ZA SVE KRIVI SOCIJALISTI

Intervju: Dragan Cavic, zamjenik predsjednika Predsjednistva SDS-a

Dragana Cavica, zamjenika predsjednika Predsjednistva Srpske demokratske stranke Republike Srpske (SDS RS) cesto vide kao nosioca reformi u ovoj partiji, ali postoje i misljenja da je potpao pod "paljanski lobi". Sa gospodinom Cavicem razgovaramo o aspektima politicke krize i RS, odnosima sa koalicionim partnerima, arbitraznoj odluci o Brckom, unitarnoj BiH, radu Vlade, izmjeni izbornih pravila...

AIM: Republika Srpska je gotovo tri mjeseca bez predsjednika, skoro osam bez nove vlade i sa parlamentom koji jedva funkcionise. Brine li vas takva situacija?

• Naravno da me brine. Ali, ona je prvenstveno rezultat unutrasnjih politickih sukoba dva srpska parlamentarna bloka, sto vjesto koristi treci blok iz sjene - Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH (KCDBiH). Zbog te apsurdne politicke podijeljenosti doslo je do blokade gotovo svih institucija, a posebno do smjene predsjednika RS. Medjutim, ne slazem se da nemamo predsjednika, on je samo Vestendorpovom suspenzijom onemogucen da obavlja svoju duznost. Zbog svega recenog, nalazimo se u pat poziciji i cini se da u dogledno vrijeme iz nje nema politickog izlaza.

AIM: Zasto potpredsjednik Sarovic ne preuzima funkciju predsjednika Republike? Ne ide li postojece stanje u prilog tvrdnjama da RS moze bez predsjednika?

• Ne bjezimo od mogucnosti da Sarovic pruzme predsjednicka ovlastenja, pod uslovom da to ne izgleda kao drzavni udar. Znaci da se to moze uciniti samo u okviru Ustavom RS predvidjenih rjesenja i uz Poplasenovu saglasnost, koji ocigledno, bez obzira na Vestendorpovu odluku, moze obavljati predsjednicku funkciju.

Podsjecam da je republicki parlament 7.marta u paketu odbio konacnu arbitraznu odluku o Brckom i Poplasenovu smjenu. Nazalost, izgleda da se u soku i strahu od naroda Koalicija 'Sloga' tada samo privremeno probudila iz kome i ne bi bilo neocekivano da njeni poslanici pokrenu inicijativu za izmjenu skupstinske deklaracije o neprihvatanju Vestendorpove odluke. Naravno, SDS to nece podrzati.

Ovakva situacija, kada se rusi predsjednik RS, koji je personifikacija njene drzavnosti, otvara prostor da u dogledno vrijeme neko kaze da nam predsjednik nije ni potreban. A ako uskoro ne izaberemo novu vladu, moze se ustvrditi da nam ni ona ne treba, vec eventualno neko tijelo koje ce provoditi politiku zacrtanu u zajednickim organima BiH.

I Narodna skupstina RS, radeci na ovaj nacin - kada se sjednice odrzavaju i ne odrzavaju, prekidaju i napustaju - gubi potpuni legitimitet i u perspektivi mi mozemo ostati bez svih institucija. Tada vise nece biti vazno ko je personalno obavljao funkcije, jer ce RS izgubiti realno dozvoljeni suverenitet i moci ce se uci u neka nova, nedejtonska rjesenja za BiH.

AIM: Da li se, mozda, radi o taktici cekanja da Vestendorpu istekne mandat, ili da on precutno ublazi svoju odluku?

• Iako u junu mjesecu Karlosu Vestendorpu mandat istice, ne vjerujem da ce se u politici Kancelarije visokog predstavnika (OHR) ista promijeniti. Istina, Poplasen je imao neke aktivnosti, naprimjer imenovanje generala Vojske RS i sudija Vojnog suda, sto nije osporeno, vjerovatno zato sto je to bilo prihvatljivo i za OHR u smislu da ne treba blokirati ono sto mora da funkcionise, pogotovo ako nema alternative da to neko drugi obavi. Dakle, ne mislim da se tu radilo o precutnoj promjeni odnosa OHR-a prema Poplasenu, vec da ukupni ambijent u RS i okruzenju namece logiku da nije potrebno dizati nove tenzije unutar RS, posebno na pitanjima koja se ticu normalnog funkcionisanja, a u interesu je svih da RS normalno funkcionise.

AIM: Kakvi su odnosi SDS sa Srpskom radikalnom strankom (SRS) i Srpskom koalicijom za Republiku Srpsku (SKRS)? Cini se da u zadnje vrijeme ne djelujete jedinstveno? Posebno, nije li SDS zatocenik radikala, jer medjunarodni zvanicnici i drugi srpski blok prihvataju dogovore s vama, ali ne i sa njima?

• Nasa koalicija, za razliku od 'Sloge', nije okovana. Podrazumijeva se da imamo pravo na razlicitost, a ne da, kao u toru, svi blejimo na isti nacin. Strateski ciljevi, prevashodno odnos prema RS nam se poklapaju, ali u taktickom smislu se bitno razlikujemo, sto je i normalno, jer bi u suprotnom svi bili jedna stranka.

Nismo zatocenici radikala. I ranije smo razlicito glasali u Narodnoj skupstini, ali se to sada potencira, jer se pokusava stvoriti ambijent za kidanje nase koalicije, odnosno za izdvajanje SDS-a iz tog bloka, sto je za nas potpuno neprihvatljivo.

Naravno da nismo za jednoumlje, poput onog u Koaliciji 'Sloga', cije clanice cesto glasju i mimo sopstvenih politickih principa. To pokazuje da su pod dvostrukim pritiskom. Jedan je vanjski i odnosi se na ocuvanje partnerskih odnosa sa KCDBiH, sto potenciraju neki krugovi iz medjunarodne zajednice, koji su 'Slogu' podrzavali cak i kad je imala takve unutrasnje turbulencije da je bilo gotovo sigurno da ce se raspasti. Ali, ti pritisci su bili jaci od vlastitih politickih opredjeljenja. Drugi, unutrasnji pritisak jest interes da se ocuvaju pozicije u vlasti kojima se zadovoljavaju mnoge licne ambicije.

AIM: Da li je poslednjih dana doslo do pomaka u pregovorima oko izbora nove vlade RS i da li je stav SDS-a ostao nepromjenjen?

• Zadnjih dana nije bilo takvih pregovora. Nasi principi su isti - trazimo formiranje vlade utemeljene na srpskoj parlamentarnoj vecini i spremni smo da svoje poslanike, a imamo ih najvise, kao i potpredsjednika RS, stavimo u funkciju izbora nove vlade koja ce biti rezultat politickog kompromisa dva srpska parlamentarna bloka. Naravno, Sarovic ce pruzeti predsjednicku funkciju samo u okviru nacela o kojima sam vec govorio.

Mi smo spremni na svaku varijantu izbora nove vlade, ali takva spremnost ne postoji kod ostalih, jer Koaliciji 'Sloga' odgovara zadrzavanje postojeceg stanja. Tu prvenstveno treba da se angazuje Socijalisticka partija (SP), koja je glavni generator svih ovih problema.

SDS je bio inicijator svih dosadasnjih pregovora. Nazalost, ispostavilo se da smo mi jedini bili iskreni u namjeri da podrzimo vladu Mladena Ivanica, iako on nije bio nas prijedlog, vec socijalista. Ocigledno je da 'Sloga' sada pravi istu gresku u odnosu na mandatara Ivanica kao sto smo je mi napravili u januaru prosle godine, kada ga je ona predlagala, a mi ga nismo prihvatali.

AIM: Narodna skupstina RS ce na svom 6. redovnom zasjedanju, zakazanom za 2.juni, raspravljati i o statusu Brckog. Mislite li da se konacna arbitrazna odluka moze promijeniti?

• Vrlo sam skeptican prema ishodu te odluke, ali bez obzira na to, ne treba odustati od stalnog i intenzivnog trazenja pravnog rijesenja za status Brckog u okviru Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, po kojima ne postoji mogucnost uspostave distrikta, odnosno kondominijuma.

Koliko mi je poznato, na tom planu, nazalost, jos nista nije ucinjeno, iako je odluka donesena 5.marta, a dva dana kasnije formirana je skupstinska politicko-ekspertska komisija s ciljem da iznadje sve pravne moduse za rjesavanje statusa Brckog. Cini mi se da je zbog toga i doslo do odgadjanja narednog parlamentarnog zasjedanja, koje je prvobitno bilo dogovoreno za 27., pa prolongirano za 31. maj, da bi se konacno zakazalo za 2. juni, dakle samo tri dana prije isteka vremena za uskladjivanje aneksa na arbitraznu odluku.

Ovo je krajnje indikativno, posebno zbog vela tajne koje su oko aktivnosti u vezi Brckog nametnuli predsjednik skupstine i aktuelna Vlada koja, ocigledno tajno, nesto radi na tom planu.

Za razliku od nas, Federacija BiH, kojoj arbitrazna odluka odgovara, je vec dostavila prijedlog svog aneksa, statut i prateca dokumenta vezano za organizaciju grada. U te aktivnosti bilo je ukljuceno mnogo ljudi i eksperata s ciljem da odluku ucine jos povoljnijom za FBiH.

AIM: O kakvom velu tajne govorite kad su arbitar RS Vitomir Popovic i pravni zastupnik Vlade RS u arbitraznom timu Radomir Lukic clanovi vase stranke?

• To jest tacno, ali mi nismo u poziciji da aktivno u tome ucestvujemo, jer nas nema u Vladi, niti tijelima koja o tome odlucuju, a pomenutu skupstinsku komisiju saziva predsjednik parlamenta.

AIM: U poslednje vrijeme se sve cesce govori o Stalnom izbornom zakonu, cije donosenje treba da prethodi lokalnim novembarskim izborima. Sta mislite o izmjenama izbornih pravila i inicijativama da se opstinski izbori prolongiraju i spoje sa opstim sledece godine?

• U Stalnom izbornom zakonu, koji je trebao biti usvojen vec nakon prvih izbora u septembru '96. godine, nije moguce prihvatiti bilo sta sto ide u pravcu unitarizacije BiH i negiranja osnovnih dejtonskih principa u vezi s izborima, nacinom i tehnikom njihovog sprovodjenja, kao i izbornim nivoima. To podrzumijeva da se postuju Aneks 4, odnosno Dejtonski ustav, Aneks 3, koji regulise izbore i Ustav RS koji je i po ocjeni Venecijanske komisije u skladu sa Dejtonskim i BiH ustavima.

Nije prihvatljivo da se u zakon unese princip jedan covjek - jedan glas, o cemu, navodno, postoje glasine, niti da se izbor clanova Predsjednistva BiH uslovi makar i ekskluzivnom podrskom naroda kojem ne pripadaju.

U svakom slucaju, donosenje Stalnog izbornog zakona, uz postovanje navedenih kriterija, bilo bi znacajan pomak u odnosu na dosadasnja privremena pravila i propise koji su se stalno mijenjali. Ali, postoje nagovjestaji OESC-a da bi se i lokalni novembarski izbori mogli ponovo odrzati po pravilima Privremene izborne komisije.

Postoje i spekulacije da ce doci do njihovog odgadjanja, sto jest moguce, jer OESC-e vjerovatno procjenjuje da li ih je moguce tehnicki sprovesti. S druge strane, vjerovatno se prave i procjene kakav ce biti njihov rezultat, odnosno da li ce biti u skladu sa zeljama kreatora izbornih pravila, ili suprotan njima, sto ce i opredjeliti odluku o provodjenju izbora. A, mi nazalost, na to ne mozemo uticati.

Takodje je zalosno da se odstupilo od Aneksa 3 u smislu broja izbora i perioda trajanja mandata. Naime, do 2002. godine trebalo je da imamo izbore svega tri puta, a u RS smo ih do lani imali vec cetiri puta. Uslo se i u disproporciju izbora - jedne godine lokalni, druge opsti, oni ne obezbjedjuju cetvorogodisnji mandatni period koji je neophodan svakoj politici koja dobije izbornu biracku volju da ostvari neke rezultate. A to je u sustini jedna projektovana nestabilnost koja traje.

AIM: Postoje misljenja da po sadasnjim pravilima gradjani ne biraju, vec samo glasaju, jer se izjasnajvaju o zatvorenim stranackim listama. Zar ne bi izbori bili vise demokratski kada bi se, naprimjer, predsjednici opstina birali neposredno?

• Neposredni izbor predsjednika opstina ustvari bi znacio ulazak u proceduru izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, za sta sada nije vrijeme, iako se on vecc nalazi u javnoj raspravi.

Sto se tice otvorenih stranackih lista, tehnicki bi bilo vrlo tesko da se biraci izjasnjavaju personalno, jer naprimjer, samo za parlament RS bira se 83 poslanika. Buduci da se na izborima pojavljuje vise desetina partija sa svojim listama, ispada da bi u opticaju bilo par hiljada imena. Vjerovatno se zbog tih prakticnih problema OESC-e i opredijelio za sadasnju tehniku odredjivanja mandata.

AIM: Od potpisivanja Dejtonskog sporazuma SDS stalno upozorava na opasnost od uspostavljanja unitarne BiH. Cime to argumentujete?

• Argumentacija je vrlo siroka. Unitarnu BiH, cini mi se, prije svega guraju predstavnici KCDBiH. Istovremeno se cuju zelje i od predstavnika hrvatskog naroda o katonizaciji BiH. U poslednje vrijeme cak postoje i neke inicijative nezvanicnih organizacija i nekih politickih zvanicnika u FBiH koji zagovaraju organizaciju BiH na kantonalnim principima.

U svjetlu toga, vrlo je indikativna i paralelna aktivnost na pripremi Zakona o teritorijalnoj transformaciji RS, kojim se ona dijeli na odredjene okruge, sto mirise na kantonizaciju, ili u najmanju ruku, na stvaranje prostora za realizaciju te zelje.

Sve to govori da postoji teznja da se napravi prekompozicija BiH, utemeljena na kantonalnoj organizaciji, koja bi maksimalno razvlastila entitetske centralne vlasti, praveci od njih jedan folklor. S druge strane bi se jacale zajednicke institucije, sto se vidi i iz inicijative da se prosirenjem broja ministara rekonstruise Ministarsko vijece BiH, sto je definisano i u Madridskoj deklaraciji. A to je prvi korak ka formiranju Vlade BiH.

O tim opasnostima govore i predstavnici drugih politickih partija i upravo topljenje institucija RS, o cemu smo vec govorili, stvara povoljan ambijent za navedene zelje, sto politicki nije dobro ni za koga u BiH, jer ona moze da egzistira samo na Dejtonu.

AIM: Cesto kritikujete sadasnju Vladu RS. Da li su rezultati donatorske konferencije potvrdili njenu uspjesnost?

• Sustina demokratskog uredjenja drzave i jest u tome da opozicija, sto mi sada jesmo, bude korektiv vlasti. Sadasnja Vlada RS zasluzuje kritiku, posebno zbog toga sto brojni njeni ministri nisu uopste kompetentni za obavljanje svog posla i povukli su niz dramaticno losih poteza, naprimjer u odnosu na medije, vezano za zloupotrebu policije oko ubistva Srdjana Knezevica, neotkrivanje mnogih afera koje i danas traju...

Ali, generalna zamjerka Vladi je da lani nije imala ekonomsku politiku, da je donosila neodmjerene mjere koje su gusile specijalne paralelne veze sa SRJ, omogucene Dejtonskim sporazumom. Doprinjela je prekidu platnog prometa sa SRJ, s kojom smo imali najveci dio robnog prometa utemeljenog na dinarskoj podlozi, sto je bio specifican vid fiskalne i ekonomske pomoci RS. Naravno, to je dodatno iskomplikovala NATO agresija na SRJ. Ukratko, mi smo sa SRJ imali godisnji robni promet od 850 milona dolara, od cega je 250 otpadalo na izvoz. Znaci, da bismo odrzali normalnu repro i opstu potrosnju, sada nam je potrebno 600 miliona dolara deviza da se nadomjesti ispadanje dinara iz platnog prometa RS. Te robe moramo traziti na alternativnim trzistima Slovenije, Hrvatske, FBiH, inostanstva. A koliko znam, mi izvoza gotovo i nemamo, sto znaci da sva devizna sredstva koja smo dobili uglavnom usmjeravamo na potrosnju.

Vlada nije objavila koliko je porastao disparitet u robnim razmjenama sa navedenim okruzenjem, niti podatke koliki je lani bio nacionalni dohodak po glavi stanovnika, porast industrijske, poljoprivredne proizvodnje i sl. Sve ovo se direktno odrazilo i na nepopunjavanje budzeta, na pad fiskalnih prihoda, jer se budzet najvecim dijelom punio iz prihoda po osnovu carina, taksa, poreza i akciza, znaci iz opterecenja prometa, a jako malo iz oporezivanja dobiti, odnosno proizvodnje.

Sve to pokazuje da je koncepcijski pristup drzavi u najmanju ruku problematican, jer se vrlo malo paznje posvecuje podizanju proizvodnje, vrlo malo se uradilo na liberalizaciji propisa koji omogucavaju pojednostavljenu registraciju preduzeca, vrlo malo, ili gotovo nista se nije uradilo na suzbijanju sive ekonomije koja i dalje buja.

Medjutim, u pozitivan bilans Vlade spada poboljsanje odnosa sa MMF-om i ostalim medjunarodnim finansijskim institucijama, to sto je bilo donatorskih sredstava koja su usmjeravana u poboljsanje infrastrukture i realizaciju brojnih projekata, sto je opet na neki nacin predimenzionirano.

A sto se tice donatorske konferencije, ona nije podrska Vladi, vec entitetima i BiH, dakle niti ju je afirmisala, niti negirala. Republika Srpska je dobila 32,7 posto od odobrenih milijardu i 40 miliona dolara, sto treba da se povuce do kraja

1. godine. Buduci da su te donacije usmjerene ka projektima, dobro je sto je Vlada RS pripremila projekte.

SDS je maksimalno radila na trazenju kopromisa sa svima i u odsudnim trenucima nije zagorcavala zivot sadasnjoj Vladi, iako ju prihvata samo kao neizabranu i tehnicku. Zeljeli smo da joj omogucimo da vitalne funkcije i vitalne interese RS ostvari, iako se sa njom ne slazemo po brojnim pitanjima.

Branislava Memon (AIM)