POVRATAK SRBA U DRVAR

CEKA SE GRADONACELNIK MILE MARCETA

AIM, Sarajevo, 22.06.1999. Nakon nemilih incidenata koji su se dogodili u proljece prosle godine, drvarsko proljece 1999. je proljece povratka njegovog predratnog
stanovnistva - krajem svibnja na podrucju drvarske opcine bilo je oko 4.500 povratnika srpske nacionalnosti i taj broj se svaki dan povecava. Povratak je narocito intenziviran sa pocetkom vojne akcije NATO-a u SR Jugoslaviji, ali i sada, po njenom zavrsetku, u Drvar se svakodnevno, pojedinacno ili u grupama, vracaju Drvarcani.

Inace, prije rata u Drvaru je zivjelo 17.079 stanovnika - 16.631 Srba, 357 Jugoslovena, 34 Hrvata, 33 Bosnjaka i 42 iz reda ostalih. Trenutno u Drvaru zivi oko 15.000 stanovnika od kojih je oko 10.000 Hrvata, mahom prognanika iz Varesa, Zenice, Kaknja, Bugojna i drugih mjesta. Svi oni naselili su Drvar u okviru "etnickog inzinjeringa" nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma.

Ono sto ovu opcinu cini drugacijom od svih drugih u Federaciji BiH jeste cinjenica da vise od godinu dana u njoj ne boravi legalno izabrani nacelnik Mile Marceta. Njegovi sunarodnjaci, povratnici u Drvar, svom nacelniku najvise zamjeraju to sto on, kako kazu "sjedi u Banjaluci, a ne u Drvaru u kom je stranka Drvarcana osvojila vlast". Opcinski nacelnik im, u telefonskom razgovoru za AIM, odgovara da je razlog njegovog odsustva iz Drvara osobna sigurnosti koja je
bila ugrozena i nepostojanja uvjeta da svoju duznost obavlja u Drvaru. No, Marceta porucuje da ce se svakako vratiti u svoj grad: "Mislim da cu se na svoje radno mjesto vratiti u prvoj polovini sedmog mjeseca" i dodaje da paralelno sa svojim povratkom ocekuje i posjetu predstavnika federalnih vlasti, "narocito nakon optimisticnog razgovora sa predsjednikom Federacije Ivom Andricem Luzanskim". Marceta napominje da je nakon proslogodisnjih incidenata pet puta boravio u Drvaru i kontaktirao donacelnika: "Iako sam geografski daleko od svog rodnog grada, ja ipak nastojim obavljati svoje poslove", kaze gradonacelnik Drvara.

Kako Mile Marceta, od kako je prosle godine fizicki napadnut, ne boravi u Drvaru, njegov zamjenik iz reda hrvatskog naroda, Ilija Sljivic kaze da je trenutno najveci problem Drvara nefunkcionisanje opcinske vlasti u kojoj sada sudjeluju samo Hrvati, dok se srpski vjecnici ne javljaju na svoja radna mjesta, niti borave u Drvaru. Sljivic dalje istice da je sigurnosna situacija u Drvaru zadovoljavajuca, a kao ilustracija moze posluziti podatak da se u Drvar od pocetka ove godine vratilo oko 2.500 srpskih povratnika, a povratak se odvija bez ikakvih smetnji i incidenata.

Ove informacije potvrdio je i vijecnik u Opcinskom vijecu, Mirko Bosnic koji zivi u selu Podovi, podno planine Klekovace, pet kilometara udaljenom od grada. Kaze da je prvi povratak Srba u Drvar poceo u ljeto 1997. godine u sela Bastasi i Zavodje, te da je sve do sada radjeno uz pomoc UNHCR-a koji ima svoje predstavnike u Drvaru. "Iako HDZ stalno govori kako se Srbi mogu vracati, oni ne cine nista konkretno jer njima taj povratak nije po volji", kaze Bosnic i dodaje da je situacija sve bolja, te da lokalna policija korektno obavlja posao iako u njoj jos nema Srba.
Bosnic dalje navodi da u Drvaru trenutno ima i 15 ucenika srpske nacionalnosti, iz sela Vidovi i Mokronoge, te da oni imaju prevoz do gradske skole i natrag. No, on se istovremeno zali na nemogucnost zaposljavanja srpskog stanovnistva zbog nerijesenog statusa i problema oko prijave mjesta boravka i pribavljanja osobnih dokumenata: "Problem je sto su maticne knjige smjestene u Banjaluci. Za sada je samo desetak Srba, onih koji su ostali u Drvari, spajanjem porodica rijesio svoje probleme sa osobnim dokumentima i sada su punopravni gradjani Drvara", pojasnjava Bosnic.

Na podrucju drvarske opcine u toku je i obnova kuca za povratnike - donator je Evropska unija, a izvodjac radova "Oxfram" i "Cesvi". "Cesvi" je za sada zavrsio 800 iz projekta obnova 1.000 kuca, a obnova 300 kuca na kojima radi "Oxfram" je pri u zavrsnoj fazi. U ovoj opcini je inace predato najvise zahtjeva za povrat kuca i stanova njihovim stvarnim vlasnicima i prijeratnim korisnicima, ali to za sada, kako kazu u opcini, "nema ko da rjesava". Podnijeto je preko 1.500 zahtjeva za povrat nekretnina, ali jos nije donijeto niti jedno rijesenje kojim se to pravo proznaje podnosicu zahtjeva. Ovaj primjer potvrdjuje da u opcini nema izvrsne vlasti koja bi se bavila time, ali nema ni politicke volje hrvatske strane koja bi trebala pomoci da se prognani Hrvati vrate u svoje obnovljene kuce i stanove u srednjoj Bosni, Kaknju, Varesu i drugdje. Naime, mnogi Hrvati izrazili su zelju da se vrate na svoje.

Nedzad VREBAC (AIM Sarajevo)