HRVATSKA OPCINA STUP?

POLITIKA I DEMOGRAFIJA

AIM, Sarajevo, 20.05.1999 . U prigradskom naselju Stup u sarajevskoj opcini Ilidza prije rata zivjelo je oko pet i po hiljada ljudi - 70 odsto su cinili Hrvati, 20 odsto Srbi i 10 posto Bosnjaci. Danas ovdje zivi 2.200 stanovnika, a po zvanicnim pokazateljima, nacionalna struktura je u procentima ostala ista, dok je demografska slika znatno izmijenjena. Izmedju ostalog, ovdje je novi dom naslo i preko stotinu porodica iz Srebrenice.

Kako se Stup nalazio na prvoj borbenoj liniji, cak 650 objekata unisteno je od 40 do 100 posto, a oko 120 potpuno. "Stup je otvoren za sve koji zele da se vrate. Medjutim i ovdje se javlja problem prodaje kuca. Za sada najvise je ljudi srpske nacionalnosti koji su prodali svoje kuce. Domicilno stanovnistvo, njih 10 odsto, se iselilo u trece zemlje, od cega polovina u Hrvatsku. Od reintegracije do danas obnovljeno je ili se obnavlja preko 400 stambenih objekata. Pored italijanskog Intersosa, svoj doprinos rekonstrukciji naselja dali su CRS, Umkor, Karitas, Help, Cap Anamur, dok je uz pomoc Vlade Austrije za 300 malisana obnovljena osnovna skola" , rijeci su Tomislava Barica, sekretara MZ Stup, koji ce napomenuti da je sanirano 80 odsto elektromreze, dok je telefonska i kanalizaciona mreza uradjena u cijelosti. Vodovodna mreza je sanirana jos

1. godine, a gasna polovicno... Iako proces povratka tece, Stupljani ipak nisu zadovoljni. Prema Baricevom misljenju, povratak koci spora rekonstukcija kuca.

Ova poratna statistika je samo jedna strana price, druga strana je politicka. Naime, od reintegracije Ilidze 1996. godine, u blazoj ili vecoj mjeri, egzistira ideja o formiranju hrvatske opcine Stup. Razlog - Hrvati su ugrozeni na ovom podrucju i postoji potreba za nacionalnom opcinom koja bi Hrvatima dala pravo, ne libe se reci na - opstanak! Bila bi to u Federaciji druga po redu, poslije Usore, na nacionalnoj osnovi konstituisana opcina. O mogucoj stupskoj bilo je rasprava, sastanaka, opcinskih i zupanijskih odbora HDZ-a. Prica je pojacavana narocito poslije nekih incidenata, ubistava i kriminala na podrucju Ilidze, opcine koja je, ilustracije radi, nedavno podsjecala na Divlji zapad. Usred dana zbog nerasciscenih racuna lokalnih mocnika (Bosnjaka) dogodilo se ubistvo. Pored svog najnovijeg mercedasa cija je cijena oko 200.000 maraka, parkiranog ispred svoje luksuzne picerije automatskom puskom izresetan je jedan 28-godisnjak.

Predstavnici hrvatskog naroda u Skupstini kantona Sarajevo, pa i sam zamjenik guvernera, Mladen Bevanda, misljenja su da je takva opcina potrebna na podrucju kantona. Na drugoj strani, celnici Kantona, ni bivsi ni sadasnji, nisu nikada prihvatili takvu ideju i nikada o njoj nije raspravljano ni na Skupstini ni na Vladi. Po Evropskoj konvenciji o lokalnoj samoupravi formiranje opcine moguce je ako na nekom podrucju ima 4000 stanovnika, ali ne po nacionalnom kljucu. Dakle, Stup bi u najboljem slucaju mogao postati deseta opcina u Kantonu Sarajevo, ali nikako sa predznakom - hrvatska. U medjuvremenu, u kontekst ideje "Stup- hrvatska opcina" moze se dovesti i isticanje problema bespravne gradnje individualnih stambenih objekata na lokalitetu ovog sarajevskog naselja zbog cega je Stup bio i jedna od tema nedavne redovne sjednice Opcinskog odbora HDZ-a Iliza. Kako je tada istaknuto, "divlja" gradnja kuca na lokalitetima stupskih naselja Azici, Doglodi i Otes poprimila je goleme razmjere i izvan je svake kontrole. Radi se o stotinjak slucajeva, a posebno, receno je, zabrinjava cinjenica da se svakodnevno mogu uociti novi bespravni objekti. Stoga su duznosnici ove stranke upozorili da "Stupu prijeti promjena dosadasnje demografske strukture, jer su buduci stanari iskljucivo Bosnjaci - muslimani nacionalnosti". Prema njihovom misljenju radi se o "smisljenom nacinu kojim bi se i na taj nacin ubila zelja za ostvarivanjem naseg cilja - konstituiranja hrvatske opcine Stup".

Sefkija Duranovic, rukovodilac Sluzbe za prostorno uredjenje opcine Ilidza tvrdi da je sto se tice dosadasnje bespravne gradnje, Stup bio najpostedjeniji. Kaze da niti on, niti zaposleni u sluzbi kojom rukovodi ne znaju bilo sto o bespravnim objektima i protestima upucenim iz HDZ-a. (Dugo nisu znali, primjera radi, ni za citavo novo naselje, 48 kuca, u svom naselju Sokolovici, u drugoj vodozastitnoj zoni! ) Upoznati su jedino sa cinjenicom da Hrvati i Srbi skupo prodaju zemlju Sandzaklijama koji grade nove domove, sve uz odgovarajucu dokumentaciju.

Duznosnici HDZ-a i na ove tvrdnje imaju odgovor. Kazu - jeste da je pravi "hit" prodavanje kvalitetne stupske zemlje jer je to jedini izvor novca, ali novi objekti su ipak bespravni jer je nemoguce preko noci dobiti odgovarajucu dokumentaciju za gradnju. Prema rijecima Stefka Bilica, sekretara mjesne zajednice Stup II, od 1996. godine pokusava se upozoriti nadlezne u Opcini Ilidza na bespravnu gradnju 50 kuca "koje se mogu uociti i pri slijetanju i pri polijetanju aviona", i na prokopavanje saobracajnice u Kasindolskoj ulici. Upuceni su dopisi Huseinu Mahmutovicu, nacelniku opcine Ilidza, Sefkiji Duranovicu, Ministarstvu prometa i komunikacija, te kantonalnom Ministarstvu prostornog uredjenja. Bez odgovora. Potvrdu Bilicevih rijeci dobili smo i u Kantonalnoj gradjevinskoj inspekciji koja je upoznata sa "kasindolskim slucajem" i ekipa inspektora je vec upucena na teren. Do sada, kako kazu, nisu dobili prijavu iz HDZ-a, a samim tim nisu ni upoznati sa gradnjom bespravnih objekata u Azicima, Otesu i Doglodima. "Ulje na vatru" dolijeva i Regulacioni plan Stupa, kojim se predvidja gradnja novih stambenih jedinica, sto HDZ energicno odbija. Kako kazu, ako ne veci, onda zasigurno isti broj stanova moze se dobiti izgradnjom zgrada na drugim atraktivnijim lokalitetima kao sto su Poljine, Bare, Betanija (naselja u drugim sarajevskim opcinama) ili rekonstrukcijom unistenog stambenog fonda. Izgradnjom na drugim lokalitetima "zastitila" bi se, vele, zastitila kvalitetna stupska zemlja koja je jedino preostala Stupljanima ukoliko zele o(p)stati. Sto hoce reci da bi doseljavanje novih "stupljana" ugrozilo postojecu hrvatsku populaciju.

U cijeloj prici, cini se da najvise stete imaju sami Stupljani koji se suocavaju sa nedostatkom novca za popravku kuca i opcom nezaposlenoscu - na prste se mogu izbrojati oni koji rade. S druge strane, tu su i tzv. politicki problemi. Radi se o strahu povratnika o nemogucnosti zivota na starim ognjistima, sto za posljedicu ima prodaju srusenih domova: prodaja stambenih objekata i zemljista uglavnom je povjerena rodbini ili prijateljima. Drugi, pak, svoj povratak uslovljavaju povratkom komsija i ostankom i opstankom onih koji su se vec vratili. No, istovremeno, podaci izneseni na pocetku ovog teksta se ne podudaraju sa podacima dobivenim u HDZ-u. Tamo tvrde da je prije rata omjer Hrvata i Srba bio 60 prema 40, a da je broj stanovnika bosnjacke nacionalnosti bio neznatan. Sada je, kazu, broj Srba neizreciv u procentima, a omjer Hrvata i Bosnjaka 60 prema 40 procenata "sa strahom da ce se mijenjati u korist Bosnjaka ukoliko se ne zaustavi bespravna gradnja". HDZ na kraju tvrdi da se formiranjem opcine Stup ne bi stavio akcenat na hrvatski, nego je glavni razlog za formiranje opcine, kako kazu, opce misljenje da je opcina Ilidza pregolema i formiranjem opcine Stup znatno bi se rasteretila. Ovako kako je, Stupljani ne mogu ostvariti svoja prava ne kao Hrvati vec kao zitelji Stupa.

Do eventualnog formiranja nove opcine ili nekog "treceg" rjesenja u "igri politike i demografije", nekada perspektivno i bogato predgradje grada Sarajeva i tri i po godine poslije rata podsjeca na avetinjsko naselje, upecatljivo svjedoceci o ratnim stradanjima, ali i politickim manipulacijama.

Zeljka GUTALJ (AIM Sarajevo)