SMANJENJE VOJNOG BUDZETA U BiH

UPOLA MANJE

AIM, Sarajevo, 10.06.1999. Obim vojski u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, po svemu sudeci, bit ce reduciran, a mogao bi biti i upola manji. Naime, postojecih 70 hiljada vojnika u Bosni i Hercegovini medjunarodna zajednica ne zeli finansirati, a domaci resursi su isuvise mali da bi mogli podnijeti toliki trosak. Zbog toga se u ministarstvima odbrane u oba entiteta preispituje organizaciono-finansijski sistem i pravi raspored po kome ce biti manje ljudstva.

NATO-ov KISOBRAN

Ideju o smanjivanju vojnih budzeta prvi je javno iznio sef misije OSCE-a u BiH, ambasador Robert Barry u Salcburgu (Austrija) na Seminaru o planiranju odbrambenih resursa. On smatra da vojni budzet u entitetima BiH treba da se reducira najmanje za 30 posto, a da se dio novca koji je sada namijenjen za vojne potrebe koristi za obnovu privrede.

Na pomenutom seminaru diplomati i vojni strucnjaci procijenili su da u BiH, tacnije njenim entitetima ne treba tako velika i, narocito, tako skupa vojska. Vjerovatno su tom prilikom imali u vidu prisustvo SFOR-a koji u BiH ima izmedju 30 i 40 hiljada vojnika, kao i NATO-ov kisobran koji se nadvio nad BiH, iako ova drzava jos nije u Partnerstvu za mir. Euroatlanskoj Alijansi je, razumljivo, stalo do toga da se sažuva mir na ovim prostorima, da se oruzje svede na minimum i izgradi
povjerenje mezu stranama koje su do nedavno medjusobno ratovale. Aktivno prisustvo jedinica i komandi SFOR-a u BiH iskljucuje potrebu za nekom vecom domacom vojskom, pa je vec bilo nekoliko etapa smanjivanja vojnog kadra u Vojsci Federacije BiH i Vojsci Republike Srpske. Onima u svijetu koji sada cuvaju i nadziru mir u BiH, ovdje ne trebaju armije koje ce medjuentitetske linije smatrati granicama i ratoborno gledati jedni na druge, nego one koje ce stopostotno biti na mirnodobskoj opciji. "Sto manje vojske u entitetima, to bolja kontrola SFOR-a nad njima", kaze jedan oficir NATO-a na sluzbi u BiH.

Uz uvazavanje i ovakvog razmicljanja, osnovni razlog za racionalizaciju vojski u BiH jeste ekonomski aspekt. Naime, za izdrzavanje 70 hiljada vojnika (oko 30 u VF i oko 40 u V RS) samo u 1999. godini potrebno je izdvojiti gotovo milion DEM, sto je za raspolozive budzete zaista mnogo, ali i znatno iznad svjetskog prosjeka izdvajanja za vojsku. Ovaj postotak u drugim zemljama krece se od jedan pa do, najvise 2,6 bruto drustvenog proizvoda, za clanice NATO pakta. U Hrvatskoj se, na primjer, izdvaja 5 odsto i taj procenat se smatra vecim od moguceg, te se tezi njegovom svodjenju na NATO- standarde.

IZETBEGOVICEV UVJET

U Federaciji BiH je ove godine za vojsku bilo planirano izdvojiti 368 miliona konvertibilnih maraka. To je, kako ce se kasnije pokazati, samo dio novca koji trosi VF. Naime, clan Predsjednistva BiH iz reda bosnjackog naroda, Alija Izetbegovic, u pismu Visokom predstavniku UN u BiH, ambasadoru Carlosu Westendorpu, navodi da Armiju BiH, kao dio VF, finansiraju i neke strane zemlje - Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Malezija i Bruneji, no o kolikoj se sumi novca radi - javnosti jos nije poznato. On je u nacelu iznio svoje slaganje sa smanjenjem vojnog budzeta za 30 odsto, ali je postavio i dva uvjeta. Prvi je da se redukcija o kojoj se govori izvrsi po okoncanju rata u SR Jugoslaviji, a drugi da se isto takvo smanjenje primjeni i u susjednim zemljama - Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Ovo Izetbegovicevo uvjetovanje nije neprihvatljivo kada se zna da su 1996. u Firenci, uz posredovanje OSCE-a, BiH, dakle oba entiteta, i Hrvatska i Jugoslavija potpisali Sporazum o subregionalnoj kontroli naoruzanja i tako pristali da svoje vojske ucine medjuzavisnim. Prema tome, ako se u jednoj od te tri drzave nesto smanjuje, prirodno je da se to cini i u druge dvije. U protivnom, Sporazum koji balansira vojne potencijale pretvorio bi se u svoju suprotnost.

Istovremeno, cini se da su glavni stabovi u entitetskim vojskama ozbiljno shvatili inicijativu o smanjenju vojnih budzeta, koju je iznio ambasador Barry, pa i oni nastoje da sve svoje dosadasnje troskove smanje za trecinu. U vojskama u BiH je to bio povod za "veliko spremanje" u kojem sada sudjeluju - svi. Nije to lak niti jednostavan posao, ali je obavezan, pogotovo kada se zna da je medjunarodna zajednica ta koja, u biti, komanduje domacim vojskama i koju vojske moraju postovati.

Vojni eksperti smatraju da je obim vojske od 35 hiljada vojnika u oba entiteta optimalan i da vise od toga nije ni potrebno na ovom tlu. Prema tome, sve formacije bice smanjene, a reducirat ce se i vojni aparat, pa ce ministarstva i Zajednicka komanda i Generalstab biti znatno manji, ali i efikasniji.

BEZ KORPUSA?

Koliko se brzo namnozila vojna birokratija najbolje svjedoci sljedeci primjer - u sarajevskom naselju Bistrik, u zgradi komande bivse JNA, trebalo je da se smjesti Ministarstvo odbrane F BiH i zajednicka Komanda VF. No, ispostavilo se da je taj prostor premali za obje institucije, pa je Zajednicka komanda uselila u drugi objekat. Nakon redukcije o kojoj se govori, lako je moguce da ove dvije institucije ipak budu pod istim krovom.

Ovo je samo ilustracija da se racionalizacija mora izvrsiti (pa cak i prostora) jer je veliki broj vojnih sluzbenika koji su se "uhljebili" u vojnom aparatu. To sve dosta kosta, ali nije sav visak u ljudstvu. Evidentan je i visak komandi, pogotovo onih ratnih koje se bave papirima i pretpostavkama. Ocito je da uz mirnodopske treba reorganizovati i ove ratne. Na primjer - ako u Vojsci F BiH ostane 15 hiljada profesionalnih vojnika, onda su tri korpusa, koliko ih sada ima, previse. U tom slucaju bio bi dovoljan jedan korpus temeljen na divizijama i brigadama. Kakva ce na kraju biti organizaciono-formacijska sema, znace se uskoro, no vec sad je jasno da ce sve biti "krace" za jednu trecinu.

Medju prioritetima je i ujednacenje obuke u obje vojske i uklapanje Vojske RS u standarde NATO-a koje je u potpunosti usvojila Vojska F BiH.

Djuro KOZAR (AIM Sarajevo)