ILI KANTON NE DA ILI GRAD NE ZNA DA UZME

SARAJEVO - GRAD BEZ VLASTI

AIM, Sarajevo, 22.05.1999. Kada je nakon dugog natezanja politickih stranaka prije gotovo dvije godine potpisan Protokol o osnivanju Grada Sarajeva (cine ga cetiri centralne opcine od ukupno devet istoimenog kantona: Stari grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi grad) vjerovalo se kako su time sve relacije i svi odnosi: BiH - Federacija - kanton - grad - opcina "upakovane" i da ce Grad Sarajevo "procvjetati". Ali, ispostavilo se da je novorodjence zapravo nedonosce i do danas je u inkubatoru. Stanovnicima (bilo bi gotovo neumjesno upotrijebiti izraz gradjani zbog potpuno izmijenjene strukture stanovnostva grada kojeg sada popularno zovu Najnoviji Pazar) za utjehu ostaje cinjenica da imaju gradonacelnika i Gradsko vijece.

Sarajevo je uistinu dobilo i Poslovnik i Statut, ali sve se na tom zavrsilo. Gradonacelnik Rasim Gacanovic se nekoliko mjeseci borio da vijecnici u Gradskom vijecu usvoje Prijedlog formiranja Gradske uprave. Jos u novembru prosle godine predlozio je da Gradsku upravu cini 13 sluzbi sto nije prihvatila SDA-koalicija (za cjelovitu i demokratsku BiH) koja je ulozila cak devet amandmana, zbog cega je gradonacelnik povukao svoju odluku. Tada je SDP trazio vandrednu sjednicu i smjenu gradonacelnika i slao pisma na stotine adresa domacih i medjunarodnih organizacija obavjestavajuci ih kako je na djelu "smisljen cin i opstrukcija". Tada su na scenu stupili i pravnici, kantonalni ministar pravde i njegov zamjeniku, Jusufu Zahiragicu i Semiha Borovac, koji su tvrdili da prijedlog ni po koju cijenu ne smije biti usvojen jer se ne bi znalo sta bi to radile sluzbe Gradske uprave. Na to je reagovao sarajevski dogradonacelnik, Ante Zelic, tvrdeci da je problem u kantonalnoj vlasti koja "zeli sve da rjesava sama i nadzire Grad": "Njima ne ide u prilog konsenzus, bez obzira na to da li su povrijedjeni vitalni nacionalni interesi ili ne, jer kantonalne vlasti hoce da sve drze u svojim rukama. Guverner Mustafa Mujezinovic je covjek koji ce uciniti sve da se ne formira Grad, jer bi se onda njemu smanjila vlast", porucivao je Zelic.

Prema Zelicevim rijecima "tvrdnja da Gradska uprava nije formirana jer bi se gomilala administracije je prica za malu djecu". "Vlast i pare niko ne da, to se mora oteti. Kanton ne moze da se pomiri sa cinjenicom da neke nadleznosti koje je prisvojio treba ukinuti i formirati u Gradu. U Statutu Grada jasno pise sta kome pripada i tu nema dvojbi", isticao je svojevremeno Zelic i zakljucivao da bi "da je bilo malo dobre volje Grad odavno moga biti formiran".Zeliceve optuzbe nekoliko mjeseci bile su upucivane i na gradonacelnikovu adresu, uvijek uz napomenu kako se "i on prikljucio snagama koje opstruiraju Grad."

Celnici Kantona, naravno, nikada nisu prihvatili optuzbe politickih partija (uglavnom opozicionih), kao i dogradonacelnika,
isticuci kako Kanton podrzava formiranje Grada. "Ne radi se ni o kakvom sporu Kantona i Grada. Sve je jasno, zna se sta je cije i ko gazduje na svom prostoru. Ne mislim da treba biti ni nekih problema u broju gradskih sluzbi, jer nece doci do novog zaposljavanja kadrova, vec samo preraspodjele postojecih", tvrdi kantonalni premijer Beriz Belkic.

U medjuvremenu, krajem prosle godine, Gradsko vijece je jos jednom odlucilo da pokusa, odnosno "zaduzilo" gradonacelnika da formira ekspertni tim koji bi sacinio novi prijedlog Gradske uprave. Nakon mjesec dana "tim" je predlozio, a gradonacelnik prihvatio da Gradsku uravu cini sest sluzbi. No, predsjednici opcinskih vijeca Starog Grada, Centra i Novog Grada ovaj prijedlog su ocijenili kao "nedoradjen i neprecizan" i rekli da moze "posluziti samo kao kostur". Gradsko vijece je ipak u februaru ove godine potvrdilo ponudjeni prijedlog Gradske uprave, a gradonacelnik je tada bio zaduzen da u roku od 30 dana donese pravilnik o organizaciji Uprave. No, Sarajevo ni do danas nije dobilo Gradsku upravu sto je razlog da i ove godine Grad Sarajevo umjesto vlastitog budzeta ima dotaciju Kantona Sarajevo u iznosu koji mu kanton - dodijeli.

Predsjedavajuci Gradskog vijeca Zeljko Komsic stalno upozorava vijecnike da ako ovako nastave u svom mandatu nece docekati da zive u Gradu. Zbog svega je u aprilu zamjenik visokog predstavnika za BiH Jacques Kline, zeleci da se konacno stavi tacka na slucaj "Grad", od guvernera Kantona Mustafe Mujezinovica zatrazio da mu u roku od sedam dana dostavi nacrte zakona prema kojim se ovlasti finansiranja i odgovornosti prenose na Grad Sarajevo. Kline se vjerovatno nadao da je tim potezom moguce rijesiti sve probleme koji su se sve vise usloznjavaju u protekle dvije godine. No, jos uvijek se ne zna da li je Kline dobio nacrte - u Kantonu Sarajevo o tome niko ne govori.

Pocetkom maja mjeseca Kantonalni odbor SDP BIH Sarajevo odlucio je da stvar ponovo aktualizira, pa je gradonacelniku Sarajeva uputio molbu sa zahtjevom da sto prije otpocnu medjustranacki dogovori u vezi sa raspodjelom celnih funkcija u Gradskoj upravi i njenim konacnim formiranjem. SDP je odlucan i da sto prije sazove vandrednu sjednicu Gradskog vijeca na kojoj bi se stvari "konacno rascistile". "SDP je za to da se sve rijesi medjustranackim dogovorom - i imenovanje drugog dogradonacelnika (treba da ga imenuje SDP- op.aut.) i raspodjela celnih funkcija. Ne mozemo vise cekati i tolerisati opstrukciju koja je uveliko na sceni" kaze Miro Lazovic, predsjednik KO SDP BIH. Ova politicka partija, inace, u raspodjeli celnih mjesta u Gradskoj upravi, za svoje predstavnike trazi dva do tri mjesta.

Gradonacelnik Gacanovic istice kako je Pravilnik o organizaciji odavno gotov: "Sada je na drugim da urade svoj dio posla. Statut Grada jasno kaze da je meni u imenovanju celnih ljudi Gradske uprave potrebna tijesna saradnja sa oba dogradonacelnika, a ja je nemam. Mnostvo puta do sada pisao sam SDP-u da imenuju drugog dogradonacelnika, a oni uvijek pominju da se to treba rijesiti u paketu, i Gradska uprava i imenovanje dogradonacelnik. Ja nikada nisam vidio da postoji dogovor o nekakvom paketu, niti mi je to ko rekao. Posto taj dokument na koji se pozivaju meni nikada nije dosao u ured, on me ni ne obavezuje me. Mene ni u kakve medjustranacke dogovore nece uvuci, niti sam duzan da kao izvrsni organ Grada to cinim" kaze Gacanovic. Kaze i da "vise nece cekati skrstenih ruku da se SDP smiluje da ispuni svoju obavezu vec ce uskoro sazvati sjednicu uzeg rukovodstva Grada i insistirati da se imenuje dogradonacelnik". I njemu je, veli gradonacelnik, "dosta ovakvih igara, te ce traziti pomoc Ureda visokog predstavnika ili "kompetentnih ljudi, poput Mirka Pejanovica, da oni predloze i imenuju dogradonacelnika iz reda ostalih".

Istovremeno, stav SDP da mora dobiti dva do tri celna mjesta u Gradskoj upravi gradonacelnik ocjenjuje neprihvatljivim: "SDP ni u kom slucaju ne moze od sest celnih mjesta u Gradskoj upravi dobiti polovinu. U Protokolu o ustroju Grada Sarajeva jasno pise da i Hrvati i Bosnjaci, kao i oni iz reda ostalih u Gradskoj upravi moraju imati najmanje 15 do 20 odsto mjesta, a ako su izborni rezultati veci, onda i vise. Jasno se vidi da moraju biti zadovoljeni interesi svih i mi na tome insistiramo. Nije mi jasno kako to oni u SDP ne shvataju", tvrdi Gacanovic uz poruku da dok on bude gradonacelnik, nece dozvoliti da se Grad pretvori u politicku instituciju!?

Jedina dobra stvar dogodila se sredinom maja mjeseca - Skupstina Kantona Sarajevo dala je Gradu Sarajevo na koristenje zgradu u kojoj je gradska vlast do sada bila podstanar! Tako je Grad nakon dvije godine dobio makar i privremeni smjestaj koji ce koristiti bez naknade i prestao biti "Grad lutajucih funkcionera" ili kako ga je SDP cesto nazivao "Cardak ni na nebu ni na zemlji". A kad ce i stvarno postati Grad, barem u administrativnom pogledu, i dalje je nepoznanica. Mozda kad "prekipi" odgovornim u Uredu visokog predstavnika, ili ce se sve rijesiti zakonom o Gradu Sarajevu, koji pripremaju odgovorni u Kantonu Sarajevo!?

Almir TERZIC AIM Sarajevo