KONSTITUTIVNOST NA SUDU

Sarajevo Jun 2, 1999

NEDOSTATAK POLITICKE VOLJE

AIM, Sarajevo, 01.06.1999. Prema sadasnjim ustavima entiteta svi narodi su na teritoriji BiH manjinski, jer Srbi nisu konstitutivni u Federaciji BiH, a Bosnjaci i Hrvati to nisu u Republici Srpskoj. Stoga se , tesko i sporo realiziraju
bitne i sustinske odluke Ustava o vracanju ljudi na svoja ognjista, prava na imovinu, slobode kretanja, medija, o preduzimanju sankcija protiv izvrsilaca zlocina.

Zbog svega toga, pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine u toku je rasprava o konstitutivnosti sva tri naroda - Bosnjaka, Srba i Hrvata na cijeloj teritoriji drzave. Odnosno, o ustavnoj obavezi uskladjivanja entitetskih sa Ustavom BiH, pa samim tim i stvaranje uvjeta da Srbi budu konstutivni u Federaciji BiH, a Bosnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj. Inicijativu za rjesavanjem ovog pitanja na nivou Ustavnog suda BiH, prije vise od godinu dana. Rasprava je otpocela u septembru prosle godine, ali i prekinuta zbog prikupljanja dokumenata iz oba entiteta. U nekoliko navrata, rasprava je trebala biti nastavljena, ali su najavljivane sjednice Suda odgadjane.

U medjuvremenu, clanovi nevladinih organizacija, Srpsko gradjansko vijece (SGV), Hrvatsko narodno vijece (HNV), Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 i Vijece kongresa bosnjackih intelektualaca (VKBI), organizirali su
okrugli sto o ovoj temi i zauzeli odredjene stavove. O ustavnoj utemeljenosti ovog pitanja, Atif Purivatra predsjednik VKBI kaze: "Procedurom Dejtona jasno je receno da se poslije donosenja Ustava BiH, moraju uskladiti ustavi entiteta. To nisu uradile ni Federacija BiH ni Republika Srpska. U mnogim stvarima se odudara od osnovnih principa Dejtona i svih medjunarodnih konvencija, koje su sastavni dio Dejtona. To znaci da u ustavima entiteta nisu precizirana ni zajamcena osnovna ljudska prava u skaladu sa Deklaracijom o ljudskim pravima. Jedno od ljudskih prava, kao sastavni dio ljudske slobode je i nacionalna sloboda i nacionalna ravnopravnost.Ako gradjani i narodi Bosnjaci, Srbi, Hrvati ali i Jevreji i Romi, svi nisu jednakopravni, onda ne mozemo govoriti ni o ostvarivanju ostalih ljudskih prava", smatra Purivatra.

Pmenute nevladine organizacije kontaktirale su u medjuvremenu ambasadore zemalja kontakt-grupe, sefa misije UN u BiH Elizabet Ren, koja je i prisustvovala nedavno odrzanom okruglom stolu i podrzala njihove zahtjeve.

Za rjesavanje ovog pitanja medju predstavnicima vladajucih stranaka nema dovoljno politicke volje, posebno kod Srba. Najveci zagovornici ideje o konstitutivnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji BiH su Bosnjaci, dok se Hrvati formalno izjasnjavaju o tome, ali prakticno nista ne cine. U tom smislu je i propao pokusaj da se Zastupnicki dom Parlamenta BiH izjasni i prihvati prijedlog SGV-a da Srbi budu konstitutivni u Federaciji BiH. Zastupnici HDZ-a nisu zeljeli da se o tome izjasnjavaju. Samim tim, tada su zatvorena vrata za skupstinsku proceduru ne samo u Federaciji, vec i u Republici Srpskoj.

Imajuci u vidu upravo nedostatak politicike volje kod aktualnih predstavnika u vlasti BiH, a sto se, na zalost, reflektuje i kroz rad Ustavnog suda BiH, Nova hrvatska inicijativa, sacinila je prijedlog kako bi se trebalo izvrsiti usuglasavanje Ustava Federacije sa Ustavom BiH, a kada se radi o konstitutivnosti. Ovaj prijedlog, koji predstavlja, kako je to pojasnio Kresimir Zubak, predsjednik stranke, amandman na Ustav F BiH, bice ponudjen zastupnicima federalnog parlamenta, ali tek nakon sto Nova hrvatska inicijativa dobije pismenu suglasnost njih 78. Na taj nacin bi se unaprijed obezbijedilo "zeleno svjetlo" za raspravu i usvajanje amandmana na Ustav Federacije. Drugim rijecima, izbjegle bi se odredjene glasacke manipulacije u Parlamentu.Prema prijedlogu Nove hrvatske inicijative u Ustavu FBiH mijenjao bi se Amandman 3 stavak 1 i glasio bi: "Bosnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima, i gradjani BiH na teritoriji Federacije ostvarujuci svoja prava, preoblikuju unutarnje ustrojstvo Federacije BiH koje je definirano Aneksom 2 Opceg okvirnog sporazuma, tako da se Federacija BiH sastoji od federalnih jedinica sa jednakim pravima i odgovornostima". Amandman bi stupiio na snagu istog dana kada na snagu stupe izmjene i dopune Ustava Republike Srpske, kojima se odredi da su Srbi, Bosnjaci i Hrvati konstitutivni narodi u uovom entitetu.

Obrazlazuci pomenute Amandmane na Ustav F BiH, Zubak istice da su Bosnjaci, Hrvati i Srbi (konstituirali) stvorili BiH i da su ravnopravni kao narodi i gradjani na njezinom cjelokupnom teritoriju. Ustavi F BiH i RS nastali su kronoloski, prije potpisivanja Mirovnog sporazuma i polazili su od faktickog stanja na dijelu teritorije BiH. Radi toga, smatra Zubak, oni su se morali uskladiti sa ustavom koji je donesen kroz Mirovni sporazum, a koji se odnosi na cijeli teritorij BiH i koji je, u hijerarhijskom smislu, nadredjen entitetskim ustavima. To do sada nije ucinjeno poradi opstrukcije onih politickih snaga u BiH koje zele pravno ozvaniciti fakticko stanje proisteklo iz ratnog stanja, kao posljedica etnickog ciscenja i time u perspektivi otvorili mogucnost disolucije BiH.

Nema sumnje da bi se usvajanjem amndmana na Ustav Federacije
olaksala procedura pred Ustavnim sudom BiH u povodu pokrenutog postupka za ocjenu ustavnosti entitetskih sa drzavnim Ustavom. Time bi se, kako objasnjava Zubak, dezavuirali "eksperti" koji su se u ime Federacije i hrvatskog naroda u BiH, pred Ustavnim sudom deklarirali protiv konstitutivnosti i ravnopravnosti tri naroda na cijeloj teritoriji BiH.

Kakva ce biti odluka Ustavnog suda, nakon prikupljanja dodatnih informacija, moglo bi se uskoro znati. Cinjenica je, medjutim, da se uskladjivanje entitetskih sa Ustavom BiH mora provesti i da politickim igrarijama i odugovlacenjima kad tad mora doci kraj.

Mirjana MICEVSKA (AIM Sarajevo)