NA GRANICI BIJEDE

Zivot i statistika

Banjaluka, 16. jun 1999. (AIM)

Prema Saopstenju Republickog zavoda za statistiku od 6. maja, prosjecna plata u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 199 KM. Najnize zarade ostvarili su zaposleni u oblasti ugostiteljstva i turizma (138), industrije i rudarstva (159) i zanatstva i licnih usluga (161). Najvece zarade imali su zaposleni u oblasti finansija, tehnickih i poslovnih usluga (294) i zdravstvu i socijalnoj zastiti (274). Vece plate u vanprivredi direktor Republickog zavoda za statistiku Slavko Sobot objasnjava boljom kvalifikacionom strukturom zaposlenih. Za isti period Zavod jos nije publikovao cijenu potrosacke korpe, a procjenjuje se da bi ona mogla iznositi oko 350 KM.

Sudeci po objavljenim podacima za proslu godinu, RS ce se ove godine suociti sa najvecim padom prosjecnih zarada i najvecim cijenama potrosacke korpe. Za neupucene, potrosacka korpa se sastoji od odredjenog broja proizvoda opste potrosnje, neophodnih za prosjecan kvalitet zivota u toku jednog mjeseca. Prema statisticarima, u sastav korpe potrebnih proizvoda ulazi 40 proizvoda i preradjevina biljnog i zivotinjskog porijekla koje obican svijet zove voce, povrce, meso, mlijeko, mesne i mlijecne preradjevine i prizvodi od brasna. Kada se saberu cijene kolicine ovih proizvoda, koju covjek potrosi u jednom mjesecu, dobije se cijena potrosacke korpe.

Vise od dva puta veca cijena potrosacke korpe od prosjecne mjesecne plate zaposlenih u RS navodi na zakljucak da zaposleni za prezivljavanje trose jos toliko ustedjevine, ili dopunsku zaradu, koja je veca od redovne. Moguc je i treci zakljucak - da ljudi stede na potrosnji i zive ispod svakog minimuma. Po svemu sudeci, tajna prezivljavanja je i ustedjevina, i dopunski rad, i posve bijedan zivot.

U januaru mjesecu prosle godine za vrijednost potrosacke korpe trebalo je izdvojiti 4,08 prosjecnih zarada. U maju mjesecu prosjecne zarade su se nesto povecale (747 dinara), tako da je za potrosacku korpu bilo potrebno izdvojiti 3,24 prosjecne plate. U decembru mjesecu zabiljezen je najveci porast mjesecnih zarada (1419 dinara). Za potrosacku korpu u decembru je trebalo izdvojiti 1,96 prosjecnih zarada.

Proslogodisnji rast zarada u ovoj godini bi mogao padati obrnutom progrsijom. Pogorsanje politicke situacije pocetkom ove godine imalo je za posledicu zaustavljanje priliva medjunarodne pomoci. Poremecaji u platnom prometu sa Saveznom Republikom Jugoslavijom dodatno su komplikovali ekonomske prilike. Nakon svega doslo je do intervencije NATO-a u SRJ i potpunog prekida svih privrednih veza sa najznacajnijim privrednim partnerom. Direktne stete po privredu RS procjenjuju se na milione dolara, a bez posla je ostalo oko 30 hiljada ljudi. Ukoliko se bombardovanje nastavi, Vlada RS predvidja da ce oko 50 hiljada radnika ostati bez posla. Indirektne stete jos nije moguce procjenjivati, a upravo one bi mogle biti katastrofalne.

Inace, prema podacima koje zvanicno koristi Vlada, u RS je bilo 180 hiljada zaposlenih. Slavko Sobot misli da ih stvarno ima oko 210 hiljada, objasnjavajuci razliku cinjenicom da vlasnici privatnih firmi ne prijavljuju zaposlene. U decembru mjesecu prosle godine u RS su bila 161.484 penzionera. Njihova prosjecna penzija je u isto vrijeme iznosila 444,59 dinara (oko 50 DM).

U ovakvim ekonomskim prilikama cijene i zarade pretvaraju zivot u enigmu. Prosto je nevjerovatno na koji nacin penzioner sa penzijom od 50 KM sastavlja kraj sa krajem, cak i pod pretpostavkom da mu drzava tolerise neplacanje stanarine i struje. Sve vece guzve u gradovima traze odgovor na pitanje otkuda ljudima novac za benzin. Pusaci se takodje ne odricu svog zadovoljstva iako su cigarete prilicno velika stavka u dnevnom budzetu.

A stvari sa cijenama stoje ovako: cijena jednog kilovata struje danas iznosi 0,0565 KM, telefonski impuls u unutrasnjem telefonskom saobracaju kosta 2 feninga, litar benzina 'supera' 1,18 KM, dizela 0,99 KM, a boca plina 10 KM. Za dnevne novine treba svakog dana izdvojiti 0,5 KM, a za nedjeljne 1,5 KM.

Pijacni barometar sa ulaskom u ljeto pokazuje blagi pad cijena. Kilogram krompira na banjaluckoj pijaci kosta od 6 do 8 dinara, paradajz 18 do 20 dinara, krastavci od 8 do 10, koliko i kilogram jagoda. Kilogram banana kosta koliko i kilogram domacih jabuka (oko 10 dinara), narandzi 17 dinara, a breskvi 38.

Litar takozvanog 'dnevnog' mlijeka kosta 1 KM, a litar jogurta 1,8 KM. Litar trajnog pasterizovanog mlijeka zagrebackog "Dukata" kosta 1,77 KM, a kisela pavlaka istog proizvodjaca sa 20 posto mlijecne masti 0,80 KM. Litar "Fruktalovog" soka od 2 do 2,30 KM. Bijeli hljeb (700 gr) kosta 0,59 KM, a crni 0,54.

Za one koji ce praviti racun treba reci da se jedna DM na ulici mijenja za 10,8 dinara.

Srozavanje zivotnog standarda zabrinjava trgovce. Vlasnici trgovackih radnji zale se na stalno smanjenje prometa. "Ljudi sve manje kupuju. Prodaje se samo ono sto je neophodno za zivot", zali se prodavacica u privatnoj trgovini mjesovite robe.

Ono sto je nekad bilo znak dobrog standarda, danas postaje san. O godisnjim odmorima i ljetovanju niko ne govori. U turistickoj agenciji "Bocac turs" jos nema ponude za ljetovanja. "Ocekujemo da dobijemo nesto za Grcku. Za Crnu Goru nema interesovanja, a culi smo da nece ni biti prodaje turistickih kapaciteta zbog bombardovanja", kaze simpaticna radnica agencije. "Bocac turs" je prosle godine imao dobru ponudu za ljetovanje na Crnogorskom primorju. "Oni koji imaju novac ici ce ove godine na ljetovanje u Sloveniju. Slovenija je jeftinija od Hrvatske i za Srbe prihvatljivija", procjenjuje jedan turisticki radnik koji je proveo nekoliko dana na Bohinju.

Kolaps privrede RS, izazvan intervencijom NATO-a u Jugoslaviji, uz unutrasnju politicku nestabilnost i zastoj u prilivu medjunarodne finansijske pomoci, srozace zivotni standard gradjana RS na nivo egzistencijalne bijede. Protagonisti velikih drustvenih promjena, demokratizacije i tranzicije, prije svega, nasli su se na velikom iskusenju.

Branko Peric (AIM)