Drzava na stend baju
CRNOGORSKA PLATFORMA: MIJENJA LI SE SAVEZ SRBIJE I CRNE GORE
Izgleda kao da je crnogorska vlast pred nemogucim izborom: krene li putem nezavisnosti - Crna Gora bi se mogla zestoko kajati, a ostane li u "modernoj federaciji" - takodje se kajati
AIM Podgorica 29.05.1999. godine
TXT: Sprema li Crna Gora "bijeg" iz jugoslovenske federacije? Ovo pitanje postavlja se sve glasnije i cesce, i u Podgorici i u Beogradu. Zavisno od razlicitog opredjeljenja i procjena, uz argumenatciju zasnovanu na istim cinjenicama, nude se brojni, potpuno razliciti odgovori.
Dugotrajna politicka konfrontacija Podgorice i Beograda, sve cesce optuzbe za "izdaju" i "lazni patrotizam" zbog razlicitih pogleda na NATO intervenciju i kosovsku krizu, otvoreno svrstavanje VJ uz rezim u Beogradu, ekonomski i politicki pritisci armije na vlasti u Crnoj Gori, diplomatska inicijativa predsjednika Crne Gore Mila Djukanovica... tek su dio razloga koji podupiru tezu mnogih analiticara u Crnoj Gori da je opstanak ovakve SRJ tesko odrziv.
Mnogobrojne pretpostavke potvrdjene su kada je, uoci Balkanske konferencije u Bonu, Vlada Crne Gore usvojila Osnove projekta za novo uredjenje drzavnih odnosa Crne Gore i Srbije. Prijethodno je Crna Gora zatrazila dopunu "Pakta stabilnosti Jugositocne Evrope". Ako se usvoji amandman koji je ponudila ovdasnja vlast, pristupanje SRJ Paktu stabilnosti bilo bi uslovljeno ne samo rjesavanjem krize na Kosovu, vec i "eliminisanjem izvora sadasnjih konflikta" izmedju Srbije i Crne Gore, i novim uredjenjem SRJ na principima suverenosti Srbije i Crne Gore.
"Novo uredjenje drzavnih odnosa je neophodan uslov opstajanja SRJ", stoji u dokumentu u kome su kao principi buduce zajednice pobrojani: dobrovoljnost udruzivanja i opstanka u ravnopravnoj drzavi "drzava i gradjana"; postovanje crnogorske drzavnosti i nacije; postovanje medjunarodnih standarda, ljudskih prava i sloboda ukljucujuci i prava manjinskih naroda; postovanje transparentnosti; vladavina prava, ustavnost i zakonitost...
Ipak, teksto je sacinjena, platforma crnogorske Vlade - osim sto je izazvala brojne reakcije politickih protivnika - pokazala je i brojne nedostatke. Prije svega zbog toga sto ovaj dokument nije prosao skupstinsku proceduru. Ta cinjenica je ovdasnjoj opoziciji, svrstanoj u dva bloka koje vlast krsti kao "separatisiticki" i "unitaristicki", dala zahvalan materijal za medijsku eksplataciju. Tako je kritika Vladinog projekta pocela i prije nego su se mogli naslutiti njegovi stvarni dometi.
Crnogorski rezim ima viziju drzave koja je zasnovana na ocuvanju njihovog statusa i privilegija, na ocuvanju dostignutog nivoa moci i novca, tvrdi Zoran Zizic, potpredsjednik Bulatoviceve SNP odane Milosevicevom rezimu: "Crna Gora treba da ostane kanal za sverc drogom, cigaretama i drugim robama. Pri tome ce rezim prema sopstvenim potrebama razlicito reagovati, tako da je pitanje drzavnog statusa - samostalne drzave, federacije ili konfederacije - prevashodno uslovljeno procjenom njihovih potreba za ocuvanjem statusa i nivoa moci i novca".
Ostre kritike stizu i iz redova crnogorskih liberala, koji smatraju da i ovim dokumentom Djukanovic i njegovi saradnici potvrdjuju rijesenost da konacno zauzmu "u cetiri besmislena rata okrvavljeni komandni pult na Dedinju". Tako predsjednik LSCG Miroslav Vickovic kaze: "Ocigledno ne zeleci da krene putem izgradnje suverene i demokratske drzave, aktuelna crnogorska vlast, zamjenom teza, pokusava da "pere" savjest tvrdnjama da, eto, Zapad ne podrzava nezavisnu Crnu Goru, a mi liberali znamo da je stos u tome da se metodom "Kralj Nikola na umoru..." vazda emotivni Crnogorci ponovo navedu da glasaju za malu Veliku Srbiju, misleci da brane Crnu Goru".
Aktuelni raspored politicke moci u Crnoj Gori cini da vladajucu koaliciju u Podgorici puno vise od kritike politickih oponenata brine unutrasnja nesloga po pitanju buducnosti SRJ. Naime, jedna od clanica troclane koalicije "Da zivimo bolje", SDP nije zadovoljna ponudjenom platformom, pa su ministri iz njenih redova odbili da daju saglasnost na dokument koji je usvojila Vlada Crne Gore. Socijaldemokrate smatraju da je bilo neophodno da Crna Gora na Konferenciji o Jugoistocnoj Evropi jasno izrazi potrebu da u evropske integracije udje iz pozicije "punog drzavnog subjektiviteta, a ne kao autonomna regija SRJ".
Projekat za novo uredjenje drzavnih odnosa Srbije i Crne Gore ne nudi takvu opciju tvrdi predsjednik SDP-a Zarko Rakcevic. "Ostajanje vitalnih funkcija odbrane, monetarne politike, carinske politike, spoljnotrgovinskog i poreskog sistema - u nadleznosti Beograda, sustinski bi oznacavalo udaljavanje Crne Gore i njenih gradjana od mira, stabilnosti i kvalitetnijeg zivota", smatra Rakcevic.
Socijaldemokrate su potom predlozile nacrt platforme za nastup u Bonu koji je zasnovan na dva osnovna principa - Crna Gora i Srbija stupaju u zajednistvo tipa carinske unije, a tek potom, kao nezavisne, uzajamno i medjunarodno priznate drzave pristupaju u Pakt stabilnosti Jugositocne Evrope. Zanimljivo je da su da su na slicnom fomu bile i ovdasnje nevladine organizacije i udruzenja koja okupljaju crnogorske intelektualce.
Tako je Matica crnogorska u Otvorenom pismu ucesnicima konferencije o stabilnosti zakljucila da bi se crnogorski zahtjevi u Bonu morali kretati u sferi "strateskih ideja i obezbjedjivanja dugorocnih interesa Crne Gore", a ne "na nivou dnevnopoliticke taktike", kako su u Matici ocijenili prijedlog Vlade. Po njihovom vidjenju neophodno je zavrsiti proces dezintegracije na prostoru bivse SFRJ, da bi novo povezivanje drzava u regionu bilo postavljeno na zdrave osnove. Iz Matice takodje predlazu da se "definitivno napusti jugoslovenstvo kao ideja za integraciju, a Jugoslavija kao drzava kontinuiteta".
Ipak, vecinski dio crnogorske vladajuce koalicije, DPS i NS, odlucio se za "neutralniji" prijedlog, i ako su, jos prosle nedjelje, celnici NS, pa i neki ljudi iz vrha DPS-a, tvrdili da je jedina buducnost crnogorsko-srpske zajednice - konfederacija.
Primjetno reteriranje od prvobitnog stava Miodrag Vukovic, predsjednik IO DPS-a i savjetnik predsjednika Djukanovica, pravda zeljom da se ne produbljuje postojeca kriza koja moze ugroziti mir u Crnoj Gori. "Za korak dalje nuzno je postojanje odredjenih pretpostavki - podrska me|unarodne zajednice, neprotivljenje Srbije, te opstenarodno ili, makar, vecinko raspolozenje gradjana u samoj Crnoj Gori. Nijedna od njih nije ispunjena", izjavio je Vukovic, u razgovoru za nedjeljnik "Monitor".
Valjda zato iz vrha DPS-a sugerisu da treba sacekati "i vidjeti sta ce se sa Srbijom desiti", da bi se mogli planirati buduci odnosi. A posto je DPS najjaca partija u Crnoj Gori, ocigledno je da su i ostali, svidjelo im se to ili ne, "osudjeni" na predlozeno cekanje. Izgleda kao da je crnogorska vlast pred nemogucim izborom: krene li putem nezavisnosti - Crna Gora bi se mogla zestoko kajati, a ostane li u "modernoj federaciji" - takodje se kajati.