OTKAZANA PRVA AUKCIJA

PRODAJA IMOVINE

AIM, Sarajevo, 25.05.1999. Prva sarajevska aukcija, koja je trebalo da se odrzi 28. maja u hotelu Holiday Inn, otkazana je zbog nezainteresovanosti kupaca. Agencija za privatizaciju Kantona Sarajevo, naime, do predvidjenog roka nije dobila ni jednu prijavu za kupovinu masina i postrojenja Fabrike obuce i galanterije Sarajevo, te poluprikolica sarajevskog Centrotransa. Imovina, koju su sarajevska preduzeca pokusala prodati na prvoj aukciji, njihovi ce vlasnici moci ponovo prodati u velikoj privatizaciji, kada se budu prodavala cijela preduzeca. Problem ne bi bio tako veliki, da slicna sudbina ne ocekuje prvu zakazanu aukciju u FBiH, a mozda i mnoge koje su trebale uslijediti.

Prva aukcija trebalo je da se odr`i 26. maja u Tuzli. Iako su aukcijski uslovi ispunjeni, Agencija za privatizaciju ovog kantona dan prije zakazane aukcije ceka stav OHR-a i USAID-a, koji ce presuditi hoce li proces male privatizacije u FBiH poceti ili ne. Ako aukcija u Tuzli i bude odrzana, sigurno nece biti onakva kakvom su je osmislili celnici Agencije za privatizaciju. Od sest ponudjenih poslovnih prostora, Agencija je dobila prijave za kupovinu jednog - u okviru preduzeca Trznice i pijace.

Cekajuci stav dvaju medjunarodnih organizacija i sudbinu prve, Agencija za privatizaciju u Tuzli vec zna da druga aukcija sigurno nece biti odrzana. Nije dobila ni jednu prijavu za ucesce u rasprodaji sest masina Hidrotehnike iz Kladnja. Da bi odrzala aukciju, kantonalna agencija mora imati barem dva ucesnika, koji prijave moraju predati sedam dana prije zakazane prodaje. U protivnom - aukcija se odgadja.

Stratezi male privatizacije obraz bi, ipak, mogli spasiti na zenickoj aukciji. Prijave su stigle, a aukcija ce se, vjerovatno, odrzati 27. maja. Privatizacijski strucnjaci predvidjali su da su najatraktivniji predmeti prodaje u maloj privatizaciji biti - poslovni prostori. Na primjeru prvih aukcija pokazalo se da nije tako. No, vecina sarajevskih poslovnih prostora i tako nece biti predmet prodaje na aukcijama. Opcine - vlasnici prostora imovinu radije prodaju na tenderima. Za razliku od aukcije, u kojoj predmet prodaje dobiva gradjanin ili preduzece koje ponudi najvecu cijenu, tenderska prodaja zahtijeva od kupca da ispuni nekoliko kriterija. Ucesnik tendera mora ponuditi program u kojem ce predvidjeti nova finansijska ulaganja u razvoj djelatnosti, ulaganja u opremu i tehnologiju, mora se obavezati da ce zadrzati stare i zaposliti nove radnike, te ponuditi adekvatnu cijenu. Jedan od kriterija je i planiranje izvoza, te drugi uslovi koje trazi prodavac. Prvi tenderi su raspisani, a posljednji bi se trebalo da zavrse do oktobra.

Za razliku od tendera, aukcija je metod prodaje u kojoj kupuje onaj ucesnik koji daje najvise novca. Kupac, primjerice preduzeca ili dijela preduzeca, nema obaveze prema radnicima. Na sarajevskim aukcijama, saznali smo, nece biti ni prodaje dionica, a predmeti aukcije, koje gradjani ne kupe u maloj, ponovo ce se prodavati u velikoj privatizaciji. Iako su agencijama data tri mjeseca da zavrse aukcijsku prodaju, taj ce se rok, kazu u sarajevskoj Agenciji za privatizaciju, vjerovatno produziti. Razlog je ocit - kasnjenje procesa privatizacije i unedogled najavljivana podjela prvih izvoda, koja je pocela tek prije desetak dana - uticace na sve segmente privatizacijskog procesa. Krivac za neuspjesan start male privatizacije mo`e biti i neinformisanost gradjana.

Federalna agencija za privatizaciju u javnu kampanju posvecenu podjeli prvih izvoda i njihovoj upotrebi u maloj, a kasnije i velikoj privatizaciji potrosila je 4,5 miliona dolara. Puno novca - malo uspjeha. Pokazali su to i prvi dani podjele izvoda: gradjani su "okupirali" Sredisnji ured zavoda za platni promet, iako su mediji mjesec dana ponavljali da izvode na kucnu adresu donose postari. Neiformisanost, ipak, ne bi trebalo da bude razlogom zbog kojeg propadaju prve federalne aukcije. Kantonalne agencije za privatizaciju u novinama redovno objavljuju spiskove predmeta koji ce se prodavati u procesu male privatizacije. U istom oglasu gradjani mogu prositati datum i mjesto aukcije, cijene predmeta, cak i mjestu na koje mogu otici i pogledati, da ne bi kupovali "macka u vreci". Sljedeci korak je odlazak u agenciju, gdje buduci kupac popunjava besplatnu prijavu i uplati depozit (deset odsto od pocetne cijene predmeta). Depozit placaju u Zavodu za platni promet, a priznanicu i prijavu mogu dostaviti postom ili licno u agenciji, najkasnije sedam dana prije zakazane aukcije.

Na samoj aukciji ucesnik placa 0,1 odsto cijene - za troskove agencije, s tim da taj iznos ne smije biti veci od 100 KM. Depozit se vraca ucesnicima koji nisu ponudili najvecu cijenu, dakle, kupili pomenuti predmet. Ako ni jedan od ucesnika aukcije ne ponudi pocetnu cijenu, aukcija propada, a depozit ostaje agenciji. Tada se predmet prodaje u tzv. "dac aukciji", gdje se po~etna cijena smanjuje za 30 odsto. Izuzetno, uz saglasnost aukcijske komisije, cijena moze biti manja i za 50 odsto.

Jedan od razloga sto zainteresovanih za kupovinu na prvim federalnim aukcijama nema moze biti i propis, prema kojem se 35 odsto cijene predmeta koji se prodaju u maloj privatizaciji placa gotovinom. Ostatak kupac moze platiti i certifikatima, nakon isteka zalbenog roka za njihovu ispravku. Taj su propis agencije usvojile zbog kasnjenja podjele prvih izvoda. Ali, da nema 35 odsto ucesca, preduzeca, koja prodaju svoju imovinu ili dijelove, drugacije ne bi mogla doci do "svjezeg" novca - objasnice privatizacijski strucnjaci. Novac, ipak, nece dobiti preduzeca ako ih drzava prodaje cijele - zaradu u tom slucaju dobiva agencija, kanton i opcina na cijoj se teritoriji preduzece nalazi, a namijenjena je zaposljavanju gradjana.

U proces privatizacije preduzeca su, ocito je, krenula su pogresnom strategijom. Ponudjeni predmeti, kojih se preduzeca zele rijesiti jer su odavno izgubila namjenu ili se ne mogu odrzavati i osavremeniti nisu atraktivni kupcima. "Mi smo krenuli sa prodajom imovine manje vrijednosti, sto je trebalo da bude i jedna vrsta testa pred druge, mnogo atraktivnije prodaje. Odgadjanje prve aukcije je vise pokazalo kako se pojedini direktori odnose prema prodaji imovine preduzeca i kako imaju losu procjenu. Morali su biti svjesni da ovo nije prodaja da bi se rijesili neke stare masine, vec da njihov prijedlog bude zasnovan na ocjeni trzista", izjavio je za jedan od sarajevskih dnevnih listova Sevkija Okeric, direktor Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo i "opravdao" propast prve sarajevske aukcije.

Dio krivice, sta drugo zakljuciti, pripada svima - agencijama sto nisu na prvoj aukciji ponudila atraktivnije predmete prodaje, direktorima preduzecima koja nikako da se oslobode principa poslovanja stecenih u bivsem sistemu, gradjanima koji ne prate propagandne poruke, nesvjesni da je privatizacijski sat poceo otkucavati dvogodisnji rok za "trosenje" certifikata... Ili - praznom dzepu iz kojeg, ma koliko se trudili - nikako da "ispadne" jedan, a komoli 35 procenata ponudjenih cijena.

Arnesa MERZIC AIM Sarajevo