PRIMJERI PRIVATIZACIJE

IZ ATLANTE U CIJI DZEP?

AIM, Sarajevo, 15.06.1999. Prvi primjeri privatizacije samo su potvrdili ono u sto su sumnjali radnici, a i sira javnost. Kratko i jasno - sto vise obezvrijediti kako bi se sto jeftinije kupilo. Tako je prva firma na licitaciji prodata za manje od petsto maraka! Uzalud radnici ukazuju na to kako su prevareni, pa u nemoci, kao metalski, prijete strajkom. Bice to, kazu radnici, nekad bogatih firmi, Tasa, Pretisa, Energetike i UTL-a, u, isto tako, prije rata bogatoj sarajevskoj opcini Vogosca (u kojoj danas oko cetiri hiljade radnika bukvalno gladuje zajedno sa svojim porodicama), odgovor na veliku nepravdu, "od nelegalne rasprodaje imovine do ocigledne prevare sa certifikatima koje ne mogu upotrijebiti za otkup svojih firmi, te do najgoreg - nemogucnosti da se ponovo zaposle."

Za ilustraciju moze posluziti i prica o sarajevskoj, tacnije hadzickoj Coca Coli (Hadzici su jedna od opcina Sarajevskog kantona), prica koja bi impresionirala cak i cudotvorca, apotekara iz Atlante koji je 1886. godine, pokusavajuci da napravi ljekoviti napitak za lijecenje plucnih bolesti, u vise pokusa mijesajuci CO2, secer i vodu i neke od dodataka, napravio kvalitetno osvjezavajuce gazirano pice. Pice je veoma brzo postalo popularno, kako u okolini Atlante, tako i u susjednim zemljama SAD. Vremenom se njegova konzumacija sve vise sirila po cijelom svijetu. Radi se o poznatoj Coca Coli, a istoimena kompanija jedna je medju najbogatijih i najpoznatijim u svijetu.

Na podrucju Bosne i Hercegovine prvi pogon se otvara sedamdesetih godina. Tacnije, 1974. godine na Sarajevskom sajmu, izmedju privrednika Ljubljane i Sarajeva dogovoreno je da se u Hadzicima gradi pogon Coca Cole, kao dio pogona u sistemu Ljubljanske firme Slovin, glavnog zastupnika ove poznate kompanije na tlu ex Jugoslavije. I vec prvog septembra 1975. godine na Mostarskom raskrscu nice objekat - punionica Coca Cole. Sredstva je obezbijedio Slovin, uz ucesce, i beogradska firma Genex i tadasnja sarajevske Komunalna banka, kasnije Privredna banka Sarajevo. Za izgradnju pogona izdvojeno je oko deset miliona maraka, a ugradjena je njemacka najsavremenija oprema. Punionica Coca Cole iz Hadzica preuzima ne samo podrucje Bosne i Hercegovine, vec cijelu Dalmaciju, Crnu Goru i dio istocne Srbije.

Hadzicka Coca Cola je bila izuzetne kvalitete, a punjenje i spravljanje pica je bilo priznato u Evropi. U krugu punionice postojali su vlastiti izvori odlicne vode sto je jos vise doprinosilo kvalitetu samog pica... Osamdesetih godina u sistemu Hadzicke Coca Cole bilo je zaposleno oko 1.200 radnika, racunajuci isturene pogone u Splitu, Makarskoj, Dubrovniku, Opuzenu, Budvi, Banjaluci, Tuzli, Bihacu...

Olimpijada u Sarajevu 1984. godine je poseban trenutak kada se ova firma dodatno angazuje. Prvi ljudi Coca Cole iz Atlante doniraju 3.5 miliona dolara ZOI 84. uz ekskluzivno pravo da prodaje svoje proizvode za vrijeme Igara. I to je bio samo mali dio onog sto je ova svjetski poznata kompanija ucinila za prostor ex Jugoslavije. Ni otvaranje nove punionice u Splitu 1986. godine i nesto kasnije u Budvi, nije uticalo na ekspanziju hadzicke Coca Cole. U Hadzicima se otvaraju novi proizvodni programi, takozvani dopunski asortimani - sveps, fanta, kasasti sokovi, a proizvode se i alkoholna pica, tako da su se krajem osamdesetih otplatili sve kredite i sredstva utrosena za izgradnju!

U ratu Coca Cola dozivljava sudbinu poput brojnih drugih firmi koje su bile pod kontrolom Karadzicevih snaga. Prilikom povlacenja srpske vojske pocetkom 1996 godine i promjene vlasti na ovom teritoriju, pogoni Coca Cole su opustoseni: sve masine, vozni park, ambalaza je odnesena na teritoriju Republike Srpske, a ostali su "goli" zidovi. Od totalne devastacije, objekat su spasile snage SFOR-a. Od tada do danas objekat ceka da se obezbijede sredstva kako bi se nesto uradilo. U medjuvremenu, nicu nove firme koje se bave distribucijom pica. Registruje se nova Coca Cola Beverages BiH sa sjedistem u Sarajevu, koja pretenduje da preuzme ulogu koju je imala hadzicka. Beverages je direktni predstavnik kompanije iz Londona, koja je bliska Coca Coli iz Atlante. Od tada traju pripreme na privatizaciji onog sto je ostalo od hadzicke punionice, koja jos uvijek ima pored golih zidova, atraktivanu lokaciju na nekih 148 dunuma zemlje. Tu je i sedam radnika, koji se jos uvijek vrte u krugu zajedno sa direktorom (Dervis Turcanovic).

U medjuvremenu, Coca Cola Beverages je uspjela pokrenuti vlastiti sistem punjejnja ovog pica u novim pogonima sarajevske Pivare. Prema zvanicnim izvorima prvih ljudi Zavoda za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo, punionica radi bez potrebnih papira, odnosno - nema gradjevinsku dozvolu niti saglasnost urbanista, sto ce reci da je, u krajnjem, predvidjeno rusenje ovog objekta. Da je sve kako tvrde u Zavodu, djelomicno potvrdjuje i sef marketinga Pivare (Mirsad Colic), koji kaze da je cuo da je na mjestu jednog od dva nonovoizgradjena objekta u krugu Pivare predvidjena - javna garaza.

Problem oko privatizacije hadzicke Coca Cole je intenziviran pocetkom marta ove godine kad je tender o prodaji predat na aukciju gdje je kupljena za 5.5 miliona maraka, odnosno za onoliko koliko je i ponudjeno. Kupac je Coca Cola Beverages BiH. Nakon prvih spoznaja o uslovima koje je postavio kupac, a koji je izricito nalagao da niko od bivsih radnika ne moze imati dionice u preduzecu, kao i da nijedan radnik u hadzickoj Coca Coli ne moze biti stariji od 35 godina uznemirilo je 131 radnika na takozvanom cekanju. U njihovu zastitu stao je i Sindikat poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije BiH. Beverages BiH, u cije ime je u nekoliko navrata javno istupao i aktuelni premijer Vlade Federacije Bi H, Edhem Bicakcic, radnicima je svezao ruke. U prvom pokusaju veci broj njih je pristao da proda svoje dionice,
oste one kojima su oni vlasnici oko 33 odsto firme, jos iz vremena Ante
Markovica, sa pocetka devedesetih. Da bi se rijesili radnickih dionica, Beverages BiH je spreman da izdvoji 1,7 miliona DEM kako bi ih sve isplatio i imao cistu situaciju. Medjutim, nakon shavatanja o cemu se radi (mnogi u slijedu dogadjaja vide i prste pomenutog premijera), i da, zaparavo, ostaju bez posla, radnici organizuju vise sastanaka sa sindikatom. Najkrace - traze da se uz pomoc Kantonalne agencije za privatizaciju, Vlade Kantona i medjunarodne zajednice sprijeci nepravedna privatizaciju od strane Beveragesa. "Da je uspjela namjera Beveragesa da izvrsi privatizaciju na nacin kako su zamislili, to bi bio prvi slucaj u Evropi da se radnici na ovakav nacin udalje od svoje firme i sprijece da u otkupu ucestvuju svojim certifikatima. Ako se jos doda i da im se oduzima prava na posao, onda je to "odlican" primjer da se slicno postupi i sa mnogim firmama u BiH.

O svim ovim radnjama upoznata je Medjunarodna organizacija za zastitu prava radnika na rad sa sjedistem u Zenevi, ciji su djelatnici obecali pomoc. Mozda je to i dovelo do sastanka sindikalnih povjerenika Coca Cole i nadleznih iz sindikata BiH sa prvim ljudima Vlade Kantona Sarajevo, (premijer Beriz Belkic i ministar privrede Zaim Backovic), koji su obecali da ce se Vlada ukljuciti u privatizaciju ove firme. Prijedlog sindikalista da radnici koji nisu pristali da prodaju svoje dionice mogu da nastave da rade u hadzickoj punionici je prihvacen. No, sada je tu i novi momenat - nekadasnji radnici koji zive u Republici Srpskoj najavljuju da ne zele prodati svoje dionice - hoce da rade u svojoj prijeratnoj firmi!

O kolikoj dozi nepovjerenja se radi kad je u pitanju privatizacija hadzicke punionice, govori i upozoravajuce pismo sindikalnog povjerenika Industrije bezalkoholnih pica upucenog svim radnicima Bosne i Hercegovine, koje zavrsava rijecima: "Budite sumnjicavi kad vam obecavaju da ce biti bolje. Zvuce previse dobro da bi to bila istina!"

ZIJAD KARSIC (AIM Sarajevo)