostorno i jezicki povezani? Ko su bili agresori i okupatori u Bosni, a ko je branio svoja "vjekovna ognjista? I na kraju, ako pobjednici pisu istoriju, ko su oni? Ministar Suzic smatra da bi se o novijoj istoriji trebalo diskutovati na eksperskom nivou. On vjeruje da je to jedini put do pravog rjesenja.

Vjeronauka u skolama, takodje, postaje predmet rasprava. Sada je kroz citavo osnovno skolovanje zastupljena sa jednim casom sedmicno i nije obavezna za djecu drugih nacionalnosti. Prema tvrdnjama nastavnika, ipak je mali broj djece koja odsustvuju sa casove vjeronauke.

"Ne bi bilo sporno obezbjediti casove vjeronauke za djecu drugih vjeroispovijesti. Medjutim, ne vjerujem da ni u jednoj skoli postoji odjelenje djece istog uzrasta koje bi pohadjalo taj predmet", kaze gospodja Ninkovic . Tome u prilog ide i cinjenica da se veoma mali broj djece nesrpske nacionalnosti poslednjih godina vratio u RS, sto pokazuje evidencija upisa u skole.

Ministar Suzic takodje istice kako oraganizovanje vjerske nastave za djecu manjinskih naroda nije problematicno. On se zalaze za liberalizaciju vjeronauke, najavljuci da ce uskoro srpskom parlamentu predloziti da usvoji dobrovoljno prisustvovanje casovima vjeronauke. "Vjerujem da ce, i pored toga, 99 posto djece htjeti uciti o svojoj vjeri", smatra Suzic.

U septembru ove godine pocece i projekat Eksperimentalnih skola u RS koji ce finansijski podrzati Svjetska banka. Prvobitnim planom predvidjeno je da u projekat udje sest osnovnih skola koji ispunjavaju odredjene standarde. Skola bi trajala devet godina, prvi razred se ne bi ocjenjivao - djeca bi se kroz igru upoznavala sa skolskim sadrzajima, dok bi zadnja tri razreda bili dosta okrenuti profesionalnoj orjentaciji.

Ninkovic smatra da se pitanju profesionalne orjentacije nepravedno posvecuje malo paznje u skolama, pogotovo danas kada su i sama djeca svjesna poremecaja opstih drustvenih vrijednosti.

"Vjerujem da djeca nemaju dovoljno razvijenu svijest o vaznosti izbora pravog zanimanja. Nazalost, danas djeca biraju skolu u koju roditelji mogu da ih upisu", kaze Ninkovic i dodaje da je najmanji procenat onih koji se upisuju u srednje skole na osnovu svojih stvarnih sposobnosti.

Olga Lola Stanic (AIM)