DA LI SU ODLUKE USTAVNE?

VIJECE MINISTARA BiH PRED USTAVNIM SUDOM BiH

AIM, Sarajevo, 31.05.1999. Pocetkom mjeseca juna ove godine pred Ustavnim sudom BiH trebala bi zapoceti rasprava o tome da li su sve odluke koje je usvojilo Vijece ministara BiH ustavne, s obzirom da dva kopredsjedavajuca na celu Vlade nisu u skladu sa Ustavom BiH, odnosno Daytonskim Mirovnim sporazumom. Ustavni sud pokrenuo je inicijativu za raspravu o (ne)ustavnosti dvojnosti funkcije predsjedavajuceg i ceka se upucivanje podneska drugom ucesniku, dakle Vijecu ministara BiH, kako bi pocela rasprava.

Ovdje se treba sjetiti da je Socijaldemokratska partija BiH poodavno istakla neslaganje sa strukturom Vijeca ministara u kojoj postoje dva kopredsjedavajuca ocjenjujuci da je to "protivno duhu i odredbama Ustava BiH". Stoga je Klub poslanika SDP i insistirao na sto hitnijoj parlamentarnoj raspravi o transformaciji Vijeca ministara BiH i njegovog definisanja sa jednim predsjedavajucim na celu, ali i sa vecim brojem ministarstava: "Djelujuci u tom pravcu mi smo predlozili i zakon koji se nalazi u parlamentarnoj raspravi", pojasnjava za AIM potrpedsjednik GO SDP Sejfudin Tokic.

U Uredu Visokog predstavnika UN za BiH, instituciji zaduzenoj za realizaciju civilnog dijela Daytonskog sporazuma, zeljeli smo cuti misljenje zamjenika za pravna pitanja, Johana Van Lemoena, ali u press sluzbi su nas iznenadjeno upitali "A ko nam je odobrio da razgovarate
s njim?" (otvorenost prema medijima na OHR-ov nacin!?) Zainteresovanom citaocu za utjehu odgovorio je portparol James Fergusson (koji se ocito konsultovao sa odgovornom osobom, s obzirom da je par dana ranije rekao kako to ne moze komentarisati. Tako smo saznali da u OHR-u ocjenjuju da, istina, Daytonski sporazum ne pominje kategoriju "kopredsjedavajucih", ali: "Mi smatramo da je takvo rjesenje validno", kaze portparol i dodaje da se i Parlament BiH saglasio sa takvim rjesenjem. Istovremeno Ferguson je podsjetio da vec postoje planovi o transformaciji Vijeca ministara BiH i rjesenja sa kopredsjedavajucim uz napomenu da "takvo rjesenje nije idealno i u konacnici ce biti ukinuto", pojasnjava Fergusson. O odlukama koje je donijelo VM BiH sa dva kopredsjedavajuca umjesto jednog premijera, Fergusson kaze da su, po ocjeni OHR-a "totalno ustavne". Istovremeno, u Medjunarodnoj pravnoj grupi isticu da ne bi ocjenjivali ustavnosti odluka VM BiH, ali napominju da su oni vec ukazivali na cinjenicu da su "dva kopredsjedavajuca umjesto jednog premijera na celu Vijeca ministara BiH, kako je to, uostalom, predvidjeno Ustavom BiH, ukazuje na nedosljednost u provedbi Mirovnog sporazuma", kaze za AIM pravna savjetnica Selima Sali Terzic i dodaje: "Medjunarodna zajednica u BiH pravi kompromise kada to njoj odgovara, dakle - nema dosljednosti".

U Helsinskom komitetu za ljudska prava BiH u Sarajevu su jasni: "To je neustavno! Ustav ne poznaje nikakave kopredsjedavajuce. Poznaje jednog predsjednika Vijeca ministara. Ovo je vise jedan politikantski kompromis nego ustavno rjesenje", tvrdi predsjednik Komiteta Srdjan Dizdarevic.

Bivsi clan Predsjednistva BiH i bivsi predsjednik Federacije BiH, jedan od potpisnika Daytonskog Mirovnog sporazuma, a inace pravnik po struci, Kresimir Zubak kaze da dva kopredsjeddavajuca nisu neustavni, te tvrdi da je to samo rjesenje koje je nametnuo zivot: "Dayton je bio izraz moguceg i sam po sebi je pun kontradiktornosti, protivrjecnosti za koje nas zivot tjera da ih otklanjamo. Jako je vazno kazati da je Daytonski Ustav pisan u maniri Anglosaksonske pravne skole, a to znaci da je se kroz njegovu primjenu on stalno doradjuje i dogradjuje i ne moze se na na takav ustav primjeniti pravila tumacenja iz kontinentalnog prava, doslovnog, i etickog i gramatickog tumacenja. Kada smo pisali Daytonski ustav nismo ni mogli sanjati na koje cemo sve probleme naici. Sama cinjnica da organizacija Vijeca ministara odstupa od doslovnog tumacenja govori o tome da se neke stvari mogu kreirati u skladu sa zahtjevima zivota. Da li su odluke Vijeca ministara ustavne ili ne, eto Ustavnog suda pa neka kaze, da ja sada ne prejudiciram. Uostalom, zasto ne mogu biti dva kopredsjedavajuca? To je izraz politickih potreba".

Zanimljivo bi bilo cuti kako na ovaj problem gleda Alija Izetbegovic, clan Predsjednistva BiH i takodjer jedan od potpisnika Daytonskog Mirovnog soporazuma, inace pravnika u penziji. Iz ureda njegovog savjetnika za medije uputili su nas na Kasima Trnku, Izetbegovicevog savjetnika za pravna pitanja uz pojasnjenje po kom "ono sto Trnka kaze - to vam je predsjednikov stav"?! Elem, Trnka kaze (dakle Izetbegovic misli) da nije samo kategorija kopredsjedavajucih neustavna u Zakonu o Vijecu ministara: "Uz kopredsjedavajuce, u tom Zakonu i odrednice o nacionalnom paritetu i principu konsenzusa ne bi mogle proci kontrolu ustavnosti. No, nazalost, sve te neustavnosti mora utvrditi Ustavni sud i tek onda Zakon proglasiti neustavnim, a potom pretresti odluku po odluku neustavnog Vijeca ministara BiH", pojasnjava Trnka. On napominje da je smisao Daytonskog Mirovnog sporazuma bio zastiti nacionalne interese kroz Predsjednistvo i kroz Vijece naroda parlamentarne Skupstine, a da Vijece ministara kao izvrsna vlast funkcionise bez prekida i blokada, ne sa paritetom i konsenzusom koji sobom nose blokade u radu. Eventualna ugrozavanja nacionalnih interesa rjesavala bi se u Predsjednistvu BiH ili u Vijecu, kaze Trnka i iznosi svoje uvjerenje da ce uskoro doci do transformacije Vijeca ministara, uostalom, "Madridska konferencija je donijela jasan stav o tome", veli Trnka.

Istovremeno, direktor Medjunarodne grupe za krize, Brayan Hopkinson veli da se ICG nije bavila analizom tog problema ali da zna da BiH ima mnogo ustavnih i politickih problema koji teski i koje niko ne zna rjesiti: "Problem BiH je sto svi razmisljaju, a niko nista ne radi, ni u politici ni u privredi. Ustavni problemi nisu tako vazni koliko neki drugi koraci naprijed kojih nema, niti se naziru. Svi se bave ustavnim i teorijskim problemima, nema akcije, a to je ono sto Bosni treba. No, odluke Vijeca ministara BiH su, u svakom slucaju, pozitivan pomak, bilo da su one ustavne ili ne", veli Hopkinson.

U Ustavnom sudu pak ne mogu komentarisati ili prejudicirati rezultate rasprave, ali pitanje je koliko je uopste odluka donijelo ovakvo Vijece ministara i na sta se sve odnose. Njihova objedinjenja evidencija ne postoje, ali saznajemo u administrativnoj sluzbi Vijeca ministar BiH da se radi uglavnom o podzakonskim aktima iz oblasti vanjske trgovine i carinske politike (Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose sa ministrom Mirsadom Kurtovicem na celu), zakonima o putnim ispravama i drzavljanstvu (Ministarstvo za civilna pitanja i komunikacije sa ministrom Nikolom Asaninom), te odredjenim medjunarodnim sporazumima i bilateralnim ugovori Ministarstva vanjskih poslova sa Jadrankom Prlicem na celu).

Ako se odlukom Ustavnog suda BiH ipak ustanovi neustavnost funkcija Harisa Silajdzica i Svetozara Mihajlovica, u njihovom (ne)radu, odnosno malom broju donesenih odluka u odnosu na ocekivane rezultate proisteci ce, eto, i nesto dobro. Nisu se barem uludo trosili! Osim ako kopredsjedavajuci unaprijed nisu znali da ce se ustavnost njihovih funkcija raspravljati pred Ustavnim sudom BiH?

Rubina CENGIC (AIM Sarajevo)