NAMETNUTI ZAKONI

DUBOKA SIMBOLIKA BiH

AIM, Sarajevo, 11.06.1999. Posljednja sjednica Predstavnickog doma Parlamenta BiH jasno je pokazala da su bilo kakvi pomaci i sveopci boljitak za gradjane Bosne i Hercegovine tesko ostvarljivi sa sadasnjim vladajucim strukturama i njihovim neuskladjenim stranackim interesima. Iako se zakoni o drzavljanstvu BiH, zastavi i grbu, prakticno primjenjuju vec vise od godinu dana i gradjani Bosne i Hercegovine su ih, manje-vise, poceli dozivljavati kao svoje, to ocito nije dovoljno predstavnicima u vlasti. Posebno onima iz Republike Srpske, koji su ponovo stopirali njihovu parlamentarnu proceduru, odnosno njihovo institucionalno zazivljavanje.

Svojevremeno, kada je Visoki predstavnik, koristeci svoje ovlasti, pomenute zakone proglasio privremeno vazecim, a na cijoj su izradi radili predstavnici iz oba entiteta, svima je bilo jasno da su oni "nametnuti". Ovo, tim prije, jer ih je bilo nemoguce izraditi po ukusu i zeljama svih. Pogotovo kada je predstavnicima vlasti nedostajalo politicke volje. Prakticna primjena zakona i simbola trebalo je da im bude propusnica za parlamentarnu legalizaciju. Desilo se, medjutim, da su srpski poslanici, odbijajuci ove zakone i predlazauci odredjene amandmane i nova idejna rjesenja, stvar pokusali vratili na pocetak.

Nesporno je da Ured Visokog predstavnika uvazava zelje i jedinstvene stavove vladajucih u BiH. Medjutim, stav OHR-a je da nametnuti zakoni ne mogu biti promijenjeni i da se oni moraju, bez obzira na novonastalu parlamentarnu proceduru i dalje primjenjivati."Smatram da nikome nije u interesu da ponovo otvara debatu i mijenja zakone, jer ne mogu biti promijenjeni. Ne mogu se donositi amandmani na zakone koji su nametnuti", pojasnio je Dzejms Ferguson, portparol OHR-a. Tu je i pitanje, mogu li onda srpski predstavnici sa svojim politickim zackoljicama i zahtjevima ici u nedogled. Pa cak i onda kada je to na stetu svih gradjana, pa tako i njihovog naroda.

Sto se tice Zakona o zastavi i grbu BiH, u njima, za razliku od Zakona o drzavljanstvu BiH, nije jasno naznaceno da se moraju usvojiti u potrebnoj formi, bez ikakvih dodatnih amandmana i uvjeta. To je vjerovatno i rukovodilo Branka Dokica, predstavnika
Koalicije Sloga iz Republike Srpske da predlozi amandman kojim bi se promijenio izgled zastave. Dokic i njegovi politicki istomisljenici, nakon sto su zastavu BiH, gradjani, koliko toliko poceli uvazavati i osjecati svojom, "shvatili" su da je jedna druga varijanta bolja, da ima "duboku simboliku BiH", kako je rekao. Simbolika se sastoji u linijama koje na dva polja predstavljaju entitete i simboliziraju tri naroda u BiH. Ovo idejno rjesenje, po misljenju Dokica, ne mora se naci i na grbu BiH.

Interesantna je cinjenica da Zakon o zastavi, prilikom glasanja, nije dobio vecinu prisutnih. Sto znaci da su ga odbili i neki od zastupnika iz Federacije BiH. S druge strane, Zakon o grbu, desilo se da je on dobio potrebnu vecinu glasova prisutnih, ali ne i potrebne glasove iz Republike Srpske. Sami tim, ovaj zakon bice vracen skupstinskim tijelima na ponovno usaglasavanje. Ova glasacka neujednacenost, donekle se moze objasniti i relativno "pasivnim" odnosom zastupnika HDZ-a, koji su kod izjasnjavanja uglavnom bili uzdrzani. Inace, sva poslanicka ubjedjivanja i naduravanja odvijala su se na relaciji Koalicija za cjelovitu BiH, s jedne strane, i koalicija Sloga s druge. Poslanici SDP-a bili su izmedju dvije vatre. Ovaj apsurd kod glasanja, moze se samo objasniti neozbiljnoscu poslanika u Zastupnickom domu kojim se ocito zeli sto duze prolongirati parlamentarno donosenje pomenutih zakona.

Usvajanje Zakona o drzavljanstvu BiH odgodjeno je za naredno zasjedanje. Naime, srpski poslanici trazili da se uporedo usvoji i odluka kojom bi BiH dozvolila izbjeglicama, koje zakonito i stalno borave na njenoj teritoriji, a sticu ili imaju drzavljanstvo BiH, da zadrze i svoje ranije drzavljanstvo. Odnosno, sticanje i zadrzavanje drzavljnstva ne bi se uslovljavalo odricanjem ili gubitkom drugog. "Ovakva odluka je od vitalnog interesa za BiH i njene odnose sa R Hrvatskom i SRJ. Njome se nista ne prejudicira vec se samo otvara proces rjesavanja ovih pitanja bilateralnim odnosima izmedju BiH i RH i SRJ, predvidjenim Zakonom o drzavljanstvu", pojasnio je Dokic.

Poslanik Adnan Jahic, misleci na SR Jugoslaviju, trazio je od prisutnih clanova Vijeca ministara BiH tumacenje moze li se ovakvom odlukom omoguciti ljudima sticanje dvojnog drzavljanstva prije nego se uspostave diplomatski odnosi. Naravno, nije bilo jedinstvenog stava, a ni kvoruma za bilo kakvo izjasnjavanje. Stoga je i zakljuceno da Vijece ministara BiH u medjuvremenu razmotri i ocijeni odluku, kako bi se o njoj odlucivalo u paketu, na narednoj sjednici.

Partneri u vlasti BiH po mnogim pitanjima tesko ili gotovo nikako da usuglase svoje stave. Kada je u pitanju opozicija, posebno nastupi i stavovi SDP-a, onda vrlo vjesto znaju zbiti redove i pokazati jedinstvo.

Iako niko od parlamentaraca nije mogao osporiti postojanje medjuentitetskog sverca i kriminala te neovlastene trgovine drogom, prijedlog SDP-a da se ova problematika uredi zakonom i da se osnuju zajednicke policijske snage, dozivio je neuspjeh. Vecina prisutnih glasala je protiv nacrta ovog zakona, sto znaci da osnivanje zajednickih policijskih snaga i institucionalni vid borbe protiv sverca i kriminala, ne odgovara kako srpskim poslanicima, tako i mnogim iz Federacije BiH.

Politicke volje nije bilo ni za prijedlog zakona o Vijecu ministara BiH koji su ponudili zastupnici Sejfudin Tokic i Ivo Divkovic. "Reorganizacija Vijeca ministara BiH, uslov je za integraciju BiH u Vijece Evrope. Ovako organizirano Vijece ne funkcionise a da bi se poboljsao njegov rad treba povecati broj ministarstava sa tri na sest", pojasnio je Tokic. Ovim zakonom, izvrsila bi se reorganizacija Vijeca ministara, poboljsalo njegovo funkcioniranje i cak smanjio broj ministara. Ideja, nije nova, o njoj je raspravljalo i Vijece ministara, a podrzava je i OHR. Sudeci po reagiranjima i diskusijama koje su se mogle cuti za govornicom, te upornim tvrdnjama dr Harisa Silajdzica da Vijece ministara dobro funkcionira, stekao se utisak da su i najveci zagovornici rekonstrukcije Vijeca udustali od toga."Mi imamo plan rekonstrukcije Vijeca, ali nemamo politicke volje", rekao je Silajdzic. Dopredsjedavajuci Zastupnickim domom Mirko Banjac, ustvrdio je da postojeca organizacija Vijeca radi u losim uvjetima i "ne bi bilo pametno u ovo vrijeme donisti takve odluke".

Ishod rasprave o prijedlogu zakona o Vijecu ministara sveo se na Tokiceve replike Silajdzicu: "Nisam rekao da Vijece ne radi, ali lose radi, a nas prijedlog ide u pravcu poboljsanja rada", rekao je Tokic uz konstataciju da se "odlaganjem sustinskih pitanja odlaze zivot".

Mirjana MICEVSKA (AIM Sarajevo)