MILJENICI NA SUDU

AIM, ZAGREB, 20.6.1999. Nakon trotjednog pretresa Zupanijski sud u Splitu donio je presude takozvanoj "Maglovljevoj skupini", nazvanoj po pukovniku Hrvatske vojske i bivsem zapovjedniku 73. bojne Vojne policije, a zbog kradje i krijumcarenja automobila te svercu secera iz Neuma u Split. Pukovnik Maglov dobio je dvije godine zatvora (cijela grupa 11 godina i pet mjeseci), ali prosao bi daleko gore da mu nisu uzete u obzir ratne zasluge i uspjesno skolovanje u Americi. Ovo je prvi slucaj da je u Hrvatskoj osudjen jedan visoki casnik, a uz to i ratni heroj, ali i dokaz da ni Hrvatska vojska nije imuna od kriminala. Cak sto vise svi su se clanovi grupe branili da su radili po naredbama iz Zagreba, to jest da su mislili kako je sa operacijom prebacivanja skupih automobila iz Hrvatske u Hercegovinu bio upoznat sam vojni vrh. Sudac Josip Cule odbacio je, medjutim, takvu obranu, "jer vojnik nije duzan izvrsiti zapovijed ako se radi o krivicnom djelu, nego obavijestiti svog pretpostavljenog". Sudac je tako i nehotice, posredno priznao da su optuzeni bili povezani sa daleko vecim zvjerkama i da je kriminal u Hrvatskoj vojsci nesto sto se samo po sebi podrazumijeva i sto je normalna stvar.

Negdje u isto vrijeme dok je "Maglovljevoj grupi" citana presud potpredsjednik hrvatske vlade i ministar financija Borislav Skegro morao je Hrvatskom drzavnom Saboru priznati da kriminal nije specijalitet vojske vec da se kao hobotnica ovio o sve strukture drustv, posebno bankarstvo. Najomrazeniji hrvatski ministar obavijestio je javnost da je preko cetiri propale banke (Zupanjska, Komercijalna, Glumina i Dubrovacka) u inozemstvo izneseno gotovo milijardu kuna. U tim bankama pocinjeno je 169 kaznenih djela te da je podignuto 75 kaznenih prijava protiv 109 osoba.

Propast ovih banaka jedan je od razloga i rebalansa drzavnog budzeta, jer drzava je duzna gradjanima isplatiti oko 1,2 milijardi kuna stednje. No, ono sto je u cijeloj prici najiritantnije je sto se Vlada ponasa kao da o poslovanjima ove cetiri banke nije nista znala i kao da je to sto je ucinjeno bilo moguce uciniti bez njenog presutnog blagoslova, kao i znanja sredisnje banke. HDZ se ponasa kao da se radi o nekim nepoznatim ljudima, iako u zbilji njegovim miljenicima i odabranicima. Jos cinicnije zvuci opravdanje kako je rebalans budzeta nuzan prvenstveno zbog steta koje su nastale napadima NATO-a na SR Jugoslaviju.

Svakim danom javno se saznaje za sve brojnije i brojnije "nepodopstine" odabranih tajkuna i tajkunica, a posebnost je svakako sudska tuzba Miroslava Kutle protiv premijera Matese i guvernera Narodne banke Skreba. Kutle, koji je postao sinonim za pljacku i tajkunizaciju Hrvatske, sada najednom za sve krivi one koji su ga rodili i koji su mu pomogli da tko zna koliko novca prebaci preko granice. Kutle ocito ima sto reci, ali on je zapravo zrtvovan covjek i vec je iskljucen iz HDZ-a, a ne bi bilo nikakvo iznenadjenje da se umjesto Matesi i Skrebu sudi bas njemu.

U Hrvatskoj je tako naglo doslo do obrata (izbori su blizu) pa se konacno pocelo javno raspravljati o kriminalu i mangupima u svojim redovima. Istodobno, nestalo je slavljenicke retorike o velikim uspjesima i cudima i ministar gospodarstva Porges priznaje da Hrvatskoj bas i ne cvjetaju ruze. On uzroke vidi u procesima tranzicije, ratnim okolnostima, gubitku trzista i tehnoloskoj zastarjelosti. Svi ti argumenti mogu se prihvatiti, ali ne uvijek i sa predznacima koje nudi Porges, posebno kada se radi o problemima tranzicije, jer kako je nedavno izjavio poznati ekonomist dr. Branko Horvat: svi ciljevi tranzicije, onako kako je ona zamisljena zapravo su ostvareni.

Hrvatska je vlast uz to morala priznati da ove godine nece biti rasta bruto drustvenog proizvoda, vec ce se biljeziti pad za jedan do dva posto, cime je Hrvatska dospjela u skupinu zemalja kao sto su Rusija, Ukrajina i Rumunjska. Hrvatska ce nadalje biljeziti i velike minuse u poslovanju sa svijetom, strana ce ulaganja, koja su do sada iznosila ukupno oko 2,2 milijardi dolara, izostati, a smanjit ce se i kreditiranje. Upravo su u toku pregovori sa MMF-om oko kredita od 200 milijuna dolara, ali izgleda da od toga nece biti nista jer vlada ne zeli smanjiti javnu potrosnju, to jest place onih koji se financiraju iz budzeta. A odbijanje suradnje s MMF-om moze imati kobne posljedice, posebno na stabilnost kune, zbog nedostatnog deviznog priliva od turizma.

HDZ-ova vlada nasla se pred zidom, s jedne strane tresu je afere, a s druge nije u stanju ponuditi ozbiljan program konsolidacije privrede. Umjesto toga pokusavaju se krpati rupe na razne nacine: prodajom Hrvatskog telekoma, Croatia osiguranja i velikih banaka, povecanjem cijena cigareta i goriva. Ali, taj novac nece biti upotrijebljen za revitalizaciju privrede vec za potrebe javne potrosnje, posebno za dugove u zdravstvu i mirovinskom fondu. Sve ukazuje, kako je to izjavio jedan od oporbenih zastupnika, da ce ova godina biti godina posvemasnje recesije, a slijedeca sveopceg bankrota. A da je tome tako potvrdjuje i izjava iz Republickog trgovackog suda da je oko 17000 tvrtki spremno za stecaj. Potkraj travnja zbog 21,6 milijardi kuna dospjelih obaveza blokirane racune imalo je 30032 poduzeca sa 205880 radnika, sto je u usporedbi sa ozujkom za 20,4 posto vise.

Sabor zasjeda permanentno i tako ce biti sve do kraja lipnja, ali glasacka HDZ-masinerija jednostavno ne zeli vidjeti ono sto vide svi drugi. I tako dok u okruzenju kriminalnih i obavjestajnih afera, opozicija pokusava izboriti sto bolje pozicije ne bi li dosla do kompromisa oko izbornog zakona, HDZ se vlada po principu drzi vodu dok majstori odu. Ali iako novca nema ne zeli odustati od financiranja HVO-a sa 600 milijuna kuna, niti ministra obrane Miljevca to sprjecava da sa Amerikancima sklopi posao od oko 100 milijuna dolara za nabavku nove radarske opreme. I sve to prolazi bez amenovanja u Saboru.

HDZ ovih dana priprema veliku proslavu svoje desetgodisnjice i sasvim je sigurno da ce ostarjeli i bolesni predsjednik Tudjman pokusati ponoviti svoj papagajski govor o velikim uspjesima, ali obicni gradjani sve se cesce pitaju: kuda ides Hrvatska? Jer ako i vide spas u novoj vlasti, sto je ona objektivno u stanju uciniti i koliko ce oporavak trajati?

GOJKO MARINKOVIC