DRZAVA I PRIVATNICI ZAJEDNO

Udruzenje elektronskih medija RS

Banjaluka, 3. jun 1999. (AIM)

U Banjaluci je 13. maja osnovana Asocijacija elektronskih medija Republike Srpske, koja je, zbog nedostatka zakonske regulative, registrovana prema Zakonu o preduzecima kao Poslovno udruzenje elektronskih medija.

Objasnjavajuci razloge osnivanja, osnivaci su posli od analize medijske situacije u RS i iznijeli niz ocjena koje opravdavaju ovakvu vrstu profesionalnog organizovanja. Prije svega, receno je da drzavna moc s kojom se raspolaze radio-difuznim frekvencijama ima za direktnu posledicu kontrolu medijskog prostora i da je u oblast zakonske regulative potrebno unijeti mnoge izmjene.

Problem radio difuznih frekvencija se multiplicira i prilikom utvrdjivanja naknade za njihovo koriscenje, a upliv drzavnog RTV programa u program nezavisnih stanica, u uslovima ekonomske oskudice, za mnoge medije moze biti i jedini izlaz. Time se ne samo osnazuje drzavni monopol u elektronskim medijima, vec se gusi i sloboda uredjivanja i emitovanja autenticnog RTV programa. U Nezavisnoj komisiji za medije (Independent Media Commission) je u toku izrada opsteg plana uprvljanja frekvencijskim spektrom, na kojem se radi u uskoj saglasnosti sa ministarstvima vlada oba entiteta, koji imaju podatke o dosadasnjim dozvolama i frekvencijama. Prilikom izrade ovog plana napravice se balans izmedju privatnih i javnih radio i TV stanica.

Asocijacija elektronskih medija se, po rijecima inicijatora njenog osnivanja, Zorana Kalinica, direktora i suvlasnika Nezavisne televizije Banja Luka, i osniva radi unapredjivanja ukupnog razvoja elektronskih medija i razvoja medjusobne saradnje elektronskih medijskih kuca. Medjutim, za razliku od ostalih slicnih asocijacija u drugim drzavama bivse Jugoslavije, u kojima su uglavnom osnovane asocijacije iskljucivo nezavisnih i privatnih elektronskih medija, kao jedan od suosnivaca na osnivackoj Skupstini ove Asocijacije, nasao se i predstavnik drzavne Srpske radio televizije. Zoran Kalinic njegovo prisustvo objasnjava cinjenicom da ce ono uticati da Asocijacija bude jaca i djelotvornija.

Nezavisnoj komisiji za medije su se za izdavanje dozvole za rad do sada prijavile 272 radio i TV stanice u BiH. Od tog broja 81 njih je registrovana u RS, a na osnivackoj Skupstini Asocijacije je prisustvovalo dvadesetak njihovih predstavnika. Samo cetvrtina prisutnih predstavnika elektronskih medija mogla bi biti povod za sumnju u znacajniju ulogu ove asocijacije.

Na drugom zasijedanju Skupstine (25. maj) osnivaci su izabrali organe upravljanja Asocijacije. Za predsjednika je izabran Dragan Kalinic, direktor NTV Banjaluka. U Upravni odbor je uslo 9 clanova po principu teritorijalne zastupljenosti. Drzavnu Srpsku radio-televiziju u Upravnom odboru predstavlja Slobodan Purkovic. Jedno od objasnjenja zasto to sve nije ucinjeno vec na prvoj osnivackoj Skupstini, koje se moglo cuti od osnivaca, je mala zurba da se Asocijacija registruje prije nego sto se takva Asocijacija osnuje i registruje na nivou BiH. A osnivanje strukovne asocijacije TV i radio kuca BiH zakazano je za 19. juni u Neumu. Pokrovitelj ove asocijacije je Internews, a u nacrtu osnivackog akta stoji da privremeno Predsjednistvo cine predstavnici NTV Hayat iz Sarajeva, NTV Banjaluka, Radio Kontakt iz Banjaluke, TV Kiss iz Kiseljaka, Radio Pegaz iz Trebinja, Radio Valentino iz Brckog i RTT Travnik.

Bez obzira koji su sve motivi za osnivanje Asocijacije elektronskih medija bas sada, cinjenica je da se pred njom nalaze znacajni zadaci, sa jos neizvjesnom mogucnoscu uticaja na njihovo rjesavanje. Jer, status i specificna pozicija elektronskih medija u RS, i pored izmijenjenih politickih prilika u kojima su ostvareni pozitivni pomaci, zahtijevaju novi trud u pravcu demokratskog usavrsavanja pravne regulative, kao i otklanjanje svih rjesenja kojima se promovise diskrecija i voluntarizam drzave. U tom pogledu, potreba za izmjenom vazecih propisa, ukidanjem losih rjesenja i donosenjem novih normi iz oblasti javnog informisanja, kao i stvaranje demokratskog, liberalnog i stimulativnog ambijenta u kojem ce egzistirati elektronska javna glasila, predstavlja put ka snazenju i razvoju slobodne informacije u RS.

Kako danas stvari stoje, najbolje govori jedna analiza medijske situacije u RS, koju je javno publikovao profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci Zdravko Zlokapa. "Drzava ima monopol nad medijima. Iako postoji vise desetina privatnih televizija, radio stanica i novina, drzava posjeduje sve mogucnosti da im u svakom trenutku onemoguci rad jer kontrolise elementarne uslove opstanka medija. Ona vrsi raspodjelu frekvencija, samo ona posjeduje sistem repetitora za slanje i prenos radio i TV signala, ona daje dozvole za uvoz roto-papira i moze da kontrolise vrsenje stamparskih usluga", pise Zlokapa u tekstu "Mediji u RS: bolna tranzicija", objavljenom u poslednjem broju casopisa "Aktuelnosti". "To je jedan od razloga", nastavlja Zlokapa, "sto se svi, ili skoro svi, mediji u RS ponasaju kao da su drzavni, cak i kada to nisu, i sto se novinari ponasaju kao drzavni sluzbenici, a ne kao javnosti i svojoj profesiji odgovorni profesionalci. Osim toga, jos uvijek se ne smatra da je u ovom dijelu Balkana definitivno uspostavljena nova politicka konstelacija odnosa i da ovdje u dogledno vrijeme nece biti radikalnih politickih promjena. Posto je sve neizvjesno, niko ne zeli da zbog trenutka slabosti ili lose procjene dodje pod udar novih vlastodrzaca u buducnosti", pise dr Zlokapa.

Nije li interesno okupljanje u istoj asocijaciji predstavnika drzavnih i privatnih elektronskih medija jedan od razloga za sumnju u bolje dane elektronskih medija?

Mladen Mirosavljevic (AIM)