SVI ZADOVOLJNI, CEKAJU SE PARE

Odjeci Donatorske konferencije

Banjaluka, 25. maj 1999. (AIM)

Nakon donatorske konferencije za Bosnu i Hercegovinu (BiH), njeni politicari su odahnuli. Kako sam se nadala, dobro sam se udala - mogli bi reci oni koji vole narodne poslovice. Zahvaljujuci neocekivanoj darezljivosti donatora, od milijardu i trista miliona najavljene pomoci, BiH je dobila milijardu i 52 miliona.

Marko Asanin, ministar za civilne poslove i komunikacije u Savjetu ministara BiH, je po povratku iz Brisela precizirao da su odobrena sredstva namijenjena za rekonstrukciju i izgradnju vitalnih infrastrukturnih objekata. "Sto se tice RS, postoji mogucnost da ona dobije dodatna sredstva zbog steta koje njena privreda trpi napadima NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ)", kaze Asanin. Premijer Milorad Dodik je izjavio da ce BiH na ime naknade stete zbog intervencije NATO-a u SRJ dobila 70 miliona dolara, od cega ce 50 posto pripasti RS. Govoreci o odobrenim sredstvima, Dodik je skrenuo paznju da nije izvrsena jasna lokacija sredstava i da RS predstoji razrada projekata sa donatorima kako bi oni bili sto prije implementirani. "Zbog toga ce Vlada RS u narednom periodu intenzivirati kontakte sa 45 zemalja donatora i 30 medjunarodnih organizacija koje su ucestvovale na donatorskoj konferenciji, kako bi stvorili jos povoljniju situaciju za RS", kaze premijer Dodik. Za Dodika je ova donatorska konferencija poslednja znacajna prilika medjunarodne zajednice da putem ravnopravne raspodjele sredstava ispravi ranije debalanse koji su RS onemogucili aktivniju poziciju u obnovi. "Od ukupno predlozenih sredstava na cetiri dosadasnje konferencije za BiH, u RS je usmjereno 549 miliona dolara ili 11,52 posto, a od toga je samo jedna trecina implementirano", tvrdi Dodik.

I Svetozar Mihajlovic, kopredsjedavajuci u Vijecu ministara BiH, smatra da RS, zbog krize u SRJ i nastalih steta, mora dobiti nesto vise donatorskih sredstava. "Donatori nisu posebno uslovljavali realizaciju donacija, ali se ocekuje da u RS budu nastavljeni demokratski procesi", kaze Mihajlovic, dodajuci da to isto vazi i za Federaciju BiH. I Asanin i Mihajlovic isticu da je tokom konferencije posebna paznja posvecena RS i da je jos jednom data podrska Vladi premijera Dodika.

Americki izaslanik za BiH Robert Gelbard se, takodje, snazno zalozio za pruzanje finansijske podrske za revitalizaciju budzeta RS, ali je uslovio dodjelu ostale pomoci sve dok Vlada RS ne pokaze vecu transparentnost u politici povratka raseljenog stanovnistva i u radu zajednickih institucija. Premijer Dodik je sa svoje strane upozorio da su u RS jos prisutne retrogradne snage koje bi da vladaju narodom na osnovu straha od drugih naroda i koje bi da vode politiku izolacionizma pod firmom zastite nacionalnih interesa. "Sa takvim snagama na unutrasnjem planu jos uvijek vodimo politicku borbu", zakljucio je Dodik. Gostujuci na bijeljinskoj TV BN, predsjednik Narodne skupstine RS Petar Djokic je naglasio da nece biti jednostavno realizovati sve dobijene programe, jer ce poslije svega biti i politickih zahtjeva da bi se realizovalo odobreno. Nije jasno na kakve je politicke zahtjeve Djokic mislio ali se cini da kod ovdasnjih politicara jos uvijek ne postoji razlika izmedju preuzetih obaveza i politike.

Visoki predstavnik za Bih Karlos Vestendorp, izjavio je da svi dosadasnji pokloni BiH nisu dati naslijepo. Svaka donacija je uslovljena najmanje sa tri stroga kriterija: povratkom svih izbjeglica i raseljenih, reformama u svim oblastima, te umjerenoscu i saradnjom medju entitetima i njihovim politickim vodjanama. Jedan od prioritetnih uslova bice reforma privrednog, pravosudnog i policijskog sistema. Znacajan dio briselskih donacija, kako je nagovijesteno, bice usmjeren ka raspetljavanju mostarskog cvora i uspostavi disrikta Brcko, prema kojem se vlasti RS sada odnose kao prema svakom drugom gradu u njoj, i kao njenom sastavnom dijelu.

Medjunarodna javnost je dala do znaanja sta nudi, a sta zauzvrat ocekuje. Samo kooperativnost bh vlasti moze ubrzati dobijanje obecane pomoci. A za to ce trebati prilicno snage i volje. Izmedju nikakve kooperativnosti, koja se pripisuje proslim "paljanskim" vladama, zbog cega su u RS bila uskracena znacajna finansijska sredstva i politicka podrska, i prevelike kooperativnosti, koja se pripisuje Dodikovoj vladi, u RS za sada niko nije nasao sredinu. "A slozit cu se da dosadasnji tempo ne moze i nebi trebao da se uspori, inace ce cijena koju cemo morati platiti biti mnogo veca", izjavio je u Briselu Visoki predstavnik BiH Karlos Vestendorp, koji je izrazio zabrinutost "dramaticnim finansijskim stanjem u RS".

U svojoj procjeni Vestendorp je u pravu. Dosadasnja ukupna steta u privredi RS je ogromna. Ministar za industriju i tehnologiju u Vladi RS Djuradj Banjac je potvrdio da je steta vec dostigla iznos od oko 700 miliona maraka. Privredna preduzeca, kako je rakao Banjac, svakodnevno trpe setu od oko dva milona maraka. Zbog takve situacije i nedostatka posla u velikom broju industrijskih preduzeca masine su stale a radnici upuceni na cekanje. Takva sudbina vec je zadesila oko 30.000 industrijskih radnika, a sobzirom da se posledice osjecaju i u drugim oblastima, nije iskljuceno da bez posla privremeno ostane cak 50 000 od ukupno 180 000 zaposlenih u RS.

Privreda RS i dalje najvecim dijelom zavisi od privrede SRJ, sto ce u buducnosti predstavljati skoro nepremostiv jaz za njeno saniranje. Kada se zna da je i politicka situacija umnogome uslovljena onom u SRJ, onada je jasnija izdasnost donatora u Briselu, kojima nestabilna BiH, ukljucujuci oba entiteta, u ovom trenutku ponajmanje odgovara. Lose ce biti, medjutim, ako se kao uspjeh bude predstavljala samo suma dobijenih sredstava i stvarala navika da se zivi od njih, a ne bude cinilo nista da se BiH pomjeri sa predposlednjeg mjesta po razvijenosti u Evropi.

Mladen Milosavljevic (AIM)