OPSTINSKI IZBORI

VELIKA POSPREMANJA DO PROLJECA

AIM, Sarajevo, 07.06.1999. Po "voznom redu" odrzavanja izbora u BiH, do kraja jeseni ove godine trebali bi biti odrzani lokalni ili opstinski. Registracija politickih stranaka je vec obavljena, prijavile su se 72 stranke i 10 nezavisnih kandidata, a u toku je i registracija biraca u inostranstvu. Pocela je provjera i ovih u BiH, ali sve izvjesnije postaje da izbora nece biti u predvidjeno vrijeme, nego u proljece sljedece godine. Istovremeno, postoje i dileme da li opstinske izbore odrzavati zajedno sa opstim, predvidjenim za jesen 2000-te godinu. Razlog za ovakvu neodlucnost medjunarodne zajednice, koja treba donijeti odluku, jeste aktuelna politicka situacija u Republici Srpskoj koja je, po ocjeni mnogih, radikalizirana pod uticajem desavanja u neposrednom susjedstvu. Sef misije OSCE-a, ambasador Robert Barry je kazao da ce odluku o opstinskim izborima donijeti OSCE nakon konsultacija sa politickim strankama u BiH, ali da se ocekuje da se opsti (parlamentarni) izbori 2000-te odrze po novom, Stalnom bosanskohercegovackom izbornom zakonu koji tek treba donijeti i koji je bio jedan od prioritetnih zadataka proisteklih iz Madridske konferencije. Brojni politicki analiticari ocjenjuju da medjunarodna zajednica nece dozvoliti odrzavanje lokalnih izbora u BiH dok se ne promijeni politicka struktura u samom vrhu susjednih zemalja - Hrvatske i Jugoslavije. No, za sada je samo iz OSCE-a politickim partijama poruceno da ne zure sa formiranjem kandidatskih lista.

Politicke stranke u BiH na eventualno (ne)odrzavanje lokalnih izbora u predvidjeno vrijeme gledaju razlicito. U vladajucim, nacionalnim SDA i HDZ, vele da su spremni za izbore "kad god oni bili" ali u obje ove stranke ocekuju da definitivnu odluku donese - medjunarodna zajednica. Istovremeno i jedni i drugi se ne protive istovremenom odrzavanju opstih i opstinskih izbora uz konstataciju da je tako - jeftinije. U SDA samo stavljaju do znanja da ocekuju preuzimanje veceg kolaca vlasti u Republici Srpskoj, ali priznaju i da strahuju od moguceg uticaja situacije u Jugoslaviji na stanje u RS, te moguceg jacanja ekstremnih snaga u u tom dijelu BiH.

U Liberalnoj partija BiH smatraju da kraj ove godine nije dobro vrijeme za opcinske izbore: "Lokalni izbori su, prije svega, pitanje povratka i registracije biraca u mjestima u koja su se vratili, a protekla godina nije bila godina povratka", veli potpredsjednik Strajo Krsmanovic, dodajuci da bi "uzme li se u obzir situacija u susjedstvu koja je dovela do homogenizacije u RS lokalni izbori u BiH u dogledno vrijeme mogli biti uzaludan angazman. Stranka za BiH ocjenjuje da bi "najoptimalnije bilo lokalne izbore odrzati istovremeno sa opstim, sredinom naredne godine", kazao je generalni sekretar Safet Halilovic, a kao jedan od razloga za odgadjanje opcinskih izbora u Stranci za BiH vide situaciju u SR Jugoslaviji koja je "dovela do homogenizacije u RS i ojacala desne radikale, te im pruza sansu da ostvare povoljniji izborni rezultat". U ovoj stranci vjeruju da bi se do tog novog termina odrzavanja i jednih i drugih izbora donio i stalni izborni zakon BiH koji bi regulisao izbore na svim nivoima, na jedinstven nacin za cijelu drzavu.

Socijaldemokratska partija je uradila i svoj prijedlog stalnog izbornog zakona i proslijedila ga OHR-u na analizu, te se registrovala za izbore, a u redovima ove partije nema odluka koje bi zaustavljale pripreme za izbore ili zahtjevale njihove prolongiranje, a eventualno odlaganje, smatraju SDP-ovci ide na ruku vladajucim partijama. Istovremeno, u Alternativnom ministarskom vijecu BiH (Vladi u sjeni) smatraju da opcinske izbore treba odgoditi, te sugerisu Uredu Visokog predstavnika UN za BiH da nastoje ukloniti sa politicke scene sve one koji se ne ponasaju u skladu sa odrednicama Daytonskog Mirovnog sporazuma.

Predsjednik Nove hrvatske inicijative, Kresimir Zubak veli da bi, kada je rijec o legalitetu, svakako trebalo odrzati lokalne izbore ove godine: "Dosta je konfuzna situacija u nekim mjestima gdje jos nisu implementirani rezultati ni proslih izbora (Srebrenica, Foca...) i mislim da to zahtjeva i namece potrebu da se izbori odrze sto prije, do konca ove godine. Medjutim, u NHI-ju mislimo da s tim ne treba zuriti dok se ne izvrsi nekoliko veoma bitnih priprema, prije svega registracija biraca - dosta je manjkavosti, u svim dosadasnjim izborima u BiH, nakon rata, tome se prilazilo dosta improvizirano. Bilo je zaista vrlo cudnih situacija, do toga da su neki mogli glasati i po nekoliko puta, a neki nisu mogli nikako. Kako su glasacki spiskovi su bili potpuno neuredjeni, njihovo konacno azuriranje za cijelu BiH bilo bi najveci doprinos OSCE-a legalnosti izbora, nista drugo". Zubak smatra da treba napraviti i reviziju postojecih opcinskih izbornih komisija i glasackih odbora: "Stranke koje su u medjuvremenu osnovane i koje sudjeluju u politickom zivotu imaju mogucnost da prate izbore, ali imaju brojne probleme kad je rijec o sastavu komisija koje su u to vrijeme uglavnom birale vladajuce stranke, to su ljudi koji su uglavnom stranacki opredjeljeni. Dakle, bolje i da se prolongira vrijeme odrzavanja opcinskih izbora ako cemo opet imati jednu dosta anarhicnu situaciju sa izbornim komisijama, glasackim odborima, glasackim listama, kakvu smo imali na svim predhodnim izborima od okoncanja rata. Istovremeno NHI se protivi spajanju opstih i opstinskih izbora.

U Bosanskoj stranci smatraju da "katastrofalno stanje u strukturama vlasti na opstinskom nivou nalaze sto hitnije odrzavanje izbora", no aktuelni politicki trenutak nalaze njihovo odlaganje: "Situacija u Republici Srpskoj i SR Jugoslaviji nalaze odlaganje izbora i najavljena odluka OSCE-a - pomjeranje opstinskih izbora za proljece - je dobra. U trenutnoj situaciji politicke stranke bi mogle djelovati samo na jednom dijelu drzave, a ako izbori budu tek u proljece, situacija ce se mozda stabilizovati i mi bi smo, mislim na opoziciju, mogli voditi kampanju na teritoriji cijele BiH. Medjuvrijeme bi trebalo iskoristiti za donosenje stalnog izbornog zakona, pa opstinske izbore iskoristiti kao neku vrstu probe primjene tog zakona", kaze predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanovic. Na pitanje da li to BOSS umanjuje znacaj lokalnih izbora kada ih pominje kao mogucu probu stalnog izbornog zakona, Ajanovic odgovara da ne jer "lokalni izbori su ipak komunalni izbori - struja, voda, cistoca ulica. Cak ni povratak nije stvar opstinskih vlasti, nego dogovora na samom vrhu", kaze on. U ovoj stranci smatraju da bi istovremeno odrzavanje opstih i opstinskih izbora bilo kontraproduktivno jer ta dva oizborna procesa tretiraju razlicite problematike.

Politicki analiticari medjunarodne grupe za krize ocjenjuju da opstinski izbori odrzani do kraja ove godine ne bi nista promjenili: "Situacija u RS je teska zbog situacije u Jugoslaviji i sukoba sa NATO-savezom. Kako postoji opasnost da sukob u Jugoslaviji traje i u novembru, mislim da izbore treba odgoditi", kaze direktor ICG Brayan Hopkinson. On smatra da nije vazno da li bi se opstinski i opsti izbori odrzavali odvojeno ili zajedno: "Bolje je istovremeno jer se radi o odluci glasaca, a vlade na svim nivoima, od opstine do drzave, imaju isti smisao. Po Hopkinsonu, stalni izborni zakon drzave BiH je znacajno pitanje:"Bez novog i boljeg zakona nema sanse da se promijeni izborna kultura. Licno nisam protivnik nacionalnih partija, ali ove koje su sada na vlasti ne saradjuju, a BiH treba vladu ili vlade koje bi saradjivale. Mi smo dali i neke svoje prijedloge za novi izborni zakon. Jednostavno - postojeci nece dati promjene dugo vremena"

Za sada je cvrsti stav Privremene izborne komisije pri OSCE-u da se opstinski izbori odrze pocetkom novembra, ali sef misije OSCE-a i predsjednik PIK-a Robert Barry smatra da bi izbore trebalo odrzati u proljece: "On insistira da se posebno odrze opcinski i da ni u kom slicaju ne dodje do spajanja opcinskih i opcih izbora koji su predvidjeni za septembar 2000-te", kaze bosnjacki clan PIK-a, Hilmo Pasic, i dodaje da je PIK imenovala lokalne izborne komisije u svim opcinama u BiH i da je njihov sastav promijenjen u odnosu na prethodne izborne procese. Istovremeno, po rijecima portparola OSCE-a, Tanje Domi zna se i to da ce odrzavanje opcinskih izbora kostati 25,5 miliona USD i da, iako je pocela obuka i trening onih koji ce raditi na izborima, jos uvijek nije potrosen ni dolar od novca predvidjenog za opstinske izbore.

Istovremeno valja primjetiti da kod gradjana BiH postoji nedostatak interesovanja za izborni proces, sudeci barem po odzivu za registraciju i provjeru birackih spiskova. Ako se u sjecanju pozovu prvi postdaytonski parlamentarni izboru u BiH i novcani iznosi kojima je OSCE pomagao politicke stranke mozda nije losa ideja da medjunarodna zajednica u BiH razmisli o tome da ove ili sljedece izbore "pogura" tako sto bi biraci, po izlasku na biracko mjesto, dobili po, recimo, 10 DEM. Uostalom, jedan glas za pobjednicku partije na ondasnjim izborima je, po naknadnoj racunici, OSCE kostao i vise od toga (cak i po 150 DEM za glas), a na ovaj nacin bi konacno i sami gradjani drzave BiH imali neku konkretnu korist od izbornog procesa. Mozda bi i odgovornije zaokruzivali imena i brojeve na listicima. No, ni to nije najbolje rjesenje - mnogi bi bili zbunjeni trazeci na listicu ime Carlosa Westendorpa ili OHR-a.

Hana BAJRAKTAREVIC AIM Sarajevo